Koristeći se ovlaštenjima koja su mi data u članu V Aneksa 10. (Sporazuma o sprovođenju civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja navedenog Sporazuma o sprovođenju civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzimajući u obzir član II. 1. (d) prethodno spomenutog Sporazuma, prema kojem Visoki predstavnik (pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se jave u vezi sa civilnim sprovođenjem'';
Pozivajući se na stav XI. 2 Zaključaka sa Konferencije o sprovođenju mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, a na kojoj je Vijeće za sprovođenje mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da upotrijebi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o sprovođenju civilnog dijela Mirovnoga ugovora, kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, ''donošenjem obavezujućih odluka, kada procijeni da je to neophodno ''u vezi s određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa točkom (c) ovog stav ( ''mjere u svrhu osiguranja sprovođenja Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta'';
Imajući u vidu komunike Upravnog odbora Vijeće za implementaciju mira usvojenog na sastanku održanom u Briselu 28. februara 2002. godine u kojem se priznaje ''značaj osnivanja Visokog sudskog vijeća za Bosnu i Hercegovinu'';
Imajući dalje u vidu komunike Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira usvojenog na sastanku održanom 7. maja 2002, godine u Sarajevu u kojem je navedeno da bi osnivanje jednog Visokog sudskog vijeća ''položilo temelje daljoj reformi pravosuđa kao što je reorganizacija sudskog i tužilačkog sistema'';
Svjestan potrebe da se nastavi sa tom reorganizacijom i procesom odabira nakon osnivanja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Republike Srpske koji će zajedno činiti međuentitetsku strukturu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća za Bosnu i Hercegovinu;
Pozivajući se na član III: 5 (b) Ustava Bosne i Hercegovine, koji glasi da ''u periodu od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog ustava, entiteti će početi pregovore s ciljem uključivanja odgovornosti i drugih pitanja u nadležnost institucija Bosne i Hercegovine...'';
Pozivajući se na član I:2 Ustava Bosne i Hercegovine, koji glasi da je ''Bosna i Hercegovina demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom...'';
Uočavajući da je za jačanje demokratskih principa i vladavine zakona najbitnije da državne institucije Bosne i Hercegovine, između ostalog, imaju ovlaštenje da donose zakone o pravosudnim organima u cijeloj Bosni i Hercegovini;
Razmatrajući član IV.C.4 tačka 4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, izmijenjen i dopunjen mojom odlukom broj 161/02 od 23. maja 2002. godine, koji, između ostalog, utvrđuje da ''Visoko sudsko i tužilačko vijeće osigura samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, stručnost i efikasnost sudstva i tužilaštva u Federaciji'' i da će ''sastav i dodatne odgovornosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća biti određene zakonom''; te
Na osnovu gore navedenog, ovim donosim slijedeću Uputu i Odluku


U P U T A

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine i predsjednik Vlade Republike Srpske upućuju se ovom odlukom da sačine nacrt prijedloga za pregovore u roku od 30 (trideset) dana u skladu sa članom III: 5 (b) Ustava Bosne i Hercegovine sa namjerom da se na državne institucije Bosne i Hercegovine prenesu sveukupne nadležnosti u oblasti pravosuđa kako bi se omogućilo da jedno Visoko sudsko i tužilačko vijeće za Bosnu i Hercegovinu, koje se uspostavlja na nivou države, bude u potpunosti nadležno u ovoj oblasti pravosuđa. Ti nacrti prijedloga moraju biti razmijenjeni u roku od 30 (trideset) dana s obzirom na pregovore koji će započeti najkasnije za 30 (trideset) dana nakon toga.


O D L U K A

O DONOŠENJU ZAKONA O VISOKOM
SUDSKOM I TUŽILAČKOM VIJEĆU
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE


Zakon koji slijedi stupa na snagu na privremenom osnovu kako je predviđeno članom 87. ovog zakona, dok Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ne usvoji ovaj zakon u odgovarajućem obliku, bez izmjena i dopuna i postavljanja bilo kakvih uslova.
Ova odluka stupa na snagu odmah i biće bez odlaganja objavljena u ''Službenim novinama Federacije BiH'' i njenih kantona.


Broj 169/02
23. maja 2002. godine
Sarajevo

Visoki predstavnik
Wolfgang Petritsch, s. r.

Z A K O N

O VISKOM SUDSKOM I TUŽILAČKOM VIJEĆU
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE


POGLAVLJE I - OPĆE ODREDBE


Osnivanje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća
Federacije Bosne i Hercegovine


Član 1.

Osnivanje


Ovim zakonom osniva se Visoko sudsko i tužilačko vijeće Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijeće).

Ovaj zakon uređuje osnivanje i rad Vijeća


Član 2.

Finansiranje vijeća


Federacija Bosne i Hercegovine odgovorna je za finansiranje rada Vijeća, a u odnosu na nadležnost Vijeća ustanovljenu zakonom.


Član 3.

Pravni status


Vijeće ima svojstvo pravne osobe.


Načela nezavisnog pravosuđa


Član 4.

Nezavisna sudska vlast


Vijeće je samostalan ustavni organ sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), čiji je zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno sudstvo, te uspostavu profesionalnog i djelotvornog sudskog sistema i tužilačke funkcije.


POGLAVLJE II - ČLANOVI ORGANIZACIJA VIJEĆA

Članstvo


Član 5.

Članovi Vijeća


Vijeće čine slijedeći članovi:
- sudija Vrhovnoga suda Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju
sve sudije Suda;
- tužilac Federalnog tužilaštva, kojeg bira federalni tužilac i njegovi
zamjenici;
- jedan sudija kantonalnog ili općinskog suda, kojeg bira Udruženje
sudija/sudaca u Federaciji Bosne i Hercegovine;
- jedan tužilac ili zamjenik tužioca iz kantonalnog ili općinskog
tužilaštva, kojeg bira Udruženje tužilaca/tužitelja u Federaciji Bosne
i Hercegovine;
- sudija suda za prekršaje kojeg bira Udruženje sudija/sudaca za prekršaje
Federacije Bosne i Hercegovine;
- advokat kojeg bira Advokatska komora Federacije Bosne i
Hercegovine;
- osoba visokih moralnih vrijednosti i integriteta koju imenuje predsjednik
Federacije; i
- članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća osnovanog u skladu sa
Ustavom i zakonom Republike Srpske.

Članovi Vijeća su nezavisni i nepristrasni u obavljanju svojih funkcija, osobe
visokih moralnih kvaliteta i ugleda, poznate po djelotvornosti, stručnosti
i integritetu.


Član 6.

Mandat


Članovi Vijeća imaju mandat od četiri godine i mogu imati još samo jedan
uzastopni mandat.
Ako mandat člana prestane u skladu sa članom 7. prije istjeka mandata, novi
član se bira ili imenuje kao zamjena i vrši funkciju za preostali period mandata.. Nakon što se okonča preostali period mandata, ta osoba ima pravo na puni naredni mandat.


Član 7.

Prestanak mandata


Mandat člana prestaje:
1. prestankom funkcije na osnovu koje je član imenovan u Vijeće;
2. nakon isteka perioda na koji je član izabran ili imenovan;
3. podnošenjem ostavke;
4. ako ne obavlja svoje dužnosti na pravilan, djelotvoran i nepristrasan način
ili ako ne ispunjava obaveze koje proističu iz funkcije koju obavlja;
5. kada počini djelo zbog kojeg ne zaslužuje da obavlja dužnosti u Vijeću;
6. kada je pravosnažno osuđen za krivično djelo za koje zakon predviđa
kaznu zatvora, ta osuđujuća presuda rezultirat će automatskim
prekidom mandata.

Član Vijeća čiji mandat ističe u skladu sa točkom 2. prethodnog stava nastavit će ostvarivati prava i vršiti dužnosti člana Vijeća sve do izbora ili imenovanja novog člana.
Mandat člana Vijeća ističe u skladu sa točkom 3. prvog stava ovog člana na dan kada Vijeće primi njegovu pismenu ostavku, a u skladu sa tač. 4. i 5. prvog stava ovog člana onda kada ga Vijeće smijeni sa dužnosti.
Na prijedlog najmanje jedne trećine svojih članova, Vijeće dvotrećinskom većinom glasova svih članova usvaja odluku kojom smjenjuje člana s funkcije iz razloga navedenih u tač. 4. i 5. prvog stava ovog člana.


Član 8.

Privremeno udaljenje od vršenja funkcije


Vijeće privremeno udaljava od vršenja funkcije člana protiv kojeg je nadležni tužilac podigao optužnicu, kao i člana koji je stavljen u pritvor.
Vijeće privremeno udaljava od vršenja funkcije člana koji je suspendiran sa funkcije na osnovu koje je izabran ili imenovan u Vijeće.
Vijeće može privremeno udaljiti od vršenja funkcije člana protiv kojeg je pokrenuta krivična istraga ili disciplinski postupak, kao i zbog razloga koji mogu dovesti do prestanka mandata u skladu sa članom 7.


Član 9.

Novi članovi


Predsjednik Vijeća obavještava tijelo nadležno za izbor ili imenovanje člana u Vijeće, po članu 5. ovog zakona, najmanje tri (3) mjeseca prije isteka mandata pojedinoga član i traži od toga tijela da izabere, ili ako je riječ o predsjedniku Federacije Bosne i Hercegovine, da imenuje novog člana u Vijeće.
U slučaju da mandat člana ne prestaje zbog isteka mandata, nego iz drugih razloga i da je potrebno izabrati ili imenovati novog člana, predsjednik Vijeća obavještava tijelo nadležno za izbor ili imenovanje novog člana. Vijeće obavještava nadležno tijelo najkasnije u roku do 30 dana nakon prestanka mandata.


Član 10.

Odsustvo


Član koji obavlja funkciju sudije ili tužioca ima pravo na odsustvo iz suda ili
tužilaštva kako bi obavljao dužnosti u Vijeću. Član ima pravo nastaviti primati plaću i druge naknade koje prima u sudu ili tužilaštvu.
Vijeće odlučuje o pitanjima koja mogu proisteći u skladu sa prethodnim stavom ovog člana, uključujući i pitanja koja se tiču neophodnosti i vremena trajanja odsustva.


Član 11.

Nespojivost funkcije i imunitet


Ni član Vijeća, ni član njegove komisije ili odjela, niti član osoblja Vijeća ne smije imati funkciju niti obavljati bilo kakvu dužnost u političkoj partiji, a ni u udruženju ili fondaciji koji su povezani sa političkim partijama. Isto tako, članovi i osoblje će se uzdržati od sudjelovanja u aktivnostima političkih partija koje imaju javni karakter. Po preuzimanja dužnosti u Vijeću, član je dužan potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa.
Članovi Vijeća, komisije ili odjela u okviru Vijeća, neće biti odgovorni u građanskom postupku za bilo koju radnju učinjenu u vršenju službenih dužnosti.


Organizacija Vijeća


Član 12.

Predsjednik i potpredsjednik Vijeća


Predsjednik o potpredsjednik Vijeća biraju se dvotrećinskom većinom glasova članova koji su prisutni i glasaju. Mandat predsjednika Vijeća je četiri (4)
godine ili dok njegov mandat ne istekne ili prestane iz drugih razloga u skladu sa članom 7., zavisno od toga šta ranije nastupi. Trajanje mandata potpredsjednika uređuje se Poslovnikom o radu koji donosi Vijeće.


Član 13.

Odjeli i komisije


U svrhu obavljanja zadataka i ispunjavanja obaveza određenih ovim zakonom, Vijeće ima ovlasti da formira komisije i odjele, ali djeluje i donosi odluke kao jedinstveno tijelo, ukoliko nije drugačije određeno ovim zakonom.


Član 14.

Ovlasti odjela i komisija


Vijeće može odabrati stručnjake, koji nisu članovi Vijeća, da sudjeluju u radu odjela i komisija formiranih od strane Vijeća.
Stručnjaci odabrani za učešće u radu komisije ili odjela su sudije, tužioci ili stručnjaci iz drugih oblasti.


Član 15.

Kvorum, glasanje i sastanci


Većina članova Vijeća čini kvorum. Vijeće donosi odluke većinom glasova svih
članova koji su prisutni i glasaju, ne ubrajajući članove koji se izuzimaju
od glasanja, ukoliko nije drugačije propisano ovim zakonom. Glas predsjednika je odlučujući u pitanjima o kojima su glasovi podijeljeni.
Sastanke Vijeća saziva predsjednik na način kako je to utvrđeno Poslovnikom o
radu.


Član 16.

Sekretarijat Visokog sudskog vijeća


Stručne i administrativne poslove Vijeća obavlja Sekretarijat Vijeća, koje ima izvršnog direktora.


Član 17.

Poslovnik o radu


Vijeće usvaja i objavljuje Poslovnik o radu koji uređuje unutrašnje funkcioniranje, imenovanje, disciplinske postupke i druga pitanja. Poslovnik o radu je javni dokument.


POGLAVLJE III - NADLEŽNOST I OVLASTI


Član 18.

Nadležnost


Vijeće ima slijedeće nadležnosti:

1. vrši odabir i imenovanje sudija, sudija porotnika, rezervnih sudija,
tužilaca i zamjenika tužilaca;
2. imenuje predsjednike sudova;
3. organima nadležnim po ustavima predlaže kandidate za imenovanje
u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i u Ustavni sud Bosne
i Hercegovine;
4. nadzire dalje stručno usavršavanje sudija i tužilaca i savjetuje
Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije u vezi sa usvajanjem
programa daljeg usavršavanja sudija i tužilaca;
5. utvrđuje minimum daljeg stručnog usavršavanja koje svake godine
treba proći svaki sudija i tužilac;
6. utvrđuje uvjete za početnu obuku kandidata za sudijsku i tužilačku
funkciju i nadzire ostvarivanje takve obuke;
7. razmatra godišnji izviještaj Upravnoga odbora Centra za edukaciju
sudija i tužilaca Federacije;
8. odlučuje o pitanjima nespojivosti drugih funkcija koje sudije i
tužioci obavljaju sa sudijskom i tužilačkom funkcijom, kao i o pitanju njihovog imuniteta;
9. odlučuje o upućivanju sudija i tužilaca u drugi sud ili tužilaštvo
ukoliko nije drugačije određeno zakonom;
10. prima pritužbe protiv sudija i tužilaca;
11. pokreće i vodi provjeravanja i disciplinske postupke, utvrđuje
disciplinske odgovornosti i izriče disciplinske sankcije, uključujući
privremeno udaljenje s funkcije sudija, sudija porotnika, tužilaca i
zamjenika tužilaca, te odlučuje o žalbama u disciplinskim postupcima;
12.odlučuje o pritužbama koje podnosi sudija ili tužilac koji smatra da se
njegova prava utvrđena ovim ili drugim zakonom, ili još šire, da se
njegova nezavisnost, ili nezavisnost zakonskog postupka ugrožavaju ili
ignoriraju na bilo koji način;
13.predlaže Parlamentu Federacije i skupštinama kantona broj sudija,
tužilaca i zamjenika tužilaca za određeni sud ili tužilaštvo nakon što
zatraži mišljenje ili na inicijativu predsjednika suda ili tužioca,
a nakon konsultiranja odgovarajućeg tijela nadležnog za budžet;
14.prikuplja informacije i vodi dokumentaciju o profesionalnom statusu
sudija, tužilaca i zamjenika tužilaca, uključujući i datum njihovog
imenovanja i prestanka funkcije, kao i statističke podatke koji se odnose
na njihove radne rezultate;
15.daje mišljenje o nacrtima zakona, propisima i važnim pitanjima koja
mogu uticati na pravosuđe, te pokreće postupak usvajanja odgovarajućih
zakona;
16.izrađuje prijedloge budžetap za sve sudove i tužilaštva u Federaciji
Bosne i Hercegovine u dogovoru sa nadležnim tijelima, prezentira
budžetske prijedloge Vladi i Parlamentu Federacije, vladama i
skupštinama kantona, te nadzire izvršenje tih budžeta kako bi se
osiguralo odgovarajuće i kontinuirano finansiranje svih sudova i
tužilaštava u Federaciji;
17.odlučuje o imenovanju izvršnog direktora i drugog stručnog i
administrativnog osoblja Vijeća; i
18.izvršava druge ovlasti određene ovim ili drugim zakonom.


Član 19.

Sudovi i tužilaštva


Vijeće ima nadležnosti navedene u članu 18. ovog zakona u odnosu na slijedeće sudove i tužilaštva:

- Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine;
- Kantonalne i općinske sudove u Federaciji Bosne i Hercegovine;
- Sudove za prekršaje u Federaciji;
- Federalno tužilaštvo;
- Kantonalna i općinska tužilaštva u Federaciji.


Član 20.

Obaveza da se udovolji zahtjevu za provjeravanje


Sudovi. tužilaštva i vladina tijela, kao i sudije, tužioci, zamjenici tužilaca sudije porotnici i službenici sudova i tužilaštva, dužni su postupati u skladu sa zahtjevima Vijeća u pogledu davanja informacija, dokumenata i drugih materijala u vezi sa određenim provjeravanjem.


Godišnji budžet i godišnji izvještaj


Član 21.

Godišnji budžet i godišnji izvještaj


Vijeće usvaja i podnosi Parlamentu Federacije prijedlog godišnjeg budžeta za svoj rad u okviru nadležnosti utvrđenih ovim zakonom.
Vijeće priprema godišnji izvještaj u kojem navodi svoje aktivnosti i opisuje stanje u sudstvu i tužilaštvu, uključujući i preporuke za poboljšanje stanja. Izvještaj se dostavlja Parlamentu Federacije u svrhu informiranja. Izvještaj je dostupan javnosti.


POGLAVLJE IV - UVJETI I MANDAT ZA VRŠENJE DUŽNOSTI


Osnovni uvjeti za vršenje sudijske i tužilačke funkcije


Član 22.

Osnovni uvjeti


Osoba mora zadovoljiti slijedeće uvjete da bi mogla biti imenovana na sudijsku ili tužilačku dužnost.

(a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
(b) da ima diplomu pravnog fakulteta iz Bosne i Hercegovine ili Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili nekog drugog pravnog fakulteta, pod uvjetom da je diploma koju je izdao taj pravni fakultet nostrificirana u skladu sa zakonom;
(c) da ima položen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji; i
(d) da zadovoljava uvjete stručne obuke koje može odrediti Vijeće na osnovu člana 18.


Član 23.

Stručnost


Sudije, tužioci i zamjenici tužilaca su osobe koje se odlikuju integritetom, visokim moralnim kvalitetima i dokazanim profesionalnim sposobnostima i imaju odgovarajuću obuku i kvalifikacije.


Sudije i predsjednici sudova


Član 24.

Ustavni sud


Sudije, Ustavnog suda potrebno je da imaju najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, zamjenici tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita, i imenuju se doživotno, osim u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu smijenjeni s funkcije iz razloga utvrđenih zakonom. profesori i docenti pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini iz predmeta ustavno pravo, krivično pravo ili krivično procesno pravo, građansko pravo ili građansko procesno pravo, upravno pravo, privredno pravo ili porodično pravo mogu biti imenovani za sudiju Ustavnog suda bez položernog pravosudnog ispita pod uvjetom da imaju najmanje 15 godina iskustva u radu kao profesori ili docenti.
Predsjednik je iz reda sudija imenovanih u Ustavni sud, i ima najmanje deset (10) godina radnog iskustva i posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcioniranje ovog suda. Predsjednik ima mandat u trajanju od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan.


Član 25.

Vrhovni sud


Suci Vrhovnoga suda potrebno je da imaju najmanje osam (8) godina iskustva
u radu kao sudije, tužioci, zamjenici tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na
sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita, i imenuju se
doživotno, osim u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu smijenjeni sa dužnosti iz razloga utvrđenih
zakonom.
Predsjednik je iz reda sudija imenovanih u Vrhovni sud, ima najmanje deset
(10) godina radnoga iskustva i posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske
sposobnosti bitne za funkcioniranje ovog suda. Predsjednik ima mandat u
trajanju od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan.


Član 26.

Kantonalni sudovi


Sudije kantonalnih sudova potrebno je da imaju najmanje pet (5) godina
iskustva u radu kao sudije, tužioci, zamjenici tužilaca, advokati ili da imaju
iskustvo na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita
i imenuju se doživotno, osim u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu
dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu smijenjeni sa dužnosti
iz razloga utvrđenih zakonom.
Predsjednik je iz reda sudija imenovanih u odgovarajući kantonalni sud, ima
najmanje sedam (7) godina radnoga iskustva i posjeduje dokazane rukovodne
i organizacijske sposobnosti bitne za funkcioniranje ovih sudova. Predsjednik
ima mandat u trajanju od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan.


Član 27.

Općinski sudovi


Sudije općinskih sudova potrebno je da imaju najmanje tri (3) godine iskustva u
radu kao sudije, tužioci, zamjenici tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na
drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita i imenuju se
doživotno, osim u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu
za obavezan odlazak u penziju ili budu smijenjeni sa dužnosti iz razloga
utvrđenih zakonom.
Predsjednik je iz reda sudija imenovanih u odgovarajući općinski sud, i ima
najmanje pet (5) godina radnoga iskustva i posjeduje dokazane rukovodne i
organizacijske sposobnosti bitne za funkcioniranje ovih sudova. Predsjednik ima
mandat u trajanju od četiri (4) godine i može biti ponovo imenovan.


Član 28.

Sudovi za prekršaje


Sudije prvostepenih i drugostepenih sudova za prekršaje potrebno je da imaju najmanje jednu (1), odnosno četiri (4) godine radnoga iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita, i imenuje se doživotno, osim u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za
obavezan odlazak u penziju ili budu smijenjeni sa dužnosti iz razloga utvrđenih
zakonom.
Predsjednici prvostepenih i drugostepenih sudova za prekršaje su iz reda sudija imenovanih u te sudove, imaju najmanje četiri (4) godine radnog iskustva i posjeduju dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcioniranje tih sudova. Predsjednik ima mandat u trajanju od četiri (4) godine i može biti ponovo imenovan.


Tužioci i zamjenici tužilaca


Član 29.

Federalno tužilaštvo


Federalni tužilac potrebno je da ima najmanje deset (10) godina iskustva u radu kao sudija, tužilac, zamjenik tužioca, advokat ili da ima iskustvo na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita, te da posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcioniranje ovog tužilaštva.Tužilac ima mandat od šest (6) godina i nakon isteka mandata može biti ponovo imenovan; međutim, mandat može prestati uslijed ostavke, navršenja starosne dobi propisane za obavezni odlazak u penziju ili smjenjivanja sa dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
Zamjenici tužioca potrebno je da imaju najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, zamjenici tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. Trajanje
mandata zamjenika tužioca je neograničeno; međutim, mandat može prestati uslijed ostavke, navršenja starosne dobi propisane za obavezni odlazak u penziju ili smjenjivanja sa funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.


Član 30.

Kantonalna tužilaštva


Kantonalni tužioci potrebno je da imaju najmanje sedam (7) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, zamjenici tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita, te da posjeduju dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcioniranje ovih tužilaštava. Tužilac ima mandat od šest (6) godina i nakon isteka mandata može biti ponovo imenovan; međutim, mandat može prestati uslijed ostavke, navršenja starosne dobi propisane za obavezni odlazak u penziju ili smjenjivanja s funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.
Zamjenici tužilaca potrebno je da imaju najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, zamjenici tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. Trajanje mandata
zamjenika tužioca je neograničeno; međutim, mandat može prestati uslijed ostavke, navršenja starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju ili smjenjivanja s funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.


Član 31.

Općinska tužilaštva

Općinski tužioci potrebno je da imaju najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, zamjenici tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita, te da posjeduju dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcioniranje ovih tužilaštava. Tužilac ima mandat od četiri (4) godine i nakon isteka mandata može biti ponovo imenovan; međutim, mandat može prestati uslijed ostavke, navršenja starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju ili smjenjivanja s funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.
Zamjenici tužilaca potrebno je da imaju najmanje dvije (2) godine iskustva u radu kao sudije, tužioci, zamjenici tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. Trajanje mandata zamjenika tužioca je neograničeno; međutim, mandat može prestati uslijed ostavke, navršenja starosne dobi propisane za obaezan odlazak u penziju ili smjenjivanja s funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.


Rezervne sudije i sudije porotnici


Član 32.

Rezervne sudije


Rezervne sudije trebaju zadovoljavati profesionalne uvjete koji se traže za sudije sudova kojim se dodjeljuju.


Član 33.

Sudije porotnici - uvjeti i mandat


Ovaj član primjenjuje se na sudije porotnike koji se imenuju u sudove obuhvaćene ovim zakonom.
Osoba mora zadovoljavati slijedeće uvjete da bi obavljala funkciju sudije porotnika:
(a) da je državljanin Bosne i Hercegovine,
(b) da ima navršenih dvadeset pet (25) godina života u vrijeme prijave na konkurs; i
(c) da se odlikuje visokim moralnim kvalitetima i integritetom.

Za odlučivanje u predmetima koji se tiču maloljetnika, sudija porotnik mora imati odgovarajuće stručne kvalifikacije ili iskustvo vezano za maloljetnike.
Sudija porotnik ima mandat od tri (3) godine i može se ponovo imenovati. Mandat može prestati na osnovu ostavke, navršenja starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju i zbog smjenjivanja s funkcije iz razloga utvrđenih zakonom. Sudija porotnik će dovršiti sudjelovanje u započetom predmetu i nakon isteka mandata, podnošenja ostavke ili navršenja starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju ukoliko je to potrebno za okončanje postupka na određenom predmetu.


POGLAVLJE V - IMENOVANJE

Konkurs za mjesta sudija i tužilaca


Član 34.

Postupak imenovanja


Vijeće svojim Poslovnikom o radu uređuje postupak imenovanja i može zahtijevati korištenje standardnog prijavnog materijala.


Član 35.

Javni konkurs


Javni konkurs za upražnjena mjesta, koji provodi Vijeće, prethodi imenovanju sudija, uključujući i predsjednike sudova, te imenovanju tužilaca i zamjenika tužilaca. Konkurs se objavljuje u cijeloj Bosni i Hercegovini na način koji odredi Vijeće.


Član 36.

Komisija za predlaganje kandidata


Predsjednik Vijeća imenuje komisiju za predlaganje kandidata koja se sastoji od najmanje tri (3) člana. Kmisija za predlaganje kandidata rangira kandidate za upražnjeno mjesto na osnovu sposobnosti, podobnosti i kvalifikacije, te dostavlja Vijeću sačinjenu listu kandidata i svoju preporuku.


Član 37.

Kvalifikaciono testiranje


Vijeće može provesti kvalifikaciono testiranje kandidata. Testiranjem se provjerava sposobnost kandidata u skladu sa kriterijima navedenim u članu 41., a može se ispitati i poznavanje slijedećih bitnih oblasti:

1. Ustavno pravo BiH;
2. Krivično pravo;
3. Krivični postupak;
4. Građansko pravo;
5. Parnični postupak;
6. Upravno pravo i upravni postupak;
7. Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i drugi međunarodni dokumenti, ugovori i sporazumi o ljudskim pravima čija je potpisnica Bosna i Hercegovina;
8. Moralni principi za obavljanje sudijske ili tužilačke funkcije; i
9. Druga pitanja koja se tiču te funkcije.

Kvalifikaciono testiranje može se provesti u formi pismenog i/ili usmenog ispitivanja. Ako se obavlja pismeno ispitivanje, Vijeće će se pobrinuti da se provede tako da se sačuva anonimnost kandidata.


Član 38.

Razgovor sa kandidatima


Razgovor sa kandidatima pomaže da se utvrdi sposobnost kandidata za obavljanje sudijske ili tužilačke funkcije.
U slučaju vršenja kvalifikacionog testiranja, komisija za predlaganje kandidata obavlja razgovor sa svim kandidatima koji uspješno polože ovaj ispit.


Član 39.

Mišljenja o kandidatima


Vijeće može od sadašnjeg i/ili bivšeg poslodavca zahtijevati da mu se u pismenoj formi dostavi mišljenje o kvalifikacijama kandidata.


Član 40.

Prava kandidata


Kandidati imaju pravo pregledati prijavni materijal dostavljen Vijeću, koji se tiče njihovih prijava, zahtijevati i dobiti informacije, zavisno o povjerljivosti, u vezi sa prijavom i postupkom imenovanja, pregledati i dati svoje komentare na mišljenje poslodavca koje je dostavljeno i uputiti Vijeću komentare u vezi sa pitanjima koja utiču na prijavu kandidata.


Član 41.

Kriteriji za imenovanje


Vijeće procjenjuje da li je kandidat sposoban za obavljanje sudijske ili tužilačke funkcije uzimajući u obzir slijedeće kriterije:
(1) Stručno znanje i radni rezultati;
(2) Sposobnost dokazana kroz objavljene naučne radove i kroz aktivnosti
u stručnim udruženjima;
(3) Dokazana stručna sposobnost zasnovana na dosadašnjim rezultatima u
karijeri, uključujući i sudjelovanje u organiziranim oblicima usavršavanja;
(4) Radna sposobnost i mogućnost analiziranja pravnih problema;
(5) Sposobnost da nepristrasno, savjesno, revnosno, odlučno i odgovorno
obavlja zadatke koji se odnose na funkciju za koju se kandidat
prijavljuje;
(6) Komunikativnost;
(7) Odnos sa radnim kolegama, ponašanje van posla, integritet i ugled; i
(8) Iskustvo i kvalifikacije za rukovodne poslove (za mjesto predsjednika
suda i tužioca).

Vijeće primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojim se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih. Imenovanja na svim nivoima pravosuđa takođe treba da imaju za cilj i postizanje jednakosti između
muškaraca i žena.


Član 42.

Odluka o imenovanju


Odluka o imenovanju kandidata na sudijsku ili tužilačku funkciju donosi se u skladu sa članom 15. i sadrži obrazloženje u pismenoj formi.


Član 43.

Objavljivanje odluke o imenovanju


Vijeće obavještava sve kandidate, odgovarajući sud ili tužilaštvo, kao i odgovarajuće ministarstvo pravde o svojoj odluci o imenovanju.
Vijeće u svojim prostorijama objavljuje odluku o imenovanju, na mjestu dostupnom javnosti. Odluka o imenovanju nosi datum dana objavljivanja.
Odluka o imenovanju objavljuje se u odgovarajućim službenim glasilima.
Objavljivanje se vrši samo u informativne svrhe.


Preuzimanje funkcije


Član 44.

Preuzimanje funkcije


Osoba imenovana na funkciju sudije ili tužioca preuzima funkciju kako to odredi Vijeće, nakon konsultacija sa imenovanom osobom.
Ako iz neopravdanih razloga imenovana osoba ne preuzme funkciju u vremenskom roku koji utvrdi Vijeće, Vijeće poništava odluku o imenovanju.
Vijeće imenuje na funkciju jednog od prijavljenih kandidata u skladu sa predviđenom postupku ili ponovo objavljuje konkurs za to upražnjeno mjesto.


Član 45.

Svečana izjava


Prije preuzimanja funkcije, sudije, tužioci i zamjenici tužilaca daju svečanu izjavu: ''Svečano izjavljujem da ću obavljati dužnost sudije/tužioca/zamjenika
tužioca u skladu sa Ustavom i zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, da ću donositi odluke po svom najboljem znanju, savjesno, odgovorno i nepristrasno u cilju provođenja vladavine zakona, i da ću štititi slobode i prava pojedinaca
zagarantovana Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama''.
Osoba imenovana na funkciju daje svečanu izjavu pred predsjednikom Vijeća stavljanjem svoga potpisa na izjavu.


Član 46.

Imenovanje sudija porotnika


Vijeće imenuje sudije porotnike nakon što od odgovarajućeg predsjednika suda primi listu predloženih kandidata.


POGLAVLJE VI - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST
SUDIJA I TUŽILACA


Član 47.

Opće odredbe o disciplinskoj odgovornosti
i disciplinskim prekršajima


Sudija, odnosno tužilac, podliježe disciplinskim sankcijama ukoliko izvrši disciplinski prekršaj.


Član 48.

Nadležnost za pokretanje i vođenje
disciplinskih postupaka


Vijeće je kroz svoje izabrane disciplinske organe odgovorno za pokretanje
svih predmeta u vezi sa mogućim disciplinskim postupcima protiv sudija i tužilaca za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, izricanje disciplinskih sankcija kada je to potrebno i odlučivanje po svim žalbama na odluke donesene od strane disciplinskih organa.


Član 49.

Disciplinski prekršaji sudija


Disciplinske prekršaje sudija čine:

1. povreda načela nepristrasnosti;
2. postupanje s pristrasnošću, i predrasudama tokom obavljanja
službenih dužnosti zbog rase, boje, spola, vjerske pripadnosti,
etničkoga porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti
ili društvenog i ekonomskog statusa;
3. očigledna kršenja obaveze ispravnog postupanja prema strankama u postupku, njihovim pravnim zastupnicima, svjedocima, uposlenicima u državnoj službi ili prema kolegama;
4. odavanje tajne koja proizilazi iz vršenja sudijske funkcije;
5. prihvatanje poklona ili nagrada u svrhu neprimjerenog utjecanja na
odluke i postupke sudija, uključujući i slučajeve kada poklon ili nagrada
samo odaju utisak neprimjerenog utjecaja;
6. korištenje funkcije sudije kako bi se pribavile koristi za sebe ili
druge osobe;
7. propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetima kada
postoji sukob interesa;
8. nemaran odnos prema radu;
9. donošenje odluka kojima se očigledno krši zakon ili uporno kršenje pravila vođenja postupka;
10. stalno i neopravdano kašnjenje u izradi odluka ili bilo kojem postupanju
u vezi s obavljanjem sudijske funkcije ili bilo kakvo drugo ponovljeno
nepoštivanje dužnosti sudija;
11.upuštanje u neprimjerene odnose s bilo kojom strankom u postupku
ili njenim zastupnikom;
12.omogućavanje zakonom neovlaštenim osobama da vrše sudijsku
funkciju;
13.miješanje u postupanje drugog sudije ili tužioca, uključujući slaganje
ili neslaganje s njihovim postupanjima i odlukama u svrhu opstruiranja
ili potcjenjivanja njihovih aktivnosti;
14.osuda na kaznu zatvora zbog izvršenog krivičnog djela, ili ako je
proglašen krivim za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje
sudijske funkcije;
15.upuštanje u aktivnosti koje su nespojive sa sudijskom funkcijom;
16.propuštanje da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima
Vijeća, uključujući propuštanje da odogovori na upit u vezi s nekom
disciplinskom stvari;
17.davanje lažne, obmanjive ili nedovoljne informacija u vezi s
prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja
i napredovanja u službi ili bilo kojim stvarima koje su u nadležnosti
Vijeća;
18.neispunjavanje obaveze učestvovanja u oblicima obaveznog stručnog
usavršavanja ili drugih zakonom propisanih obaveza;
19.ako ne postupi u skladu s odlukom o njegovom privremenom upućivanju
u drugi sud; ili
20.ponašanje koje šteti ugledu sudijske funkcije;
21.bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene
dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost
ili kredibilitet sudstva.


Član 50.

Disciplinski prekršaji tužilaca


Disciplinske prekršaje tužilaca čine:

1. povreda načela nepristrasnosti;
2. postupanje s pristrasnošću i predrasudama tokom obavljanja službenih
dužnosti zbog rase, boje, spola, vjerske pripadnosti, etničkog porijekla,
nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti ili društvenog i
ekonomskog statusa;
3. očigledna kršenja obaveze ispravnoga postupanja prema sudiji u
postupku, strankama, njihovim pravnim zastupnicima, svjedocima,
uposlenicima u državnoj službi ili kolegama;
4. odavanje tajne koja proizilazi iz vršenja tužilačke funkcije;
5. prihvatanje poklona ili nagrada u svrhu neprimjerenog utjecanja na
odluke i postupke tužilaca, uključujući i slučajeve kada poklon ili nagrada
samo odaju utisak neprimjerenog utjecaja;
6. korištenje funkcije tužioca kako bi se pribavile neopravdane koristi za
sebe ili druge osobe;
7. propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetima kada
postoji sukob interesa;
8. pokretanje kaznene istrage ili podizanje optužnice u slučaju kada
tužilac zna ili je trebalo da zna da ne postoji osnovana sumnja da je
osoba koja je predmet te istrage, ili se protiv nje podiže optužnica,
izvršila krivično djelo;
9. nemaran odnos prema radu;
10.stalno i neopravdano kašnjenje u provođenju radnji u vezi s vršenjem
tužilačke funkcije ili bilo kakvo drugo ponovljeno nepoštivanje
dužnosti tužioca;
11.upuštanje u neprimjerene odnose sa sudijom ili bilo kojom strankom u
postupku;
12.omogućavanje zakonom neovlaštenim osobama da vrše
tužilačku funkciju;
13.miješanje u postupanje sudije ili tužioca, uključujući slaganje
ili neslaganje s njihovim postupanjima i odlukama u svrhu opstruiranja
ili potcjenjivanja njihovih aktivnosti;
14.osuda na kaznu zatvora zbog izvršenog krivičnog djela, ili ako je
proglašen krivim za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje
tužilačke funkcije;
15.davanje bilo kakvih komentara, dok se predmet ne riješi na sudu, za koje
se opravdano može očekivati da mogu šteti ili ometati pravično
saslušanje ili suđenje, ili nepoduzimanje odgovarajućih koraka kako bi se
osiguralo da se njemu podređeni uposlenici tužilaštva također
suzdrže od davanja komentara;
16.neizvršavanje pismene naredbe njemu nadređenog tužioca;
17.upuštanje u aktivnosti koje su nespojive sa tužilačkom funkcijom;
18.propuštanje da postupi u skladu sa odlukama, naredbama ili zahtjevima
Vijeća, uključujući propuštanje da odgovori na upit u vezi s nekom
disciplinskom stvari;
19.namjerno davanje lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi
s prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima
unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim stvarima u
nadležnosti Vijeća;
20.neispunjavanje obaveze učestvovanja u oblicima obaveznog stručnog
usavršavanja ili drugih zakonom propisanih obaveza;
21.ako ne postupi u skladu sa odlukom o njegovom privremenom upućivanju
u drugo tužilaštvo;
22.ponašanje koje šteti ugledu tužilačke funkcije; ili
23.bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene
dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i
kredibilitet tužilaštva.


Član 51.

Vrste disciplinskih sankcija


Vijeće može izreći slijedeće disciplinske sankcije:
1. pismenu opomenu sudiji ili tužiocu;
2. javnu opomenu;
3. novčanu kaznu kojom se umanjuje plaća učinioca disciplinskog prekršaja
za iznos do 30% na period do šest (6) mjeseci; i/ili
4. smjenjivanje s funkcije.
Sva prava koja proističu iz radnoga odnosa sudije, predsjednika suda, odnosno tužioca ili zamjenika tužioca smijenjenog s funkcije kao rezultat protiv njega vođenog postupka, prestaju njegovim smjenjivanjem od strane Vijeća.


Član 52.

Disciplinski organi


Disciplinski organi Vijeća su:
(1) Disciplinski tužilac;
(2) Prvostepena disciplinska komisija; i
(3) Drugostepena disciplinska komisija.
Vijeće usvaja Poslovnik o radu kojim se uređuje osnivanje, članstvo i rad disciplinskih organa, te provođenje disciplinskih postupaka u skladu sa odredbama ovog zakona.
U svim slučajevima, disciplinski organi koji su ovlašteni da rješavaju stvari iz oblasti disciplinske odgovornosti sudija imaju u svom sastavu većinu sudija
koji su trenutno na funkciji.
U svim slučajevima, disciplinski organi koji su ovlašteni da rješavaju stvari iz oblasti disciplinske odgovornosti tužilaca imaju u svom sastavu većinu tužilaca koji su trenutno na funkciji.


Član 53.

Sastav i nadležnost disciplinskih komisija

Prvostepena disciplinska komisija sastoji se od tri (3) člana i u prvom stepenu utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče sankcije.
Članovi Prvostepene disciplinske komisije ne moraju biti članovi Vijeća.
Drugostepena disciplinska komisija, koje je sastavljena od tri (3) člana, odlučuje o žalbama na odluke Prvostepene disciplinske komisije. Drugostepena disciplinska komisija može izreći strožiju ili blažu disciplinsku sankciju ako prihvati utvrđenje disciplinske odgovornosti.
Nijedan član komisije koji je učestvovao u rješavanju nekoga predmeta u Prvostepenoj kimisiji ne smije postupati po istoj stvari u Drugostepenoj disciplinskoj komisiji.
Članovi Drugostepene disciplinske komisije moraju biti članovi Vijeća.
Prvostepena i Drugostepena disciplinska komisija su nezavisne i imaju isključivu nadležnost rješavanja disciplinskih stvari. Odluke Drugostepene disciplinske komisije su konačne i obavezujuće i neće biti predmet bilo kakvog upravnog postupka ili daljnjeg sudskog postupka, osim ako nije drugačije predviđeno ovim zakonom.
U slučajevima kada Drugostepena disciplinska komisija predloži disciplinsku sankciju smjenjivanja, takav prijedlog mora se uputiti Vijeću kao cjelini, koje mora potvrditi odluku većinom glasova u skladu sa primjenjivim odredbama o kvorumu. Ako Vijeće ne potvrdi sankciju smjenjivanja, Vijeće može izreći neku drugu sankciju predviđenu ovim zakonom.


Član 54.

Imenovanje i mandat članova
disciplinskih komisija

Predsjednik Vijeća imenuje članove Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije u skladu sa odredbama čl. 52. i 53.
Mandat članova traje jednu (1) godinu pod uslovom da se završe započeti disciplinski postupci.


Član 55.

Disciplinski tužioci - imenovanje, ovlaštenja i mandati


Predsjednik Vijeća imenuje jednog sudiju za disciplinskog tužioca za predmete iz oblasti disciplinske odgovornosti sudija.
Predsjednik Vijeća imenuje jednog tužioca za disciplinskog tužioca za predmete iz oblasti disciplinske odgovornosti tužilaca.
Disciplinski tužilac i članovi njegovoga tima ne smiju biti članovi Vijeća.
Disciplinski tužilac je odgovoran za procjenu pravne valjanosti svih pritužbi, za pokretanje svih predmeta u vezi sa disciplinskim prekršajima i njihovo zastupanje pred disciplinskim komisijama Vijeća. Postupanje disciplinskog tužioca propisuje se pravilima o disciplinskom postupku, a koja usvaja Vijeće.
Mandat disciplinskih tužilaca traje jednu (1) godinu.


Član 56.

Pokretanje disciplinskog postupka


Svako može, bez propisane forme, disciplinskom tužiocu podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv sudije i tužioca.
Disciplinski tužilac mora pregledati svaku pritužbu kako bi utvrdio da li pritužba nakon pažljivog i detaljnog pregleda očigledno daje dovoljno dokaza da je neki sudija ili tužilac učinio disciplinski prekršaj kako bi se opravdalo upućivanje predmeta Prvostepenoj disciplinskoj komisiji.
Ako disciplinski tužilac ustanovi da pritužba očigledno daje dovoljno dokaza da je sudija, odnosno tužilac, učinio disciplinski prekršaj, predmet mora proslijediti na rješavanje Prvostepenoj disciplinskoj komisiji.


Član 57.

Prava stranaka tokom disciplinskog postupka


U toku disciplinskog postupka, sudija ili tužilac protiv kojeg se vodi postupak ima slijedeća prava koja moraju biti garantovana pravilima o disciplinskom postupku, a koja usvaja Vijeće:
(1) pravo da na odgovarajući način bude upoznat o navodima o prekršaju
i dokazima koji podržavaju navode, uz pravo da odgovori pismeno
ili da usmenu izjavu na zapisnik;
(2) pravo na pravično i javno raspravljanje u razumnom roku pred neovisnom
i nepristrasnom, zakonom ustanovljenom komisijom. Mediji i javnost
mogu biti isključeni tokom cijele rasprave ili tokom dijela rasprave u
interesu morala, javnog reda ili nacionalne sigurnosti u demokratskom
društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili zaštita privatnog života stranaka ili u mjeri u kojoj je to neophodno po mišljenjuu komisije u specijalnim okolnostima kada bi prisustvovanje javnosti bilo
na štetu interesa pravde;
(3) pravo da ne daje odgovor na pitanja koja bi ga mogla izložiti krivičnom
gonjenju i pravo da prisustvuje na svakoj raspravi, te da se brani od optužbi uz pomoć branioca po svom izboru;
(4) pravo da odluke budu javno objavljene; i
(5) pravo da na svaku po njega negativnu odluku koju donese Prvostepena disciplinska komisija izjavi žalbu Drugostepenoj disciplinskoj komisiji.

Svi disciplinski postupci moraju biti pravični i transparentni, dok se kod izricanja mjera mora rukovoditi principom proporcionalnosti.


Član 58.

Principi određivanja sankcija


Prije izricanja sankcija za disciplinske prekršaje, disciplinske komisije uzimaju u obzir slijedeće činjenice:
(1) težinu učinjenog disciplinskog prekršaja i njegove posljedice;
(2) stepen odgovornosti;
(3) okolnosti pod kojim je disciplinski prekršaj učinjen;
(4) dosadašnji rad i ponašanje učinioca prekršaja;
(5) sve druge okolnosti koje mogu utjecati na odluku o težini i vrsti
disciplinske sankcije; i
(6) da će se disciplinska sankcija smjenjivanja s funkcije izreći samo u
slučajevima kada se utvrdi težak disciplinski prekršaj, a jasno je, s
obzirom na težinu prekršaja, da učinilac prekršaja nije podoban da i dalje ostane na funkciji.


Član 59.

Zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka


Disciplinski postupak ne može biti pokrenut protiv sudije ili tužioca po
isteku više od pet (5) godina od dana na koji je navodni prekršaj počinjen.
Vijeće ne može pokrenuti disciplinski postupak protiv sudije ili tužioca po isteku više od dvije (2) godine od dana kad je Vijeće primilo prvu pritužbu ili informaciju o navodnom prekršaju.


Član 60.

Zastarjelost vođenja disciplinskog postupka


Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti mora se okončati u roku od godinu dana od dana pokretanja disciplinskog postupka, osim ukoliko se utvrdi razlog koji produženje ovog roka čini opravdanim.


Član 61.

Opće odredbe o vođenju evidencije i objavljivanju
konačnih disciplinskih odluka


Vijeće vodi evidenciju o svim izrečenim disciplinskim sankcijama.
Disciplinske sankcije, osim pismenih opomena, objavljuju se u ''Službenim novinama Federacije BiH'' i odgovarajućim kantonalnim službenim glasilima za područje gdje sudija ili tužilac protiv koga je sankcija izrečena vrši svoju službenu funkciju.


POGLAVLJE VII - PRIVREMENO UDALJENJE SUDIJA
ILI TUŽILACA OD VRŠENJA FUNKCIJE DO
OKONČANJA KRIVIČNOG POSTUPKA, DISCIPLINSKOG
POSTUPKA ILI POSTUPKA SMJENJIVANJA


Član 62.

Obavezno privremeno udaljenje od vršenja funkcije


Vijeće određuje privremeno udalje od vršenja funkcije sudije ili tužioca:
(a) protiv kojega je nadležni tužilac podigao optužnicu za krivično djelo za
koje zakon predviđa kaznu zatvora; ili
(b) ako je sudija ili tužilac stavljen u pritvor.


Član 63.

Diskreciono privremeno udaljenje od vršenja dužnosti


Vijeće može odrediti privremeno udaljenje sudije ili tužioca od vršenja
funkcije:
(a) ako je protiv sudije ili tužioca pokrenuta istraga u krivičnom postupku;
(b) ako je protiv njega pokrenut postupak smjenjivanja;
(c) ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak; ili
(d) ako je obavljanje službenih dužnosti otežano zbog njegovog mentalnog,
emocionalnog ili fizičkog stanja;
(e) ako Vijeće utvrdi da se disciplinska odgovornost ne može na pravi
način utvrditi, a da se sudija ili tužilac privremeno ne udalje od vršenja
funkcije tokom postupka.


Član 64.

Pokretanje postupka privremenog udaljenja
od vršenja funkcije


Vijeće može privremeno udaljiti sudiju ili tužioca na svoju inicijativu, na zahtjev disciplinskog tužioca ili na zahtjev predsjednika suda u sudu, odnosno tužioca u tužilaštvu u kome taj sudija, odnosno tužilac, vrši funkciju.
Po saznanju o događajima iz čl. 62. i 63. ovog poglavlja, predsjednik suda, odnosno tužilac takvu informaciju odmah dostavlja Vijeću.


Član 65.

Odluke o privremenom udaljenju od vršenja
funkcije i žalbe


Odluku o privremenom udaljenju od vršenja funkcije u slučajevima iz čl. 62. i 63. donosi Prvostepena disciplinska komisija Vijeća.
Sve žalber na odluke o privremenom udaljenju izjavljuju se Drugostepenoj
disciplinskoj komisiji Vijeća.
Odluka Drugostepene disciplinske komisije neće biti predmet bilo kakvog upravnog ili daljeg sudskog postupka.


Član 66.

Ograničenje trajanja privremenog udaljenja
od vršenja funkcije


Sudija, odnosno tužilac neće biti privremeno udaljeni na period duži od
šest (6) mjeseci od dana udaljenja od vršenja funkcije, ako se u tom roku ne pokrene postupak smjenjivanja, disciplinski postupak ili krivični postupak. Ako privremeno udaljenje od vršenja funkcije traje duže od šest (6) mjeseci, a ne pokrene se postupak smjenjivanja, disciplinski postupak ili krivični postupak, privremeno udaljenje se automatski ukida po isteku roka od šest mjeseci.


POGLAVLJE VIII - NESPOJIVOST FUNKCIJE U SUDSTVU
I TUŽILAŠTVU S DRUGIM FUNKCIJAMA I IMUNITET

Nespojivost


Član 67.

Opća zabrana vršenja nespojivih funkcija


Sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca ne smije obavljati bilo kakvu funkciju koja je nespojiva s njegovom funkcijom ili funkciju za koju se smatra da ometa ispravno i nepristrasno vršenje sudijske ili tužilačke funkcije, ili koja može imati negativan utjecaj na nezavisnost ili ugled sudijske ili tužilačke funkcije, dovesti u sumnju njegovu sposobnost da postupa nepristrasno ili štetiti ugledu sudijske ili tužilačke funkcije.
Sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca ne smije biti član niti obavljati bilo kakvu dužnost u organima političkih partija, odnosno udruženjima ili fondacijama povezanim s političkim partijama i uzdržavat će se od sudjelovanja u aktivnostima političkih partija koje imaju javni karakter.
Sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca ne smije biti član bilo kakve organizacije koja vrši diskriminaciju na osnovu rase, boje, spola, spolne opredijeljenosti, vjerske pripadnosti ili etničkog porijekla ili nacionalne pripadnosti niti smije ugovoriti korištenje objekata koji pripadaju takvim organizacijama, i mora istupiti iz takvih organizacija odmah nakon što sazna za takvo njihovo postupanje.


Član 68.

Zabrana vršenja javnih funkcija, funkcija iz
pravne oblasti i drugih funkcija


Sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca ne smije vršiti bilo kakvu drugu javnu funkciju koja je nespojiva s vršenjem sudijske odnosno tužilačke funkcije, osim ako zakon drugačije ne propisuje.
Sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca ne smije biti advokat, notar niti obavljati druge poslove koji se obavljaju uz naplatu, a koji su nespojivi s vršenjem sudijske ili tužilačke funkcije, osim ako zakon drugačije propisuje. Izuzetno, sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca mogu biti uključeni u akademske, naučne ili slične aktivnosti u svrhu educiranja javnosti i mogu biti za njih nagrađeni.
Sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca ne smije biti član upravnog ili nadzornog odbora javnih ili privatnih preduzeća, ili drugih pravnih osoba.
Sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca ne smije obavljati bilo kakve druge dužnosti koje mogu ometati vršenje sudijske ili tužilačke funkcije.


Član 69.

Disciplinska odgovornost


Protiv sudije, odnosno tužioca ili zamjenika tužioca koji krši odredbe ovog zakona koje se odnose na nespojivost sudijske ili tužilačke funkcije sa drugim funkcijama pokreće se disciplinski postupak.


Član 70.

Izvještavanje Visokog sudskog vijeća o aktivnostima


Ako predsjednik suda ili tužilac smatra da su aktivnosti sudije, odnosno tužioca ili zamjenika tužioca nespojive sa sudijskom ili tužilačkom funkcijom, sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca se obavještavaju o tome, a predsjednik suda ili tužilac prosljeđuje predmet Vijeću koje donosi konačnu odluku. Postupak se uređuje Poslovnikom o radu Vijeća.
Sudije, odnosno tužioci ili zamjenici tužioca dostavljaju Vijeću, između ostalog, godišnji finansijski izvještaj u kojem navode aktivnosti koje su obavili izvan svoje sudijske, odnosno tužilačke funkcije, uključujući iznose koje su naplatili. Finansijski izvještaj uključuje informacije o supružniku i djeci s kojom žive u istom domaćinstvu, a koji posjeduju dionice ili učestvuju u rukovođenju privatnim ili javnim preduzećima i udruženjima, uključujući političke partije.
Vijeće može zatražiti odgovarajuće informacije koje se uključuju u standardni obrazac koji izrađuje Vijeće.

Imunitet


Član 71.

Imunitet sudija, tužilaca i zamjenika tužilaca


Sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca neće biti krivično gonjen, hapšen
ili držan u pritvoru niti će odgovarati u građanskom postupku za mišljenja koja da ili za odluke koje donose obavljajući svoje službene dužnosti.
U slučaju da se sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca pozove na svoj imunitet, Vijeće je nadležno da skine imunitet sudije, odnosno tužioca ili zamjenika tužioca od krivične i građanske odgovornosti. Postupak se utvrđuje Poslovnikom o radu Vijeća.
Posjedovanje imuniteta neće spriječiti ili odgoditi istragu u krivičnom ili građanskom postupku koja se o nekoj stvari u skladu sa zakonom vodi protiv sudije, tužioca ili zamjenika tužioca.


POGLAVLJE IX - PRESTANAK VRŠENJA FUNKCIJE


Član 72.

Prestanak mandata za obavljanje funkcije


Mandat sudije i tužioca prestaje:
1. za sudiju i zamjenika tužioca, kada navrši starosnu dob propisanu za
obavezan odlazak u penziju;
2. za tužioca, kada navrši starosnu dob propisanu za obavezan odlazak
u penziju ili nakon isteka perioda na koji je imenovan;
3. u slučaju podnošenja ostavke;
4. u slučaju njegovog smjenjivanja od strane Vijeća kao rezultat
disciplinskog postupka;
5. ako se na osnovu medicinske dokumentacije dokaže da je trajno izgubio
radnu sposobnost za obavljanje svoje sudijske ili tužilačke funkcije.
Kada sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca navrši starosnu dob za obavezan odlazak u penziju, njegov mandat automatski prestaje. Mandat sudije,
odnosno tužioca ili zamjenika tužioca iz tačke 3. prvog stava ovog člana prestaje kada Vijeće zaprimi njegovu pismenu ostavku, a iz tač. 4. i 5. onda
kada to Vijeće odredi.
Mandat predsjednika suda prestaje nakon isteka mandata na koji je imenovan.


Član 73.

Privremeni produžetak mandata


Predsjednik suda ili tužilac čiji je mandat na koji je imenovan istekao i dalje ima ista prava i dužnosti na toj funkciji dok se ne imenuje novi predsjednik ili tužilac.
U slučaju prestanka mandata predsjednika suda, on i pored toga nastavlja vršiti sudijsku funkciju u istom sudu, u skladu sa članom 72.


Član 74.

Starosna dob za obvezan odlazak u penziju


Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za sudije Vrhovnog suda je navršenih 70 godina života, a za sudije ostalih sudova navršenih 67 godina života.
Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za tužioce i zamjenike tužilaca je navršenih 67 godina života.
Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za sudije porotnike je navršenih
65 godina života.


POGLAVLJE X - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Opće odredbe


Član 75.

Prelazni period


U prelaznom periodu tokom kojeg će se reorganizirati sudovi i tužilaštva u skladu sa zakonom, Vijeće neće biti obavezno da izvršava ovlasti u vezi sa: (1) predlaganjem broja sudijskih i tužilačkih mjesta, (2) obavezama koje se odnose na budžet sudova i tužilaštava, (3) godišnjim budžetom i obavezama izvještavanja, i (4) imenovanjem izvršnog direktora. Vijeće je nadležno da prekine mandat sudija i tužilaca.
Tokom prelaznog perioda primjenjuju se odredbe ovog zakona osim ako to nije drugačije propisano odredbama ovog poglavlja.
Prelazni period trajat će do 31.12.2003. godine i može se produžiti dok Vijeće ne izvrši svoje obaveze utvrđene odredbama ovog poglavlja.


Član 76.

Sastav, imenovanje i trajanje mandata


Tokom prelaznog perioda Visoki predstavnik će imenovati članove Vijeća navedene u članu 5. u mjeri u kojoj to bude moguće. Tokom ovog perioda u sastav Vijeća ne ulazi sudija za prekršaje. Mandat domaćih članova je četiri godine kao što je propisano u članu 6. ovog zakona.
Visoki predstavnik također imenuje do osam (8) međunarodnih članova Vijeća.
Mandat međunarodnih članova Vijeća ograničava se na prelazni period.
Visoki predstavnik određuje koji će međunarodni članovi obavljati finkciju predsjednika i potpredsjednika tokom prelaznog perioda.


Član 77.

Proceduralna pitanja


Međunarodni članovi raspravljaju i glasaju o svim stvarima o kojim odlučuje Vijeće sa domaćim članovima iz Federacije Bosne i Hercegovine i dva (2) člana iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Republike Srpske, što se uređuje Poslovnikom o radu.
Predsjednik predsjedava u stvarima o kojima odlučuje Vijeće.
Potpredsjednik zamjenjuje predsjednika ako je predsjednik privremeno odsutan.
Tokom pelaznog perioda sastanke saziva predsjednik. Ako je većina svih
članova prisutna, utvrdit će se kvorum. Vijeće odlučuje o stvarima većinom glasova prisutnih članova koji glasaju. Glas predsjednika je odlučujući u stvarima o kojima su glasovi podijeljeni.
Vijeće usvaja Poslovnik o radu kojim uređuje svoje postupanje tokom prelaznog perioda.


Član 78.

Sekretarijat


Nezavisna pravosudna komisija pomaže rad Vijeća tokom prelaznog perioda i može obavljati funkciju disciplinskog tužioca u disciplinskim stvarima pred Vijećem.

Izbor sudija i tužilaca na funkciju


Član 79.

Postupak imenovanja


Tokom prelaznog perioda, sve osobe koje ispunjavaju uslove mogu se prijaviti na javni konkurs za sudijska mjesta u svim sudovima, uključujući i mjesta predsjednika sudova, kao i za mjesta tužilaca i zamjenika tužilaca u svim tužilaštvima, širom Federacije Bosne i Hercegovine.
Vijeće će procijeniti kvalifikacije, sposobnosti i podobnosti kandidata da obavljaju sudijsku ili tužilačku funkciju. Prilikom imenovanja primjenjuju se odredbe Poglavlja 4. ovog zakona, s izuzetkom sudija i tužilaca koji budu obavljali sudijske i tužilačke funkcije u vrijeme prijave na konkurs, na koje se neće primjenjivati odredbe čl. 25. do 32. o uslovima koji propisuju stručne kvalifikacije za obavljanje funkcije. Poglavljem 4. ovog zakona određuje se trajanje mandata sudija i tužilaca čije imenovanje vrši Vijeće.
Sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca na funkciji koji koji ne bude odabran za sudijsko, odnosno tužilačko mjesto može u skladu sa ovim članom uložiti zahtjev za ponovno razmatranje:
(1) ukoliko Vijeće nije uzelo u obzir činjenice koje idu u prilog kandidatu pod uslovom da je informacija dostavljena Vijeću prilikom prijave na
konkurs, ili
(2) ako je kandidat iskoristio svoje pravo da pregleda prijavni materijal po članu 40. prije nego što je Vijeće donijelo odluku, a Vijeće je po kandidata donijelo negativnu odluku na osnovu informacija
koje nisu bile date na uvid kandidatu.
Vijeće vodi evidenciju o sudijama koji nisu odabrani za sudijsku funkciju, koji će moći obavljati funkciju rezervnih sudija na osnovu privremenog imenovanja kao ispomoć sudovima radi smanjenja broja neriješenih predmeta i pomoći pri postupanju u predmetima u sudovima u procesu reorganizacije. Vijeće će privremeno imenovati rezervne sudije na zahtjev predsjednika suda, pod uslovom da za tim postoji potreba kao i raspoloživa sredstva.


Član 80.

Disciplinski postupak


Poglavlje 6. primjenjuje se na sva pitanja iz disciplinske oblasti. Izuzetno od odredaba Poglavlja 6. disciplinski postupak može se pokrenuti za disciplinske prekršaje iz čl. 49. i 50. ako od dana njihovog izvršenja nije proteklo više od dvanaest (12) godina.


Član 81.

Otpuštanje iz službe


Sudija, predsjednik suda, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca koji bude na funkciji u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona, a kojeg Vijeće ne odabere za sudijsku ili tužilačku funkciju, više nema mandat za obavljanje sudijske ili tužilačke funkcije. Vijeće prekida mandat takvog sudije, predsjednika
suda, odnosno tužioca ili zamjenika tužioca.
Sudija, predsjednik suda, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca koji bude na funkciji u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona i koji se prijavi na konkurs za mjesto sudije ili tužioca, a kojeg Vijeće ne odabere za sudijsku ili tužilačku funkciju, ima pravo na plaću u visini njegove posljednje plaće i druge naknade, uključujući zdravstveno i penziono osiguranje, u periodu od šest mjeseci nakon prekida mandata. Taj sudija, predsjednik suda, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca, međutim, nema pravo da bude raspoređen ni na jedno radno mjesto u sudstvu ili tužilaštvu. Činjenica da sudija, predsjednik suda, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca nije odabran neće spriječiti njegovo kasnije imenovanje na sudijsko ili tužilačko mjesto.
Ostvarivanje prava iz stava 2. prestaje kada ta osoba navrši starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju za sudije i tužioce, kada će imati pravo na penziju i druga prava u skladu sa zakonom.
Sudija, predsjednik suda, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca koji podnese ostavku tokom prelaznog perioda ima pravo na naknadu u visini osam (8) mjesečnih plaća, osim ukoliko je ostavka podnesena tokom perioda od šest (6) mjeseci prije nastupanja roka za obaezan odlazak u penziju, u kom će slučaju naknada iznositi četiri (4) mjesečne plaće.
Ostvarivanje prava iz ovog člana obezbjeđuje organ nadležan za finansiranje rada sudova ili tužilaštava o kojima je riječ.

Prestanak prelaznog perioda


Član 82.

Prestanak prelaznog perioda


Prije nego Vijeće izvrši obaveze propisane odredbama ovog poglavlja, predsjednik će se obratiti nadležnim organima navedenim u članu 5. ovog zakona i od njih tražiti da izaberu, odnosno imenuju članove Vijeća.
Nakon obavijesti od strane predsjednika Vijeća, nadležni organi će predsjedniku Vijeća dostaviti imena izabranih kandidata.
Nakon što dobije imena izabranih kandidata, predsjednik Vijeća će osigurati urednu primopredaju poslova Vijeća novoizabranim članovima.

Sudovi za prekršaje


Član 83.

Sudovi za prekršaje


Tokom pelaznog perioda, ovaj zakon neće se primjenjivati na sudije za prekršaje koji će se imenovati i disciplinski kažnjavati u skladu sa važećim zakonom.
Nakon isteka prelaznog perioda i nakon što se izvrši reorganizacija sudova za prekršaje, Vijeće će putem javnog konkursa pozvati da se predaju prijave za mjesta sudija u svim sudovima za prekršaje i imenovati kandidate na ova mjesta.

Ostale odredbe


Član 84.

Značenje izraza


Izraz tužilac ili tužilački,-a,-o uključuje zamjenika tužioca, osim ukoliko bi takva konstrukcija očigledno bila u suprotnosti sa ciljem ovog zakona.


Član 85.

Ukidanje dosadašnjih komisija


Federalna komisijaj i kantonalne komisije za izbor i imenovanje sudija i tužilaca ustanovljene u skladu sa Zakonom o sudijskoj i tužilačkoj funkciji (''Službene novine Federacije BiH'', br. 20/01 i 37/01), ukidaju se ovim zakonom, s tim što Federalna komisija za izbor i imenovanje sudija nastavlja s radom do 1.8.2002. godine kako bi Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine predložila kandidate za imenovanje u Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
Svi postupci, predmeti, dosjei i drugi dokumenti Federalne komisije i kantonalnih komisija pomenutih u prethodnom stavu ustupaju se Vijeću radi postupanja u skladu sa ovim zakonom.


Član 86.

Primjena zakona


Ovaj zakon primjenjuje se u Federaciji Bosne i Hercegovine i njenim kantonima. Zakonske odredbe sadržane u zakonima Federacije Bosne i Hercegovine ili njenih kantona moraju se uskladiti s ovim zakonom, a sve odredbe koji nisu u skladu s ovim zakonom prestaju da važe.


Član 87.

Stupanje na snagu


Ovaj zakon bit će objavljen u ''Službenim novinama Federacije BiH'' i stupa na snagu osam (8) dana od dana objavljvanja.


________________________________________