U R E D B U

O PROVOĐENJU ZAKONA O CARINSKOJ
POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE

DIO I

OSNOVNA ODREDBA

Ovom uredbom razrađuje se primjena odredbi Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (''Službeni glasnik BiH'', br. 21/98 i 34/00), (u daljem tekstu: Zakon), koje se odnose na carinsku vrijednost, ulaza robe u carinsko područje, carinske prijave, pregled robe, nalaze carinarnice i druge mjere koje preduzima carinarnica, carinski odobreni postupak ili namjenu, stavljanje robe u slobodan promet, proceduru provoza, carinske postupke s ekonomskim učinkom, carinsko skladištenje, unutrašnju obradu, obradu pod carinskom kontrolom, privremeni uvoz, vanjsku obradu, izvoz i slobodne zone.
Sastavni dio ove uredbe su Prilozi od broja 1 do broja 28.

NASLOV I

CARINSKA VRIJEDNOST

POGLAVLJE I

Opće odredbe

Član 1.

1. Prilikom primjene odredbi čl. 24. do 32. Zakona, i odredbi čl. 8. do 27.ove
uredbe, primjenjuju se odredbe precizirane u Prilogu 1.
2. Ukoliko je prilikom određivanja carinske vrijednosti potrebno pozvati se na opšteprihvaćene principe, primjenjuju se odredbe Priloga 2.

Član 2.

U smislu ovog naslova:

a) pod pojmom ''sporazum'' podrazumijeva se Sporazum o provedbi člana
VII Opšteg sporazuma o tarifama i trgovini koji je sklopljen u okviru
multilateralnih pregovora o trgovini iz 1973. do 1979., a na koje se poziva
u članu 27. stav 1. prva alineja Zakona;
b) pod pojmom ''proizvedene robe'' podrazumijevaju se proizvodi koji su
dobijeni uzgajanjem, proizvodnjom ili iskopavanjem;
c) pod pojmom ''identične robe'' podrazumijevaju se robe koje su
proizvedene u istoj zemlji i koje su u svakom pogledu identične, uključujući i fizičke karakteristike, kvalitet i ugled. Manje razlike u
izgledu ne sprečavaju da se robe, koje inače odgovaraju ovoj definiciji
smatraju identičnom;
d) pod pojmom ''slične robe'' podrazumijevaju se robe koje su proizvedene
u istoj zemlji i koje, iako nisu slične u svakom pogledu, imaju slične
karakteristike i slične materijale od kojih su izrađene što im omogućuje da
vrše iste funkcije i da budu komercijalno izmjenjive. Kvalitet roba,
njihov ugled i postojanje zaštitnog znaka su neki od faktora koje treba
uzeti u obzir prilikom određivanja da li su robe slične;
e) pod pojmom ''robe iste klase ili vrste'' podrazumijevaju se robe koje
spadaju u istu grupu ili isti spektar proizvoda koje je proizvela određena
industrija ili industrijski sektor, a što uključuje identične i slične robe;
f) ''identične robe'' i ''slične robe'', kao što već može biti slučaj, ne obuhvataju robe koje uključuju ili predstavljaju inženjering, razvoj, umjetnički rad, dizajn i planove i šeme koje nisu prilagođene po članu 28. stav 1. (b) i (iv) Zakona, jer su takvi elementi urađeni u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH).

Član 3.

1. Osobama u smislu člana 25. stav 1. (d) i člana 26. stav 2. (c) Zakona,
smatraju se:

a) službenici ili direktori koji su uključeni u međusobne poslove;
b) pravno priznati partneri u poslovnim odnosima;
c) poslodavac i uposlenik;
d) svaka osoba koja direktno ili indirektno posjeduje, kontrolira ili drži
5% ili više preostalih glasačkih dionica i jedne i druge osobe;
e) jedna od njih direktno ili indirektno kontrolira drugu;
f) obje te osobe direktno ili indirektno kontrolira treća osoba;
g) one zajedno direktno ili indirektno kontroliraju treću osobu; ili
h) su članovi iste obitelji. Osobe se smatraju članovima iste obitelji
samo ukoliko su u jednom od dolje navedenih odnosa:
- suprug i supruga,
- roditelj i dijete,
- brat i sestra (bilo da su od istih roditelja ili da se radi o
polubratu ili polusestri),
- roditelji roditelja i unuci,
- braća/sestre roditelja i nećaci,
- roditelji muža/supruge i zetovi i snahe,
- supružnici braće i sestara.

2. U smislu ovog naslova, osobe koje su poslovno povezane jedna s drugom tako što je jedna od njih isključivi agent, isključivi distributer ili isključivi koncesionar, smatra se da je povezana samo ukoliko potpada pod kriterije iz stava 1. ovog člana.

Član 4.

U svrhu određivanja carinske vrijednosti prema članu 25. Zakona, roba za koju cijena nije stvarno plaćena u vrijeme predviđeno za određivanje vrijednosti u carinske svrhe, cijena koja se treba platiti za izmirenje obaveza u navedeno vrijeme po pravilu se uzima kao osnovica za carinsku vrijednost.

Član 5.

1. U slučajevima kada je roba koja je prijavljena za stavljanje u slobodni promet dio veće količine iste robe kupljene prilikom jedne transakcije, cijena koja se stvarno plaća ili se treba platiti u smislu člana 25. stav 1. Zakona, je ona cijena koja je predstavljena kao proporcija između ukupne cijene koju tako prijavljena roba ima i ukupne količine kupljene robe.
2. Srazmjerna podjela cijene koja je stvarno plaćena ili se treba platiti
također primjenjuje se u slučaju gubitka dijela pošiljke ili kada se roba kojoj se određuje vrijednost, ošteti prije stavljanja u slobodni promet.

Član 6.

U slučajevima kada cijena koja se stvarno plaća ili se treba platiti u smislu člana 25. stav 1. Zakona, uključuje i neki iznos u smislu bilo kakvog unutrašnjeg poreza koji se primjenjuje unutar zemlje porijekla ili zemlje izvoznice u vezi predmetne robe, navedeni iznos ne ulazi u carinsku vrijednost pod uvjetom da se
nadležnom carinskom organu može dokazati da je predmetna roba oslobođena ili će biti oslobođena od toga u korist kupca.

Član 7.

U slučajevima kada se, prilikom primjene člana 25. stav 1 (b) Zakona, utvrdi da prodaja ili cijena uvozne robe podliježe nekom uvjetu ili razloga za koji se ne može odrediti vrijednost robe za koju se procjenjuje odnosno razmatranju, a čija se vrijednost može utvrditi u odnosu na robu čija se vrijednost određuje, takva vrijednost se smatra indirektnim plaćanjem kupca prodavcu i dijelom cijene koja je stvarno plaćena ili se plaća ako se uvjet ili razmatranje ne odnose na:

a) aktivnost na koju se primjenjuje član 25. stav 3. (b) Zakona; ili
b) faktor u pogledu kojeg se na cijenu koja se plaća ili se treba platiti treba
dodati iznos prema odredbama člana 28. Zakona.

Član 8.

1. U smislu člana 25. stav 3. (b) Zakona, pod pojmom ''marketinške aktivnosti'' podrazumijevaju se sve aktivnosti koje se odnose na
reklamiranje ili promoviranje prodaje predmetne robe i sve aktivnosti
koje se odnose na davanje jemstva ili garancije za tu robu.
2. Ako takve aktivnosti poduzme kupac, smatra se da ih je poduzeo za
svoj račun čak i ako ih izvrši u sklopu ispunjavanja obaveza koje leže na
kupcu nakon sklapanja ugovora s prodavcem.

Član 9.

1. Prilikom primjene člana 26. stav 2. (a) Zakona (transakcijska vrijednost
identične robe), carinska vrijednost se određuje pozivanjem na
transakcijsku vrijednost identične robe u prodaji na istom komercijalnom
nivou i u osnovi u istoj količini kao i roba čija se vrijednost određuje.
U slučajevima kada se ne nađe takva prodaja, transakcijska vrijednost
identične robe prodane na različitim komercijalnim nivoima i/ili u
različitim količinama i usklađena tako da u obzir uzme razlike koje se
pripisuju komercijalnom nivou i/ili količini, koristi se, ali pod uvjetom da se takva usklađivanja mogu izvršiti na osnovu predočenog dokaza koji
nedvosmisleno određuje opravdanost i ispravnost usklađivanja, bilo da
to dovodi do povećanja ili smanjenja vrijednosti.
2. U slučajevima gdje su troškovi i naknade iz člana 28. stav 1. (e) Zakona
uključeni u transakcijsku vrijednost, usklađivanje se vrši tako da se u
obzir uzmu značajne razlike u takvim troškovima i naknadama između
predmetne uvezene i identične robe koje nastaju kao rezultat razlika u
udaljenosti i načinu transporta.
3. Ukoliko se, prilikom primjene ovog člana, ustanovi da postoji više za
određivanje carinske vrijednosti uvezene robe transakcijskih vrijednosti
identične robe, koristi se najmanja takva vrijednost.
4. Prilikom primjene ovog člana, transakcijska vrijednost za robu koja je
proizvedena od strane druge osobe, uzima se u obzir samo kada se ne
može ustanoviti nikakva transakcijska vrijednost prema stavu 1. ovog člana za identičnu robu koju je proizvela ista osoba koja je proizvela
i robu čija se vrijednost određuje.
5. U smislu ovog člana, pod pojmom transakcijska vrijednost identične
uvezene robe podrazumijeva se carinska vrijednost koja je prethodno
određena prema članu 25. Zakona, i usklađena kao što je propisano u
st. 1. (b) i 2. istog člana.

Član 10.

1. Prilikom primjene člana 26. stav 2. (b) Zakona (transakcijska vrijednost
slične robe), carinska vrijednost se određuje pozivanjem u transakcijsku
vrijednost slične robe u prodaji na istom komercijalnom nivou i u osnovi
u istoj količini kao i roba čija se vrijednost određuje. U slučajevima kada
se ne nađe takva prodaja, transakcijska vrijednost slične robe prodate na
različitim komercijalnim nivoima i/ili u različitim količinama i usklađena tako da se u obzir uzmu razlike koje se pripisuju komercijalnom nivou
i/ili količini, koristi se, ali pod uvjetom da se takva usklađivanja mogu izvršiti na osnovu predočenog dokaza koji nedvosmisleno određuje opravdanost i ispravnost usklađivanja, bilo da to dovodi do povećanja ili
smanjenja vrijednosti.
2. U slučajevima gdje su troškovi i naknade iz člana 28. stav 1. (e) Zakona
uključeni u transakcijsku vrijednost, usklađivanje se vrši tako da se u obzir uzmu značajne razlike u takvim troškovima i naknadama između
predmetne uvezene i slične robe koje nastaju kao rezultat razlika u udaljenosti i načinu transporta.
3. Ukoliko se, prilikom primjene ovog člana, ustanovi da postoji više
transakcijskih vrijednosti slične robe, za određivanje carinske vrijednosti
isto kao u članu 9. uvezene robe koristi se najmanja takva vrijednost za određivanje carinske vrijednosti izvezene robe.
4. Prilikom primjene ovog člana, transakcijska vrijednost za robu koja
je proizvedena od strane drugih osoba, uzima se u obzir samo kada se ne
može ustanoviti nikakva transakcijska vrijednost prema stavu 1. ovog člana za sličnu robu koju je proizvela ista osoba koja je proizvela i robu čija se vrijednost određuje.
5. U smislu ovog člana, pod pojmom transakcijska vrijednost slične uvezene
robe podrazumijeva se carinska vrijednost koja je prethodno određena
prema članu 25. Zakona i usklađena u smislu kako je propisano u stavovima 1. (b) i stav 2. istog člana.

Član 11.

1. (a) Ukoliko se uvezena roba, ili identična ili slična uvezena roba prodaje
u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH) u stanju u kakvom je
uvezena, carinska vrijednost uvezene robe, određena u skladu s članom 26. stav 2. (c) Zakona, temelji se na jediničnoj cijeni po kojoj je uvezena
roba, ili identična ili slična uvezena roba prodata u najvećoj ukupnoj
količini u isto ili približno isto vrijeme kao i robe čija se vrijednost određuje osobama koje nisu povezane s osobama od kojih su kupili takvu robu, s tim da podliježu odbicima za sljedeće:
(i) provizije koje se obično plaćaju ili čije se plaćanje dogovori, odnosno dodatni iznos na profit ili opće troškove (uključujući
direktne i indirektne troškove za marketing te robe) u vezi s
prodajom u BiH uvezene robe iste klase ili vrste;
(ii) uobičajene troškove transporta i osiguranja i drugi troškovi koji
nastaju unutar BiH;
(iii) uvoznu carinu i druge dažbine koje treba platiti u BiH za uvoz
ili prodaju robe.
(b) Ukoliko se uvezena roba, ili identična ili slična uvezena roba ne
prodaje u isto ili približno isto vrijeme kada se uvozi roba čija se
vrijednost određuje, carinska vrijednost uvezene robe određene prema
ovom članu, a koja inače podliježu odredbama stava 1. (a) ovog člana,
temelji se na jediničnoj cijeni po kojoj se uvezena roba, identična ili
slična uvezena roba prodaje u BiH u stanju u kojem je uvezena
najranijeg datuma nakon uvoza robe čija se vrijednost određuje, ali
prije isteka 90 dana od takvog uvoza.
2. Ukoliko se ni uvezena roba, ni identična ili slična roba ne prodaju u BiH
u stanju u kojem je uvezena, tada se, ukoliko to uvoznik zahtijeva, carinska vrijednost temelji na jediničnoj cijeni po kojoj se uvezena roba,
nakon daljnje obrade, prodaje u najvećoj ukupnoj količini osobama u BiH
koje nisu povezane s osobama od kojih kupuju takvu robu, s tim da se umanji za odgovarajući iznos dodatne vrijednosti koja je nastala kao
rezultat obrade, te za izdatke propisane u stavu 1. (a) ovog člana.
3. U smislu ovog člana, pod pojmom jedinična cijena po kojoj se uvezena
roba prodaje u najvećoj ukupnoj količini, podrazumijeva se cijena po
kojoj je najveći broj jedinica prodat prilikom prodaje osobama koje nisu
povezane s osobama od kojih su kupile takvu robu na prvom komercijalnom nivou nakon uvoza na kojem se vrše takve prodaje.
4. Prilikom svake prodaje u BiH osobi koja vrši snabdijevanje bilo direktno
ili indirektno, besplatno ili po sniženoj cijeni za upotrebu u vezi
proizvodnje ili prodaje za izvoz uvezene robe, nijedan od elemenata naveden u članu 28. stav 1. (b) Zakona, neće se uzimati u obzir prilikom
određivanja jedinične cijene u smislu ovog člana.
5. U smislu stava 1. (b) ovog člana, pod pojmom ''najranijeg datuma''
podrazumijeva se datum do kojeg je izvršena prodaja uvezene robe, ili
identične ili slične uvezene robe u dovoljnoj količini da bi se utvrdila jednaka cijena.

Član 12.

1. Prilikom primjene člana 26. stav 2. (d) Zakona, carinski organi ne mogu
zahtijevati od osobe koja nema stalno mjesto boravka u BiH da preda na
uvid ili dozvoli pristup bilo kakvom računu ili drugim evidencijama u svrhu određivanja ove vrijednosti. Iznimno, informaciju koju pruži proizvođač robe u svrhu određivanja carinske vrijednosti prema ovom
članu carinski organi mogu provjeriti u nekoj drugoj zemlji uz suglasnost
proizvođača i pod uvjetom da se vlasti odnosne zemlje ne protivi i da ona
nema ništa protiv istrage.
2. Cijena ili vrijednost materijala i proizvodnje pomenute u članu 26. stav 2.
u prvoj alineji (d) Zakona uključuje cijenu elemenata navedenih u članu
28. stav 1. (a), (ii) i (iii) Zakona i vrijednost, srazmjerno raspodijeljenu,
svakog proizvoda ili usluge navedene u članu 28. stav 1. (b) Zakona kojeg
kupac daje ili obavi direktno ili indirektno za upotrebu u vezi s proizvodnjom uvezene robe.
Vrijednost elemenata navedenih u članu 28. stav 1. (b) i (iv) Zakona, koji su
urađeni u BiH, će se uključiti samo u onoj mjeri u kojoj se ti elementi naplaćuju od proizvođača.
3. U slučajevima kada se informacija razlikuje od one koju je dao proizvođač ili koja je data u njegovo ime, u svrhe određivanja obračunate
vrijednosti, carinski organi obavještavaju podnosioca, ukoliko to
podnosilac zahtijeva, o izvoru takve informacije, o podacima koji su
korišteni i obračunima zasnovanim na takvim podacima u skladu sa
članom 15. Zakona.
4. ''Opšti izdaci'' iz člana 26. stav 2. (d) druge alineje Zakona, obuhvataju
direktne i indirektne troškove proizvodnje i prodaje robe za izvoz koji
nisu uključeni u članu 26. stav 2. (d) pod prvu alineju Zakona.

Član 13.

U slučajevima kada kontejneri iz člana 28. stav 1. (a) i (ii) Zakona, podliježu ponovnom uvozu, cijena se, na zahtjev podnosioca, na odgovarajući način srazmjerno raspoređuje u skladu s opštepriznatim principima obračunavanja.

Član 14.

U smislu člana 28. stav 1. (b) i (iv) Zakona, cijena istraživačkih i preliminarnih
nacrta se ne uključuju u carinsku vrijednost.

Član 15.

U slučajevima kada se carinska vrijednost određuje primjenom nekog drugog metoda a ne transakcijske vrijednosti, primjenjuje se član 29. (c) Zakona.

POGLAVLJE 2.

Odredbe koje se odnose na naknade za
korištenje autorskog prava i licence

Član 16.

1. U smislu člana 28. stav 1. (c) Zakona, za naknade za korištenje autorskog
prava i licence uzima se da one posebno znače plaćanje za korištenje
prava koja se odnose:
- na proizvođača uvezene robe (naročito patenata, dizajna, modela
i proizvođačkog know-how), ili
- na prodaju za izvoz uvezene robe (naročito zaštitni znaci,
patentirani modeli), ili
- na upotrebu ili preprodaju uvezene robe (naročito, autorska prava,
proizvodni procesi koji su neodvojivo ugrađeni u uvezenu robu).
2. Kada se carinska vrijednost uvezene robe određuje prema odredbama
člana 25. Zakona, naknade za korištenje autorskog prava ili licence se
dodaje na cijenu koja se stvarno plaća ili se treba platiti kada je ovo
plaćanje:
- vezano za robu čija se vrijednost određuje, i
- predstavlja uslov za prodaju ove robe.

Član 17.

1. Kada je uvezena roba isključivo sastavni dio ili komponenta robe koja
se proizvodi u BiH, usklađivanje prema cijeni koja je stvarno plaćena
ili se treba platiti za uvezenu robu, vrši se samo onda kada se naknada
za korištenje autorskog prava ili za licencu odnosi na tu robu.
2. U slučajevima kada je roba uvezena u rastavljenom stanju, odnosno
kada mora proći kroz manju obradu prije dalje prodaje, (na pr.
razblaživanje ili pakiranje), to neće spriječiti da se naknade za
korištenje autorskog prava ili licence smatraju povezanim s uvezenom
robom.
3. Ukoliko se naknade za korištenje autorskog prava i licence djelomično
odnose na uvezenu robu, a djelomično i na sastojke i sastavne dijelove
dodatih uvezenim proizvodima nakon njihovog uvoza, ili aktivnostima
ili uslugama koje se obave nakon uvoza, odgovarajuće raspoređivanje
će se vršiti samo na osnovu objektivnih i kvantitativno mjerljivih
podataka u skladu s komentarom član 28. stav 2. Zakona koji je dat
u Prilogu 1.

Član 18.

Naknade za korištenje autorskog prava ili licence u vezi prava korištenja
zaštitnog znaka, dodaju se na cijenu koja je plaćena ili se treba platiti na
uvezenu robu samo u slučajevima kada:
- se naknada za korištenje autorskog prava ili licencu odnosi na
proizvode koji se dalje prodaju u istom stanju ili koji su predmet
samo manjih obrada nakon uvoza,
- se proizvodi prodaju na tržištu pod zaštitnim znakom koji je
stavljen na njih prije ili poslije uvoza, a za koje se plaćaju
naknade za korištenje autorskog prava ili licencu, i
- kupac ne može slobodno nabaviti takve proizvode od drugih
snabdjevača koji nisu u vezi s prodavcem.

Član 19.

Kada kupac plaća naknade za korištenje autorskog prva ili licence trećoj strani, ne smatra se da su ispunjeni uvjeti predviđeni u članu 16. stav 2. ove uredbe, izuzev ukoliko prodavac ili osoba koja je povezana s njim zahtijeva od kupca
da izvrši to plaćanje.

Član 20.

1. U slučajevima kada se način obračuna iznosa naknade za korištenje
autorskog prava ili za licencu izvodi iz cijene uvezene robe, u
nedostatku dokaza smatraće se da je plaćanje te naknade za korištenje
autorskog prava ili za licencu izvršeno u vezi robe čija se vrijednost
treba odrediti.
2. Iznimno, u slučajevima kada se iznos naknade za korištenje autorskog
prava ili za licencu obračunava bez obzira na cijenu uvezene robe,
plaćanje te naknade za licencu ili za korištenje autorskog prava se može
vezati za robu čija se vrijednost treba odrediti.

Član 21.

Prilikom primjene člana 28. stava 1. (c) Zakona, država u kojoj primalac naknade za korištenje autorskog prava ili licencu ima stalni boravak, nije od bitne važnosti.

POGLAVLJE 3.

Odredbe koje se odnose na mjesto ulaska u BiH

Član 22.

U smislu člana 28. stav 1. (e) i člana 29. (a) Zakona, mjesto ulaska na carinsko područje BiH je:
a) za robu koja se doprema morem, luka istovara; za robu koja se doprema
u željezničkom prometu ili unutrašnjim vodenim putevima, ili u
cestovnom prometu to je mjesto gdje se nalazi prva carinarnica;
b) za robu koja se doprema u zračnom prometu, aerodrom istovara;
c) za robu koja se doprema drugim sredstvima, mjesto gdje se prelazi
kopnena granica carinskog područja BiH.

POGLAVLJE 4.

Odredbe koje se odnose na troškove prevoza

Član 23.

Prilikom primjene člana 28. stav 1. e) i člana 29. (a) Zakona:
a) u slučajevima kada se roba doprema istim načinom prevoza do odredišta
unutar carinskog područja BiH, troškovi prevoza se procjenjuju
proporcionalno pređenoj udaljenosti izvan i unutar carinskog područja
BiH, izuzev ukoliko se nadležnom carinskom organu ne predoče dokazi
koji pokazuju da su se troškovi mogli snositi prema uobičajenim tarifama za jednaki način prevoza robe do mjesta ulaska u carinsko područje BiH;
b) U slučajevima kada je roba fakturisana po cijeni na paritetu ''franko
odredište u carinskom području BiH'' koja odgovara cijeni na mjestu
ulaska u carinsko područje BiH, troškovi prevoza unutar BiH se ne oduzimaju od te cijene.
Takvo oduzimanje se dozvoljava ukoliko se carinskom organu predoči
dokaz da bi cijena franko mjesto ulaska u carinsko područje BiH bila niža
od cijene na paritetu ''franko odredište u carinskom području BiH'';
c) U slučajevima kada je prevoz besplatan ili kada ga osigurava kupac,
troškovi prevoza do mjesta ulaska u carinsko područje BiH, obračunati
u skladu s uobičajenom tarifom koja se primjenjuje na iste metode
prevoza, uključuju se u carinsku vrijednost.

Član 24.

1. Svi poštanski troškovi koji su naplaćeni do odredišta u vezi robe koja
se šalje poštom, uključuje se u carinsku vrijednost te robe, izuzev
dodatnih poštanskih troškova koji se naplaćuju u zemlji uvoznici.
2. Iznimno, usklađivanje prijavljene vrijednosti se ne vrši, ukoliko se
radi o naknadama koje se koriste prilikom određivanja vrijednosti
pošiljki nekomercijalnog karaktera.

POGLAVLJE 5.

Prijava carinske vrijednosti i dokumenti koji se prilažu

Član 25.

1. U slučajevima kada je potrebno odrediti carinsku vrijednost u smislu
čl. 24. do 32. Zakona, prijava pojedinosti koje se odnose na carinsku
vrijednost (prijava vrijednosti) prati carinsku prijavu te uvezene robe.
Prijava vrijednosti sačinjava se na obrascu DV-1 iz Priloga 3. kojeg,
tamo gdje je to potrebno, nadopunjava jedan ili više obrazaca DV-1
bis iz Priloga 4.
2. Poseban zahtjev za prijavu vrijednosti predviđenu u stavu 1. ovog
člana, sačinjava isključivo osoba iz člana 4. stav 1. tačka 19. Zakona,
koja ima stalno mjesto boravka, odnosno koja vodi poslovne operacije u carinskom području BiH i koja posjeduje sve relevantne činjenice.
3. Carinski organi mogu odustati od traženja prijavljivanja na obrascu
koji je naznačen u stavu 1. ovog člana u slučajevima kada se carinska
vrijednost predmetne robe ne može odrediti prema odredbama člana 25.
Zakona. U takvim slučajevima, osoba iz stava 2. ovog člana podnosi
ili osigurava podnošenja drugih podataka, kakvi se mogu tražiti u svrhu
određivanja carinske vrijednosti prema drugom odgovarajućem članu
Zakona. Takvi podaci se dostavljaju na način i u formi koji odrede
carinski organi.
4. Odgovornost osobe koje podnosi carinarnici carinske prijave u smislu
stava 1. ovog člana, uz moguću primjenu kaznenih odredbi, je jednaka
odgovornosti osobe iz stava 2. ovog člana u pogledu:
- tačnosti i potpunosti podataka navedenih u carinskoj prijavi,
- vjerodostojnosti dokumenata koji su podneseni u prilog tim
pojedinostima, i
- pružanja bilo kakve dodatne informacije ili dokumenta koji je
potreban za određivanje carinske vrijednosti robe.

Član 26.

1. Izuzev u slučajevima gdje je to neophodno radi pravilne primjene
propisa o uvoznim dažbinama, carinski organ neće tražiti popunjavanje
cijele prijave ili dijela prijave koja je precizirana u članu 25. stav 1.
ove uredbe u sljedećim slučajevima:
a) kada carinska vrijednost uvezene robe u jednoj pošiljci ne premašuje
iznos od 3.000 KM, pod uvjetom da se ne radi o djelomičnim ili
višestrukim pošiljkama od istog pošiljaoca istom primaocu, ili
b) kada su predmetni uvozi nekomercijalnog karaktera, ili
c) kada podnošenje predmetnih pojedinosti nije neophodno za primjenu
Zakona o carinskoj tarifi BiH (''Službeni glasnik BiH'', broj 1/98)
ili kada se carinske dažbine predviđene u Tarifi ne mogu naplatiti zbog
posebnih carinskih odredbi.
2. Odustajanje predviđeno ovim članom, može se povući i tražiti
podnošenje prijave o vrijednosti u slučajevima kada se utvrdi da uslov
neophodan za kvalificiranje za ovo odustajanje, nije bio ispunjen
ili se više ne ispunjava.

Član 27.

1. Osoba iz člana 25., stav 2. ove uredbe obezbjeđuje carinskim organima
kopiju fakture na osnovu koje se prijavljuje vrijednost uvezene robe.
U slučajevima kada se carinska vrijednost prijavljuje u pismenom obliku,
carinski organi zadržavaju takvu kopiju.
2. Carinski organ neće odrediti carinsku vrijednost uvezene robe na osnovu
metoda transakcijske vrijednosti ukoliko, u skladu sa postupkom navedenim u stavu 3. ovog člana, osnovano sumnja da prijavljena
vrijednost predstavlja ukupan iznos plaćen ili plativ u smislu člana 25. Zakona.
3. Kada kod carinskog organa postoji osnovana sumnja u smislu stava 2.
ovog člana, carinski organ može tražiti dodatne podatke u skladu sa
članom 25. stav 4. ove uredbe. Ukoliko sumnja i dalje postoji,
carinski organ mora, prije nego što donese konačnu odluku, obavijestiti
datu osobu, pismenim putem ukoliko se tako zahtijeva, o osnovama za sumnju i dati joj adekvatnu mogućnost za odgovor. Konačna odluka
sa obrazloženjem datoj osobi dostavlja se u pismenoj formi.

NASLOV II

ULAZAK ROBE U CARINSKO PODRUČJE

POGLAVLJE 1.

Pregled robe i uzimanje uzoraka od strane predmetnog lica

Član 28.

1. Dozvola za prethodni pregled robe prema članu 59. Zakona se izdaje licu
ovlaštenom da robi odredi carinski postupak ili namjenu, po njegovom
usmenom zahtjevu, osim ukoliko carinski organi smatraju, u datim
okolnostima, da je potreban pismeni zahtjev.
Uzimanje uzoraka može se odobriti samo po pismenom zahtjevu
predmetnog lica.
2. Pismeni zahtjev iz stava 1. ovog člana predmetno lice potpisuje i podnosi
carinskim organima. Zahtjev treba sadržavati sljedeće podatke:
- ime i adresu podnosioca zahtjeva,
- mjesto gdje se roba nalazi,
- broj zbirne prijave, gdje je već bila predočena, osim ako carinski
organi ne unose takvu informaciju, ili naznaka ranijeg carinskog
postupka, i/ili podaci o transportnom sredstvu na kojem se roba
nalazi,
- svi ostali podaci neophodni za identifikaciju robe.
Carinski organi daju odobrenje zabilješkom na zahtjevu koji je
podnijelo predmetno lice. Kada se zahtjev odnosi na uzimanje uzoraka,
carinski organi će naznačiti i količinu robe koju treba uzeti kao uzorak.
3. Prethodni pregled robe i uzimanje uzoraka vrši se pod nadzorom
carinskih organa, koji određuju postupak u svakom pojedinačnom
slučaju.
Podnosilac zahtjeva snosi rizik i troškove otpakivanja, vaganja,
prepakivanja i svih ostalih postupaka s robom, kao i sve troškove
vezane za analizu.
4. Uzeti uzorci se ubrajaju u količinu robe za koju se određuje carinski
odobreni postupak ili namjena. Kada ispitivanje uzoraka rezultira
njihovim uništenjem ili nepovratnim gubitkom, smatraće se da nije
nasto gubitak i u tom slučaju primjenjuje se član 160. stav 5. Zakona
koji se odnosi na postupak sa otpacima i ostacima.

POGLAVLJE 2.

Zbirna prijava

Član 29.

1. Zbirnu prijavu carinski organi odobravaju i zadržavaju u svrhu potvrde
da je robi na koju se prijava odnosi, određen carinski odobreni postupak
ili namjena u periodu koji je propisan u članu 66. stav 1. Zakona, ili u
izuzetnim slučajevima, kako je propisano Odlukom o slučajevima kada
se odobrava produžetak roka za određivanje carinski odobrenog postupka
ili namjene (''Službeni glasnik BiH'', broj 3/99).
2. U skladu sa članom 61. Zakona, zbirna prijava mora da sadrži podatke
koji su potrebni za identifikaciju robe. Dokumenti koji se koriste kao
zbirna prijava su:
a) za cestovni saobraćaj - Jedinstvena carinska isprava (JCI), popunjena
u određenim rubrikama u skladu sa Propisom o sadržaju i načinu
popunjavanja i podnošenja dokumenata u carinskom postupku,
b) za vazdušni saobraćaj - avionski manifest,
c) za željeznički saobraćaj - CIM tovarni list,
d) za poštanski saobraćaj - dokumenti dogovoreni Međunarodnom
poštanskom konvencijom,
e) za pomorski i riječni saobraćaj - brodski manifest ili drugi dokumenti
koji sadrže podatke propisane za manifest.
3. Zbirna prijava za robu koja je bila u provozu prije nego se predoči carini,
u obliku je JCI ili drugog dokumenta u skladu sa članom 109. stav 2.
Zakona.
4. Zbirna prijava može se kompjuterski sačiniti na način kako odrede
carinski organi.
5. Za robu prijavljenu zbirnom prijavom carinski organi će tražiti garanciju
za pokriće carinskog duga u skladu sa članom 68. stav 2. Zakona.
6. U smislu stava 2. b), c), d) i e) ovog člana, garancija iz prethodnog stava
može biti u obliku sveobuhvatne garancije koju daje vozar za pokriće
carinskog duga koji može nastati dok se roba nalazi pod njegovom
kontrolom.

Član 30.

1. Robu prijavljenu zbirnom prijavom, koja nije istovarena sa transportnog
sredstva, netaknutu će pokazati lice navedeno u članu 61. stav 3.
Zakona, kada to carinski organi zatraže, dok takvoj robi ne bude
određen carinski odobreni postupak ili namjena.
2. Svako lice koje drži robu nakon istovara radi premještanja ili
skladištenja odgovorno je u smislu obaveza da robu netaknutu pokaže
na zahtjev carinskih organa.

POGLAVLJE 3.

Privremeno skladištenje

Član 31.

1. Mjesta navedena u članu 68. Zakona odobrena od carinskih organa kao
stalna mjesta za privremeno skladištenje, nazivaju se ''prostor za
privremeno skladištenje''.
2. U cilju osiguranja poštivanja carinskih propisa, u slučaju kada carinski
organi ne upravljaju prostorom za privremeno skladištenje, mogu
zahtijevati da:
a) prostor za privremeno skladištenje bude zaključan sa dvije brave
s tim da jedan ključ je u posjedu carinskih organa;
b) lice koje upravlja prostorom za privremeno skladištenje vodi
evidenciju zaliha koja omogućava praćenje kretanja robe.

Član 32.

Roba se smješta u prostor za privremeno skladištenje na osnovu zbirne prijave. Po potrebi, carinski organi mogu zahtijevati podnošenje posebne prijave u
propisanom obliku.

Član 33.

Lice koje je podnijelo zbirnu prijavu ili lica navedena u članu 61. stav 2.
Zakona, kada takva prijava još nije podnesena, odgovorna su za primjenu mjera koje carinski organi poduzmu u smislu člana 70. Zakona i snose troškove
takvih mjera, osim u slučajevima iz člana 73. Zakona, ili odredbi koje carinski
organi Federacije primjenjuju kod prodaje robe.

Član 34.

Prodaja robe u smislu člana 70. Zakona, vrši se u skladu sa važećim propisima
u BiH, za svaku od pojedine oblasti.

NASLOV III

CARINSKA PRIJAVA

POGLAVLJE 1.

Carinska prijava u pisanoj formi

Odjeljak 1.

Opšte odredbe

Član 35.

1. Kada carinska prijava obuhvata robu koja sadrži dva ili više proizvoda,
podaci za svaki proizvod predstavljaju posebnu prijavu za carinjenje.
2. Sastavni dijelovi mašina i opreme za proizvodnju, svrstavaju se u isti
tarifni stav i smatraju se jednom robom.

Član 36.

1. Podnošenje prijave carinskim organima koju potpiše podnosilac prijave -
deklarant ili njegov predstavnik, čini tu osobu odgovornom za:
- tačnost podataka datih u prijavi,
- vjerodostojnost priloženih dokumenata, i
- preuzimanje svih obaveza vezanih za ulazak predmetne robe u traženu proceduru.
2. Kada deklarant koristi sistem za obradu podataka da bi podnio carinsku
prijavu, carinski organi mogu propisati da svojeručni potpis bude zamijenjen
drugom tehnikom identifikacije koja se može zasnivati na korištenju kodova.
Ova mogućnost se dozvoljava samo ako su ispunjeni tehnički i
administrativni uslovi koje propišu carinski organi. Carinski organi mogu
propisati da carinske prijave podnesene putem sistema za obradu
podataka mogu biti direktno ovjerene takvim sistemom, umjesto ručne ili
mehaničke upotrebe carinskog pečata i potpisa nadležnog službenika.
3. Na način i pod uslovima koje oni odrede, carinski organi mogu dozvoliti da
neki podaci iz pisane prijave budu zamijenjeni putem slanja tih podataka
elektronskim sredstvima carinarnici određenoj za tu svrhu, kada je moguće,
u kodiranom obliku.

Član 37.

Carinski organi zadržavaju dokumente koji su priloženi uz carinsku prijavu, ako
ne odluče drugačije ili ako podnosiocu prijave oni nisu potrebni za druge svrhe.
Carinski organi će preduzeti sve neophodne mjere da se dokumenti vraćeni podnosiocu prijave ne mogu naknadno koristiti izuzev kod utvrđivanja količine
ili vrijednosti robe.

Član 38.

Datum prihvatanja prijave se upisuje na prijavi.

Član 39.

1. Carinski organi mogu dozvoliti ili zahtijevati izmjenu i dopunu prijave
u smislu člana 84. Zakona, podnošenjem nove prijave koja će zamijeniti
prvobitnu prijavu. U tom slučaju datum prihvatanja prijave koji je
mjerodavan za utvrđivanje carinskog duga i primjenu drugih propisa u
konkretnom carinskom postupku smatra se datumom prihvatanja prve
prijave.
2. Carinska prijava se može poništiti u slučajevima koji su propisani
Odlukom o slučajevima u kojima se prijava poništava nakon što se roba
stavi u promet (''Službeni glasnik BiH'', broj 21/01).

Odjeljak 2.

Dokumenti koji prate carinsku prijavu

Član 40.

1. Sljedeći dokumenti prate carinsku prijavu za puštanje u slobodan promet:
a) faktura i/ili drugi trgovački dokumenti na osnovu kojih je prijavljena carinska vrijednost robe;
b) prijava o carinskoj vrijednosti (DV1), sačinjena u skladu i na način
propisano u čl. 1. do 27. ove uredbe;
c) dokumenti potrebni za primjenu tarifnih povlastica ili drugih mjera
koje odstupaju od važećih propisa koji se primjenjuju na prijavljenu
robu;
d) svi ostali dokumenti potrebni za provođenje propisa kojima se
uređuje puštanje prijavljene robe u slobodan promet.
2. Carinski organi mogu zahtijevati da se kod podnošenja prijave
prezentiraju transportni dokumenti ili dokumenti koji se odnose na
prethodnu carinsku proceduru.
Kada se jedna roba prijavljuje u dva ili više paketa, carinski organi mogu
zahtijevati da se prezentira spisak ili neki drugi dokument iz kog se vidi
sadržaj svakog paketa.
3. Kada su za robu ispunjeni uslovi za obračun dažbina prema članu 99.
Zakona, dokumenti iz stava 1. (b) i (c) ovog člana, nisu potrebni.
Kada roba ispunjava uslove za oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina,
dokumenti iz stava 1. (b) i (c) ovog člana nisu potrebni, izuzev ako
carinski organi to ne smatraju neophodnim u svrhu primjene odredbi
koje uređuju stavljanje predmetne robe u slobodan promet.

Član 41.

1. Prijavu za provoz prati trgovačka faktura i transportni dokument.
Polazna carinarnica može da ne traži transportni dokument u trenutku
prijave robe za provoz. Transportni dokument se tokom transporta
pokazuje na zahtjev carinskih organa ili drugog ovlaštenog organa.
2. Bez obzira na pojednostavljeni postupak, carinska prijava za izvoz ili
ponovni izvoz robe iz carinskog područja BiH, ili drugi dokument sa
jednakim učinkom, podnosi se polaznoj carinarnici uz prijavu za
provoz.
3. Carinski organi mogu, ukoliko to je potrebno, tražiti podnošenje
dokumenta koji se odnosi na prethodnu carinsku proceduru.

Član 42.

1. Uz prijavu o ulazu robe u carinski postupak, obavezno se podnose
slijedeći dokumenti:
a) za postupak carinskog skladištenja: dokumenti iz člana 40. stav 1.
ove uredbe;
b) za postupak unutrašnje obrade:
- sistem povrata carine; dokumenti iz člana 40. stav 1. ove uredbe,
- sistem odložnog plaćanja; dokumenti iz člana 40. stav 1. (a) i (b)
ove uredbe.
i, prema potrebi, pismeno odobrenje za određenu carinsku proceduru.
c) za obradu pod carinskom kontrolom dokumenti iz člana 40. stav 1.
(a) i (b) ove uredbe, te, gdje je potrebno, pismeno odobrenje za
predmetnu carinsku proceduru;
d) za postupak privremenog uvoza:
- sa djelomičnim oslabađanjem od plaćanja uvoznih dažbina,
dokumenti iz člana 40. stav 1. ove uredbe;
- sa potpunim oslobađanjem od plaćanja uvoznih dažbina, dokumenti
iz člana 40. stav 1. (a) i (b) ove uredbe i
gdje je potrebno, pismeno odobrenje za određenu carinsku proceduru.
e) za postupak vanjske obrade, dokumenti iz člana 43. stav 1., ove
uredbe i
gdje je potrebno, pismeno odobrenje za predmetnu carinsku
proceduru.
2. Član 40. stav 2. ove uredbe primjenjuje se na prijave za ulaz u svaki
carinski postupak sa ekonomskim učinkom.
3. Za svoje potrebe carinski organi mogu odlučiti da zadrže pismena
odobrenja za postupak, umjesto da ova dokumenta prate prijavu.

Član 43.

1. Uz prijavu za izvoz i ponovni izvoz, podnose se sva dokumenta
potrebna za tačnu primjenu propisa o izvoznim dažbinama i izvozu
predmetne robe.
2. Član 40. stav 2. ove uredbe primjenjuje se na prijave za izvoz i ponovni
izvoz.

POGLAVLJE 2.

Podnošenje carinske prijave putem
elektronske obrade podataka

Član 44.

1. Kada se carinska prijava podnosi putem elektronske obrade podataka,
podaci iz pisane prijave se zamjenjuju slanjem kodiranih podataka ili
podataka u drugom obliku kako odrede carinski organi, carinarnici koja
je određena za tu svrhu s obzirom na mogućnost elektronske obrade,
a koji odgovaraju podacima koji se traže kod pisane prijave.
2. Carinska prijava putem elektronske razmjene podataka (EDI - Electronic
Data Interchange) se smatra da je podnesena kada carinski organi prime
EDI poruku.
O prihvatanju carinske prijave putem EDI, deklarant se obavještava putem
povratne poruke koja sadrži identifikacione podatke o primljenoj poruci
i/ili registarski broj carinske prijave i datum prihvatanja.
3. Kada se carinska prijava podnosi putem EDI, carinski organi propisuju
pravila za primjenu odredbi iz člana 69. ove uredbe.
4. Kada se carinska prijava podnosi putem EDI, podnosilac prijave -
deklarant se obavještava o puštanju robe, navodeći minimum propisanih
identifikacionih podataka o carinskoj prijavi i datum puštanja.
5. Kada se podaci iz carinske prijave unose u carinski sistem elektronske
obrade podataka, st. 2., 3. i 4. ovog člana, shodno se primjenjuju.

Član 45.

Kada je pisani primjerak carinske prijave potreban za drugi postupak, na zahtjev
deklaranta, isti će obezbijediti i ovjeriti, nadležna carinarnica, ili će postupiti u
skladu sa članom 36. stav 2. ove uredbe.

Član 46.

Carinski organi mogu odobriti da se dokumenti potrebni za stavljanje robe u
carinski postupak sačinjavaju i šalju elektronskim sredstvima, na način i pod
uslovima koje sami utvrde.

POGLAVLJE 3.

Carinske prijave podnesene usmenim putem
ili na neki drugi način

Odjeljak 1.

Carinske prijave podnesene usmenim putem

Član 47.

Carinske prijave mogu se podnijeti usmenim putem, a u skladu sa Odlukom o
podnošenju carinskih prijava usmenim putem ili na neki drugi način (''Službeni
glasnik BiH'', broj 21/01), kod stavljanja u slobodan promet sljedeće robe:
a) robe nekomercijalne prirode:
- sadržane u prtljagu putnika, ili
- poslane fizičkim licima, ili
- u drugim slučajevima do određene vrijednosti, kada je to odobreno
od strane nadležnog organa;
b) robe komercijalne prirode uz uslov da:
- ukupna vrijednost po pošiljci i po podnosiocu prijave ne prelazi
statističko ograničenje vrijednosti predviđeno važećim propisom, i
- pošiljka nije dio redovnog niza sličnih pošiljki, i
- robu ne prevozi samostalni prevoznik kao dio većeg transporta
robe.
U ovim slučajevima roba se može cariniti po najvišoj stopi koja pripada jednoj
robi, a u skladu sa članom 99. Zakona.

Član 48.

Carinske prijave se mogu podnijeti usmenim putem za izvoz:
a) robe nekomercijalne prirode:
- sadržane u prtljagu putnika, ili
- koju šalju fizička lica;
b) robe iz člana 47. (b) ove uredbe;
c) robe iz člana 53. (b) ove uredbe;
d) robe neznatne vrijednosti, kada je to odobreno od strane carinskih
organa.

Član 49.

1. Član 47. ove uredbe se ne primjenjuje kada lice koje carini robu djeluje
u ime drugog lica u svojstvu carinskog posrednika.
2. Kada carinski organi ne mogu utvrditi da su prijavljeni podaci tačni ili
potpuni, oni će zahtijevati podnošenje pismene prijave.

Član 50.

Kada roba prijavljena usmenim putem, u skladu sa čl. 47. i 48. ove uredbe,
podliježe plaćanju uvoznih dažbina, carinski organi izdaju potvrdu o uplaćenim
dažbinama licu koje je u pitanju.

Član 51.

1. Carinska prijava se može podnijeti usmenim putem prilikom
privremenog uvoza sljedećih roba, u skladu sa uslovima propisanim
u članu 225. ove uredbe:

a) roba nabrojana u Prilogu 23;
b) roba iz člana 54. ove uredbe;
c) druga roba, kada to odobre carinski organi

2. Roba navedena u stavu 1. ovog člana može se prijaviti i usmenim
putem za ponovni izvoz kojim se razdužuje procedura privremenog
uvoza.

Odjeljak 2.

Carinska prijava podnesena na drugi način

Član 52.

Kada se izvrši usmena ili pismena prijava robe, smatra se da je ista prijavljena za stavljanje u slobodan promet na način naveden u članu 55.
ove uredbe, kada:
a) je roba nekomercijalne prirode koja se nalazi u ličnom prtljagu
putnika, oslobođena od plaćanja carine u skladu sa članom 162. stav 4.
Zakona (član 2. Priloga 4. istog Zakona);
b) su proizvodi koje poljoprivrednici iz BiH dobiju na posjedima
smještenim u stranoj zemlji, sjemena, đubrivo i proizvodi za poboljšanje
kvaliteta zemljišta koji poljoprivrednici iz stranih zemalja uvezu za
korištenje na posjedima koji graniče s tim zemljama koji su oslobođeni
plaćanja dažbina u skladu sa članom 162. stav 4. Zakona, kako je navedeno u čl. 7. i 8., Priloga 4. istog Zakona;
c) su to transportna sredstva iz BiH, oslobođena plaćanja carine kao vraćena
roba;
d) je roba neznatne vrijednosti, bez obaveze pokazivanja carinskim organima
i da ne podliježe uvoznim dažbinama uvezena saobraćajem u skladu sa
članom 34. stav 3. Zakona.

Član 53.

Sljedeća roba, kada nije izričito prijavljena carini, smatra se da je prijavljena za izvoz samim činom prelaska granice, u smislu člana 55.(b) ove uredbe:
a) roba nekomercijalnog karaktera sadržana u ličnom prtljagu putnika;
b) prevozna sredstva registrovana u carinskom području BiH, a namijenjena ponovnom uvozu i
c) ostala roba neznatne vrijednosti, ako su to odobrili carinski organi.

Član 54.

1. Sljedeća vrsta robe, kada nije prijavljena carini pismeno ili usmeno, se
smatra kao da je prijavljena za privremeni uvoz putem radnje navedene u
članu 55. ove uredbe, a u skladu sa čl. 227. i 243. ove uredbe:
a) lične stvari putnika i roba uvezena za sportske namjene pobrojana u
Prilogu 3. Zakona;
b) transportna sredstva pobrojana u prilogu 5. Zakona.
2. Kada nije prijavljena carini pismeno ili usmeno, roba iz stava 1. ovog
člana smatra se da je prijavljena za ponovni izvoz kojim se razdužuje
procedura privremenog uvoza na način naveden u članu 55. ove uredbe.

Član 55.

1. U smislu čl. 52. do 54. ove uredbe, sljedeće se radnje smatraju prijavom
robe:
a) u slučaju kada je roba dopremljena do carinarnice ili drugog mjesta koje
su odobrili carinski organi a u skladu sa članom 34. stav 1. (a) Zakona;
- prolazak robe kroz zelenu ili traku ''ništa za carinjenje'' u carinarnicama sa sistemom rada u dvije trake;
- prolazak robe kroz carinarnicu bez sistema rada sa dvije trake,
bez istovremenog carinskog prijavljivanja;
- stavljanjem naljepnice ''ništa za carinjenje'' ili oznake carinske
prijave na staklo putničkog vozila, gdje je to moguće.
b) U slučaju oslobađanja od obaveze da se roba dopremi do carinarnice u
skladu sa odredbama člana 34. stav 3. Zakona, te u slučaju izvoza u
skladu sa članom 53. ove uredbe i slučaju ponovnog izvoza u skladu sa članom 54. stav 2. ove uredbe:
- sam čin prelaska granice carinskog područja BiH.
2. Kada se roba iz člana 52. (a), člana 54. stav 1. (a), ili stav 2. ove uredbe,
koja se nalazi u putničkom prtljagu, prevozi željeznicom bez pratnje
putnika i prijavljuje carini bez ličnog prisustva putnika, koristi se
dokument koji odobre carinski organi.

Član 56.

1. Kada su ispunjeni uslovi iz čl. 52. do 54. ove uredbe, smatraće se kao
da je roba pokazana carini u smislu člana 80., stav 1. Zakona, da je
prijava prihvaćena i roba puštena, u momentu kada se izvrši radnja
navedena u članu 55. ove uredbe.
3. Kada se provjerom otkrije da je radnja navedena u članu 55. ove uredbe
izvršena, ali da uvezena ili izvezena roba ne ispunjava uslove iz čl. 52. do
54. ove uredbe, smatra se da je navedena roba nezakonito uvezena ili izvezena.

Odjeljak 3.

Zajedničke odredbe za Odjeljke 1. i 2.

Član 57.

Na robu za koju se traži povrat carine ili drugih dažbina, ili drugih dažbina, ili koja je pod zabranom, ograničenjem ili nekim drugim posebnim režimom ne primjenjuju se odredbe čl. 47. do 54. ove uredbe.

Član 58.

Za potrebe ovog poglavlja, pod pojmom ''putnik'' podrazumijeva se:
A. kod uvoza:
1. svaka fizička osoba koja privremeno ulazi u carinsko područje BiH,
koja nije stalno nastanjena u BiH, i
2. svaka fizička osoba koja se vraća u carinsko područje BiH gdje je
stalno nastanjena, nakon privremenog boravka u drugoj zemlji.
B. kod izvoza:
1. svaka fizička osoba koja privremeno napušta carinsko područje BiH gdje je stalno nastanjena, i
2. svaka fizička osoba koja nakon privremenog boravka napušta carinsko područje BiH, u kojem nije stalno nastanjena.

Odjeljak 4.

Poštanski saobraćaj

Član 59.

1. Sljedeće poštanske pošiljke smatraju se da su prijavljene carini:
A. za stavljanje u slobodan promet:
a) u momentu ulaska u carinsko područje BiH;
- dopisnice i pisma koja sadrže samo poruke lične prirode,
- brajeva pisma,
- štampani materijal koji ne podliježe uvoznim dažbinama, i
- sve druge pošiljke prispjele pismima ili poštanskim paketima
izuzete od obaveze prolaska kroz carinsku kontrolu u skladu sa
odredbama člana 34. stav 3. Zakona,
b) u momentu predaje carini:
- pošiljke prispjele pismom ili poštanskim paketom osim onih
navedenih pod a), uz uslov da su praćene prijavom propisanom
u skladu sa Međunarodnom konvencijom o poštanskom
saobraćaju;
B. Za izvoz:
- u slučaju pošiljki koje se šalju pismom ili poštanskim paketom
a koje podliježu plaćanju izvoznih dažbina pod uslovom da ih
prati prijava u skladu sa Međunarodnom konvencijom o
poštanskom saobraćaju, u slučaju njihovog predočenja carini.
2. Primalac pošiljke, u slučajevima iz stava 1. (A) ovog člana, ili pošiljalac
pošiljke u slučajevima iz stava 1. (B) ovog člana smatra se deklarantom,
a gdje je to moguće, i dužnikom.
Carinski organi mogu propisati da se poštanska uprava smatra
deklarantom, a gdje je to moguće, i dužnikom.
3. U smislu stava 1. ovog člana, smatra se da je roba koja ne podliježe
plaćanju dažbina prezentirana carini u smislu člana 80. Zakona, te da je
carinska prijava prihvaćena i dozvoljeno stavljanje u slobodan promet:
(a) (u slučaju uvoza, kada je roba isporučena primaocu,
(b) (u slučaju izvoza, kada robu prihvate poštanski organi.
4. Ako se poštanska pošiljka, koja je pod obavezom prijavljivanja carinskim
organima, otprema pismom ili poštanskim paketom, i uz nju nije priložena
propisana prijava, ili ako ta prijava nije potpuna, carinski organi određuju
način na koji tu prijavu treba podnijeti ili dopuniti.

Član 60.

Odredbe člana 59. ove uredbe ne primjenjuju se:
- na pošiljke koje sadrže robu komercijalne prirode čija je vrijednost veća od
iznosa propisanog Odlukom o vrijednosti poštanske pošiljke koja podliježe
obavezi prijavljivanja radi obavljanja carinske procedure (''Službeni glasnik
BiH'', broj 3/99)
- na pošiljke koje sadrže robu komercijalne prirode koja čini dio redovnog
niza takvih pošiljki,
- kada je carinska prijava sačinjena u pisanoj formi, usmenim putem
ili korištenjem elektronske obrade podataka,
- za pošiljke koje sadrže robu pomenutu u članu 57. ove uredbe.

NASLOV IV

PREGLED ROBE, NALAZI CARINARNICE I DRUGE
MJERE KOJE PODUZIMA CARINARNICA

Član 61.

1.Roba se pregleda na mjestima i u vrijeme koje propišu carinski organi
2.U opravdanim slučajevima, carinski organi mogu, po zahtjevu deklaranta
odobriti da se pregled robe obavi na mjestu i/ili u vrijeme drugačije od
onog navedenog u stavu 1. ovog člana. Deklarant snosi sve troškove
nastale takvih pregledom.
3.Carinski organi propisuju iznos troškova pregleda robe iz stava 2. ovog
člana.

Član 62.

1.Kada carinski organi odluče da pregledaju određenu robu, o tome
obavještavaju deklaranta ili njegovog zastupnika.
2.Kada carinski organi odluče da pregledaju samo dio određene robe,
obavještavaju deklaranta ili njegovog zastupnika koje artikle te robe žele
pregledati. Odluka carinskih organa u pogledu načina i obima pregleda
je konačna.
3.Pregled robe se vrši u rokovima koje odrede carinski organi.

Član 63.

1.Deklarant ili lice koje on odredi da prisustvuje pregledu robe mora pružiti
carinskim organima svu potrebnu pomoć u lakšem obavljanju njihovog
posla. Ako carinski organi smatraju da je takva pomoć nezadovoljavajuća,
oni zahtijevaju od deklaranta da odredi drugo lice koje će biti u stanju da
pruži neophodnu pomoć.
2.Kada deklarant odbija da prisustvuje pregledu robe ili da odredi lice
koje je u stanju da pruži pomoć koju carinski organi smatraju neophodnom,
carinski organi će odrediti rok za ispunjenje njihovog zahtjeva, izuzev ako
ne smatraju da takav pregled može biti obavljen i bez te pomoći.
Ukoliko, po isteku roka, deklarant nije postupio po zahtjevu carinskog
organa, isti će, u smislu člana 94. (a) Zakona, nastaviti s pregledom robe,
na rizik i trošak deklaranta, tražeći ukoliko je potrebno usluge stručnjaka
ili drugog lica određenog za to prema važećim propisima.
3.Nalazi koje carinski organi utvrde tokom pregleda izvršenog pod uslovima
navedenim u prethodnom stavu imaće istu važnost kao da je pregled bio
izvršen u prisustvu deklaranta.
4.Carinski organi mogu proglasiti prijavu nevažećom kada je jasno da
odbijanje deklaranta da prisustvuje pregledu robe ili da odredi lice koje je
u stanju da pruži neophodnu pomoć, ne spriječava, niti može spriječiti te
organe da utvrde da su propisi kojim se uređuje podvrgavanje robe datoj
carinskoj proceduri bili prekršeni, i ne izbjegava niti može izbjeći primjena
odredbi čl. 85. ili 98. Zakona.

Član 64.

1.Kada carinski organi odluče da uzmu uzorke, o tome će obavijestiti
deklaranta ili njegovog zastupnika.
2.Uzorke uzimaju carinski organi, ili deklarant ili lice koje on ovlasti, pod
nadzorom carinskih organa.
Uzorci se uzimaju na način i u svrhu predviđenu važećim propisima.
3.Količine koje se uzmu kao uzorci ne smiju prelaziti količine potrebne za
analizu ili detaljniji pregled, uključujući i moguću kontrolnu analizu.
4.Uzeti uzorci se evidentiraju na carinskoj prijavi.

Član 65.

1.Deklarant ili lice koje on ovlasti da prisustvuje uzimanju uzoraka će
pružiti carinskim organima svu potrebnu pomoć u obavljanu njihovog
posla.
2.Kada deklarant odbije da prisustvuje uzimanju uzoraka ili da ovlasti lice
koje će biti prisutno, ili kada propusti da pruži svu potrebnu pomoć
carinskim organima u obavljanju njihovog posla, primjenjuju se odredbe
člana 63. ove uredbe.

Član 66.

Kada carinski organi uzimaju uzorke za analizu ili detaljniji pregled, oni će odobriti stavljanje predmetne robe u dalju carinsku proceduru ne čekajući na
rezultate analize ili pregleda, izuzev ukoliko postoje drugi razlozi da se to ne
dozvoli, i uz uslov da su, kada je nastao ili izvjesno da će nastati carinski dug,
predmetne dažbine već plaćene ili je osigurano njihovo plaćanje.

Član 67.

1.Količine koje carinski organi uzmu kao uzorke ne umanjuju prijavljenu
količinu robe.
2.U slučaju prijave za postupak izvoza ili vanjske obrade, deklarant je
ovlašten, ovisno o okolnostima, da identičnom robom nadomjesti količine
robe oduzete za uzorke kako bi imao istu pošiljku.

Član 68.

1.Uzeti uzorci se vraćaju deklarantu po njegovom zahtjevu i na njegov
trošak, ukoliko nisu uništeni analizom ili detaljnim pregledom, nakon što
više nisu potrebni carinskim organima, i kada su iscrpljena sva pravna
sredstva koja je deklarant imao na raspolaganju protiv rješenja carinskog
organa donesenog na osnovu rezultata analize ili detaljnog pregleda
uzoraka.
2.Kada deklarant ne zahtijeva da uzorci budu vraćeni, carinski organi ih
mogu uništiti ili zadržati. U posebnim slučajevima, carinski organi mogu
zahtijevati od deklaranta da preuzme i ukloni sve preostale uzorke ili
ostatke uzoraka.

Član 69.

1.Kada carinski organi provjeravaju prijave i prateće dokumente, i/ili
pregledaju robu, oni će upisati, na carinskoj prijavi koja ostaje navedenim
organima, ili na pratećim dokumentima, razloge i rezultate takve provjere
ili pregleda. U slučaju djelimičnog pregleda robe navode se i podaci
o pregledanim pošiljkama.
Kada je potrebno, carinski organi upisuju u prijavi da je deklarant ili
njegov zastupnik bio odsutan.
2.Ukoliko rezultat provjere prijave i pratećih dokumenata i/ili pregleda robe
nije u skladu sa podacima datim u prijavi, carinski organi će navesti, na
prijavi koju zadržavaju, ili na pratećem dokumentu, podatke koje treba
uzeti u obzir kod izračunavanja dažbina na predmetnu robu i, kada je
potrebno, kod izračunavanja bilo kakvog povrata ili drugih iznosa
naplativih po izvozu, kao i kod primjene drugih odredbi kojim se uređuje
predmetni carinski postupak.
3.Nalazi carinskih organa sadrže, kada je potrebno, primijenjena sredstva
identifikacije robe, datum i identifikacione podatke i potpis službenika
koji je obavio provjeru.
4.Kada carinski organi ne provjeravaju prijavu niti pregledaju robu, oni ne
moraju ovjeravati prijavu ili prateći dokument naveden u stavu 1. ovog
člana.

Član 70.

1.Prijavljivanje robe za carinski postupak je uslovljeno potraživanjem
uvoznih dažbina određenih prema podacima iz prijave. Kada carinski
organi smatraju da provjere koje oni provode mogu dovesti do iznosa
carinskih dažbina koji je viši od onog koji je rezultat procjene podataka
iz prijave, oni će zahtijevati naknadno podnošenje garancije koja će biti
dovoljna da pokrije razliku između iznosa utvrđenog prema podacima
iz prijave i iznosa koji bi na kraju mogao biti utvrđen. Deklarant može
odmah platiti iznos dažbina koji bi na kraju mogao biti utvrđen, umjesto
podnošenja pomenute garancije.
2.Ako nakon izvršene provjere carinski organi utvrde iznos uvoznih
dažbina koji se razlikuje od iznosa utvrđenog na osnovu podataka iz
prijave, puštanje robe je uslovljeno plaćanjem utvrđenog iznosa.
3.Roba ne može biti puštena kada carinski organi imaju sumnju u pogledu
primjene određenih zabrana ili ograničenja, dok se ne dobiju rezultati
izvršene provjere.

Član 71.

1.Carinski organi određuju način puštanja robe, uzimajući u obzir posebne
mjere nadzora i mjesto na kom se roba nalazi.
2.Kada je prijava sačinjena u pisanoj formi, na istoj kao i na pratećem
dokumentu, treba upisati puštanje robe i datum, a kopija se vraća
deklarantu.

Član 72.

1.Kada carinski organi ne dozvoljavaju stavljanje robe u promet iz nekog od
razloga navedenih u članu 94. (a) alineje 2. i 3. Zakona, oni će deklarantu
ostaviti rok da ispravi nedostatke koji se odnose na datu robu.
2.Kada. pod okolnostima navedenim u članu 94. (a) alineja 2. Zakona,
deklarant nije podnio tražene dokumente u roku iz stava 1, ovog člana,
predmetna prijava se smatra nevažećom i carinarnica je poništava,
primjenjujući odredbe člana 85. Zakona.
3.Pod okolnostima navedenim u članu 94. (a) alineja 3. Zakona, i bez obzira
na bilo koje mjere poduzete u smislu člana 85. ili člana 160. Zakona, kada
deklarant nije platio niti obezbijedio garanciju za dažbine u roku
ostavljenom u stavu 1. ovog člana, carinski organi mogu započeti radnje
u vezi sa prodajom robe. Roba će biti prodana izuzev ako traženi uslovi
ne budu u međuvremenu ispunjeni, a izuzetno putem prinudne prodaje
kada to zakon dopušta. Carinski organi će o tome obavijestiti deklaranta.
Carinski organi mogu, uz rizik i troškove koje snosi deklarant, premjestiti
predmetnu robu u posebne prostorije pod njihovim nadzorom.

Član 73.

Pored odredbi iz člana 85. Zakona, carinska prijava može biti poništena nakon što je roba stavljena u promet u skladu sa Odlukom Vijeća ministara BiH i u sljedećim slučajevima:
1.Kada je utvrđeno da je roba greškom prijavljena za carinsku proceduru
koja predviđa plaćanje uvoznih dažbina umjesto da je podvrgnuta drugoj
carinskoj proceduri, carinski organi će takvu prijavu smatrati nevažećom
ukoliko se zahtjev u tom smislu podnese u roku od tri mjeseca od
datuma prihvatanja prijave, uz uslov da:
-korištenje robe nije bilo u suprotnosti sa uslovima predviđenim za
carinsku proceduru kojoj je ona trebala biti podvrgnuta,
-je roba prijavljena i bila namijenjena za drugu carinsku proceduru, za
koju su bili ispunjeni svi uslovi, i
-je roba odmah podvrgnuta carinskoj proceduri za koji je prvobitno bila
namijenjena.
Prijava kojom se robi određuje druga carinska procedura važi od dana prihvatanja nevažeće prijave.
Carinski organi u opravdanim slučajevima mogu izuzetno dozvoliti i prekoračenje tromjesečnog perioda.
2.Kada je ustanovljeno da je roba pogrešno prijavljena, umjesto druge robe,
za carinsku proceduru kojom je predviđeno plaćanje uvoznih dažbina,
carinski organi će takvu prijavu poništiti ukoliko se zahtjev u tom smislu
podnese u roku od tri mjeseca od datuma prihvatanja prijave, uz uslove
da:
-roba koja je prvobitno prijavljena:
i)nije korištena na drugi način osim kako je odobreno po njenom
prvobitnom statusu; i
ii)vraćena u prvobitni status;
i da je
-roba koja je trebala biti prijavljena za proceduru koja joj je bila
prvobitno namijenjena:
i)mogla, kad je prvobitna prijava podnesena, biti predočena istoj
carinarnici; i
ii)prijavljena za istu carinsku proceduru za koju je bila i prvobitno
namijenjena.
Carinski organi mogu dozvoliti da gore pomenuti rok bude izuzetno produžen
u opravdanim slučajevima.
3.U slučaju poštom isporučene robe koja je vraćena, carinski organi će
poništiti prijavu o stavljanju u slobodan promet ukoliko je zahtjev u tom
smislu podnesen u roku od tri mjeseca od datuma prihvatanja prijave,
uz uslov da je roba izvezena na prvobitnu adresu dobavljača ili na drugu
adresu koju odredi dobavljač.
4.Ako je roba prijavljena za izvoz ili vanjsku obradu, prijava se poništava
ako:
(a)za robu koja podliježe obavezi plaćanja izvoznih dažbina, na zahtjev za
povrat uvoznih dažbina, na povrat drugih uplaćenih iznosa za izvoz,
ili pak na ostale posebne mjere za izvoz:
-deklarant podnese izlaznoj carinarnici dokaz da je roba već napustila
carinsku teritoriju BiH,
-deklarant zahtjeva vrati pomenutoj carinarnici sve kopije carinske
prijave, zajedno sa svakim drugim dokumentom koji mu je izdat kod
prihvatanja prijave,
-deklarant podnese izlaznoj carinarnici dokaz da su izvršena sva
refundiranja i plaćeni svi iznosi na ime izvozne prijave za predmetnu
robu, ili da su ti organi poduzeli sve mjere kako se ti iznosi ne bi plaćali,
i
-da se deklarant prema važećim propisima, ponaša u skladu sa ostalim
obavezama koje je odredila izvozna carinarnica u smislu otklanjanja
nedostataka na toj robi.
Poništenje prijave povlači za sobom brisanje izmjena unešenih na izvoznoj
dozvoli koja se predočava uz prijavu.
Ako se zahtijeva da roba prijavljena za izvoz napusti carinsko područje BiH do
određenog roka, odustajanje od datog roka, povlači za sobom poništavanje
odgovarajuće prijave;
b)U slučaju druge robe, izvozna carinarnica se obavještava u skladu sa
članom 286. ove uredbe da prijavljena roba još nije napustila carinsko
područje BiH.
5.Sve dok ponovni izvoz povlači za sobom podnošenje prijave, primjenjuju
se odredbe stava 4. ovog člana.
6.Ako je roba iz BiH stavljena u proceduru carinskog skladištenja u smislu
člana 111. Zakona, poništavanje prijave za ulazak u tu proceduru može se
zahtijevati ili izvršiti ako su poduzete mjere propisane u važećim propisima
za slučaj nepoštivanja odobrenog postupka ili namjene. Ako se, po isteku
roka određenog za robu koja ostaje pod procedurom carinskog skladištenja,
ne podnese zahtjev za stavljanje te robe u neki drugi postupak ili namjenu
prema važećim propisima, carinski organi poduzimaju mjere u skladu s
tim propisima.

DIO II

CARINSKI ODOBRENI POSTUPAK ILI NAMJENA

NASLOV I

STAVLJANJE ROBE U SLOBODAN PROMET

Član 74.

Carinska roba koja se stavlja u slobodan promet, predočava se carinarnici
zajedno sa prijavom i pratećim dokumentima, u skladu sa članom 79. Zakona.

Član 75.

Prijava iz prethodnog člana se sačinjava u skladu sa čl. 35. do 73. ove uredbe i
Odlukom o vrijednosti robe koja se može prijaviti carini na skraćenoj prijavi
(''Službeni glasnik BiH'', broj 3/99).

Član 76.

Nakon prihvatanja prijave carinski organi će deklarantu utvrditi carinski dug u
skladu sa članom 177. Zakona. Deklarant plaća iznos dažbina u skladu sa čl.
195. do 198. Zakona.

NASLOV II

PROVOZ

POGLAVLJE 1.

Nosilac procedure provoza

Član 77.

1.Nosilac procedure provoza (u daljem tekstu: Korisnik) je lice u čije ime
je sačinjena carinska prijava za provoz ili lice na koje su prenesena prava
i obaveze gore navedenog lica.
Korisnik je odgovoran za:
a)prijavu robe u nepromijenjenom stanju i predaju odgovarajuće
dokumentacije odredišnoj carinarnici do propisanog roka uz poštivanje
mjera određenih od carinskih organa u pogledu osiguranja njene
istovjetnosti;
b)poštivanje odredbi koje se odnose na proceduru provoza.
2.Pored obaveze korisnika iz prethodnog stava, prevoznik ili primalac robe
koji prihvati robu u provozu, također je odgovoran za prijavljivanje robe
u nepromijenjenom stanju odredišnoj carinarnici do propisanog roka i uz
poštivanje mjera određenih od carinskih organa u pogledu osiguravanja
njene istovjetnosti.

Član 78.

1.Roba iz BiH:
-za koju je povrat ili oprost uvoznih dažbina uslovljen njenim ponovnim
izvozom s carinskog područja BiH, stavljanjem u slobodnu zonu ili
proceduru carinskog skladištenja, ili bilo koju drugu carinsku proceduru
osim stavljanja u slobodni promet, ili
-koja je stavljena u slobodni promet prema proceduri unutarnje obrade,
po sistemu povrata carine, u cilju njenog ponovnog izvoza u obliku
kompenzirajućih proizvoda, za koju se zahtjev za povrat može podnijeti
u skladu s članom 133. Zakona i kada deklarant namjerava da podnese
zahtjev kreće se po proceduri provoza u skladu s članom 109. stav 1.(b)
Zakona.
2.Roba iz stava 1. ovog člana koja nije napustila carinsko područje BiH,
tretira se kao roba iz BiH pod uslovom da je potvrđeno da su izvozna
dokumentacija i carinske procedure u skladu sa važećim propisima prema
kojim se zahtijevalo da roba napusti carinsko područje, kao i svi efekti
tih mjera - poništeni.

POGLAVLJE 2.

Tok procedure provoza

Član 79.

1.Sva roba koja se treba kretati po proceduri provoza prijavljuje se TR
prijavom. Pod TR prijavom podrazumijeva se prijava na obrascu
Jedinstvene carinske isprave (JCI), a koristi se u skladu sa uputama
o popunjavanju i podnošenju JCI.
Provozni dokumenti popunjavaju se na jednom od službenih jezika BiH.
2.TR specifikacija iz Priloga 5. može se koristiti u skladu s čl. 81. i 82.
ove uredbe kao opisni dio prijave za provoz. Takva upotreba ni na koji
način ne utiče na obaveze u pogledu svih radnji vezanih za otpremu/izvoz
ili drugu proceduru na odredištu, odnosno u pogledu obrazaca koji se
koriste za takve radnje.
TR specifikacija može biti i drugi trgovački dokument u skladu sa čl. 80.
do 82. i članom 97. ove uredbe.

Član 80.

TR specifikacija mora da sadrži:
-redni broj,
-oznake, broj i vrstu pakovanja, opis robe,
-šifru robe iz carinske tarife BiH,
-zemlju otpreme/izvoza,
-bruto masu (u kilogramima),
-vrijednost robe iz fakture,
-službenu zabilješku.
Samo se prednja strana lista koristi kao TR specifikacija.

Član 81.

1.Carinski organi mogu dopustiti da se u smislu člana 79. stav 2. ove
uredbe, kao TR specifikacije koriste liste koje nisu u skladu sa članom 79.
stav 2. i članom 80. ove uredbe, ukoliko:
a)ih podnose pravna lica čija se evidencija zasniva na integralnom
elektronskom sistemu ili sistemu automatske obrade podataka;
b)su izrađene i popunjene na takav način da ih carinski organi mogu
bez poteškoća koristiti;
c)za svaku stavku sadrže broj, vrstu, oznaku i broj paketa, opis robe,
šifru robe iz carinske tarife, zemlju otpreme/izvoza, bruto masu u
kilogramima i vrijednost robe.
2.Liste sačinjene u svrhu vršenja otpremnih/izvoznih radnji također se
mogu koristiti kao TR specifikacija u skladu sa stavom 1. ovog člana,
čak i kada takve liste podnose pravna lica čije se evidencije ne baziraju
na elektronskom sistemu ili sistemu automatske obrade podataka.
3.Carinski organi mogu dozvoliti pravnim licima čije se evidencije
baziraju na elektronskom ili sistemu automatske obrade podataka, a kojima
je prema st. 1. i 2. ovog člana već dozvoljeno da koriste TR specifikacije
posebnog tipa, da takve liste koriste za proceduru provoza koje uključuju
samo jednu vrstu robe kada to zahtijevaju kompjuterski programi
predmetnih pravnih lica.

Član 82.

1.Kada se TR specifikacija koristi za pošiljku koja se sastoji od dvije ili
više vrsta robe, u JCI koji se koristi u svrhu provoza, rubrike 15. - ''Zemlja
otpreme/izvoza'', 33. - ''šifra robe iz CT'', 35. - ''Bruto masa (kg)'', 38. -
''Neto masa (kg)'' se ne popunjavaju, a izuzetno ni rubrika 44. - ''Dodatne
informacije, podnesena dokumenta, uvjerenja i odobrenja'' na JCI
dokumentu koji se koristi za provoz neće se popunjavati, dok se rubrika
31. ''Pakovanja i opis robe'' na tom obrascu neće koristiti za prikazivanje
oznaka i brojeva, broja i vrste pakovanja i opisa robe. U tom slučaju, ne
koriste se ni dopunski obrasci (JCI).
2.TR specifikacija se podnosi u istom broju primjeraka kao i JCI koji se
koristi za proceduru provoza.
3.Kada se prihvati prijava za provoz, TR specifikacija mora nositi isti
registarski broj kao i JCI. Taj broj se mora unijeti bilo pomoću pečata koji
sadrži naziv polazne carinarnice ili ručno. U drugom slučaju mora biti
ovjeren službenim pečatom polazne carinarnice.
Potpis službenika polazne carinarnice je obavezan.
4.Kada dvije ili više TR specifikacija prati jedan JCI koji se koristi u svrhu
provoza, svaka TR specifikacija nosi redni broj koji upisuje korisnik; broj
pratećih TR specifikacija navodi se u rubrici 4. - ''TR specifikacije''.

Član 83.

1.Kada se roba kreće po proceduri prevoza, korisnik upisuje oznaku ''TR''
u desnu podjelu rubrike 1. JCI. Kada se koriste dopunski obrasci, korisnik
upisuje oznaku ''TR'' u desnu podjelu rubrike 1. dopunskih obrazaca (JCI).
Kada carinski organi ne odobravaju upotrebu dopunskih obrazaca pri
korištenju kompjuterskog sistema za podnošenje prijava, obrazac prijave
za provoz prati jedan ili više obrazaca JCI. U tom slučaju, oznaka ''TR'' se
upisuje u desnu podjelu rubrike 1. datog obrasca.
2.Prijavu sa oznakom TR potpisuje korisnik, a podnosi se najmanje u tri
primjerka polaznoj carinarnici.
3.Kada procedura provoza slijedi nakon druge carinske procedure, na prijavi
sa oznakom TR se navodi poziv na tu proceduru ili na odgovarajuće
carinske dokumente.

Član 84.

1.Jedno transportno sredstvo se može koristiti za utovar robe u više polaznih
carinarnica, kao i istovar u više odredišnih carinarnica.
2.Svaka TR prijava obuhvata samo robu koja je natovarena ili koja se treba
natovariti na jedno transportno sredstvo za prevoz od jedne polazne
carinarnice do jedne odredišne carinarnice.
U smislu stava 1. ovog člana, kao jedno transportno sredstvo, pod uslovom
da se roba koja je prevozi isporučuje zajedno, smatra se:
a)cestovno vozilo sa jednom ili više prikolica ili poluprikolica;
b)željeznička kompozicija;
c)plovno sredstvo sa šlepovima;
d)kontejner natovaren na transportno sredstvo u smislu ovog člana.

Član 85.

1.Kada polazna carinarnica prihvati i registruje TR prijavu, ista određuje rok
do kojeg roba mora biti prijavljena odredišnoj carinarnici i poduzima
potrebne mjere carinskog nadzora.
2.Polazna carinarnica može odrediti pravac kretanja za pošiljke. Pravac
kretanja mijenja, po zahtjevu korisnika, najbliža carinarnica gdje se
pošiljka nalazi na odobrenom pravcu kretanja. Carinarnica upisuje
relevantne podatke o promjeni pravca kretanja u TR prijavu i odmah
obavještavaju o tome polaznu carinarnicu.
U slučaju carinskog prekršaja ili nepravilnosti, carinski organi poduzimaju
neophodne radnje radi izricanja propisanih kaznenih mjera.
3.U slučaju više sile prevoznik može skrenuti sa propisanog pravca kretanja.
Pošiljka i TR prijava se bez odlaganja prezentiraju najbližoj carinarnici
gdje se pošiljka nalazi. Carinski organi odmah o tome obavještavaju
polaznu carinarnicu i unose sve bitne podatke u TR prijavu.
4.Polazna carinarnica unosi neophodne podatke u TR prijavu, zadržava
jedan primjerak, a ostale vraća korisniku ili prevozniku.

Član 86.

1.Po pravilu, istovjetnost carinske robe osigurava se plombiranjem.
2.Plombira se sljedeće:
a)prostor u kojem je smještena roba, kada transportno sredstvo ispunjava
propisane uslove ili kada ga polazna carinarnica prihvata kao podesno
za plombiranje,
b)u ostalim slučajevima, svaki pojedini kolet.
3.Transportno sredstvo se prihvata kao podesno za plombiranje pod uslovom
da:
a)se plomba može pričvrstiti jednostavno i efikasno na to sredstvo;
b)je konstruirano tako da se nikakva vrsta robe ne može iznijeti ili unijeti
bez ostavljanja vidljivih tragova neovlaštenog pristupa ili bez oštećenja
plombe;
c)ne sadrži skrivene prostore gdje se roba može sakriti, i
d)su prostori za teret lako dostupni za pregled od strane carinskih organa.
4.Polazna carinarnica može odustati od plombiranja ako je, uzimajući u
obzir druge moguće mjere identifikacije, iz opisa robe u TR prijavi ili iz
dodatnih dokumenata odmah vidljivo o kojoj se robi radi.

Član 87.

1.Robu u provozu prate odgovarajući primjerci TR prijave koje polazna
carinarnica vraća korisniku ili prevozniku.
2.Primjerci TR prijave se predočavaju kada to zatraže carinski ili drugi
nadležni organi.

Član 88.

Utovar ili istovar robe u provozu, vrši se u prisustvu carinskih organa kojima se
predočavaju primjerci TR prijave vraćeni od strane polazne(ih) carinarnice(a).

Član 89.

1.Roba opisana u TR prijavi se može pretovariti na drugo transportno
sredstvo pod nadzorom carinskih organa bez podnošenja nove prijave.
U tom slučaju, nadležni organi unose relevantne podatke u TR prijavu.
2.Carinski organi, pod uslovima koje oni odrede, mogu odobriti pretovar
robe bez njihovog nadzora. U tom slučaju, prevoznik unosi podatke
o pretovaru u TR prijavu i istu dostavlja carinskim organima radi ovjere.

Član 90.

1.Ukoliko se plombe oštete tokom transporta, bez krivice prevoznika, on
bez odlaganja obavještava carinske organe gdje se transportno sredstvo
nalazi. Carinski organi o tome sačinjavaju zapisnik i ako je to moguće,
stavljaju nove plombe.
2.U slučaju nezgode koja zahtijeva pretovar robe na drugo transportno
sredstvo, primjenjuje se član 89. ove uredbe.
3.U slučaju neposredne opasnosti koja zahtijeva hitno istovaranje
cjelokupnog tereta ili jednog njegovog dijela, prevoznik može djelovati
na vlastitu inicijativu. U takvom slučaju primjenjuje se stav 1. ovog člana.
4.Ako, zbog nezgode ili drugih nepredviđenih okolnosti koje se dese tokom
transporta, prevoznik nije u mogućnosti da ispoštuje rok iz člana 85. ove
uredbe, on obavještava carinske organe navedene u stavu 1. ovog člana što
je prije moguće, a oni unose relevantne podatke u TR prijavu.

Član 91.

1.Roba i TR prijava se podnose na uvid odredišnoj carinarnici.
2.Odredišna carinarnica na primjercima TR prijave unosi podatke o
izvršenim kontrolama i bez odlaganja odgovarajući primjerak šalje
polaznoj carinarnici, a druge zadržava.
3.Procedura provoza se, u opravdanim slučajevima, može okončati i u
carinarnici koja nije navedena u TR prijavi. Ta carinarnica se tada smatra
kao odredišna carinarnica.
4.Rok koji odredi polazna carinarnica u okviru kojeg se roba mora prijaviti
odredišnoj carinarnici, obavezujući je i za carinske organe i isti ga ne mogu
mijenjati.
5.Kada se roba prijavi odredišnoj carinarnici nakon isteka roka propisanog
od strane polazne carinarnice, a nepoštivanje roka je uzrokovano
okolnostima koje odredišna carinarnica prihvaća i za koje prevoznik ili
korisnik nije odgovoran, smatra se da je ovaj posljednji ispoštovao
propisani rok.

Član 92.

1.Osoba koja odredišnoj carinarnici podnosi na uvid TR prijavu zajedno s
pošiljkom na koju se ona odnosi, može dobiti potvrdu po završetku
procedure provoza, odnosno nakon prihvatanja prijave za drugi carinski
postupak ili proceduru.
2.Kao potvrda da su TR prijava i pošiljka podnešeni na uvid odredišnoj
carinarnici koristi se odrezak na poleđini odgovarajućeg primjerka TR
prijave.
3.Potvrdu unaprijed popunjava osoba iz stava 1. ovog člana.

POGLAVLJE 3.

Garancije

Odjeljak 1.

Opšte odredbe

Član 93.

1.Za bilo koju radnju provoza, korisnik je dužan položiti garanciju u skladu
sa članom 110. Zakona.
2.Garancija može biti sveobuhvatna, koja pokriva više provoza, ili
pojedinačna, kojom pokriva samo jedan provoz.
3.Garancija se sastoji od solidarne obaveze lica koje ispunjava uslove iz
člana 172. Zakona, osim u slučaju polaganja novčanog depozita.
4.Obrazac garancije iz stava 3. ovog člana odgovara primjeru datom u:
-Prilogu 6. za slučaj sveobuhvatne garancije,
-Prilogu 7. za slučaj pojedinačne garancije.
5.Kada odredbe zakona, propisa ili administrativne aktivnosti ili sama praksa
tako zahtijevaju, carinski organi mogu dozvoliti da garancija bude i u
drugačijem obliku od propisanog, pod uslovom da ima iste pravne učinke.

Odjeljak 2.

Sveobuhvatna garancija

Član 94.

1.Korištenje sveobuhvatne garancije se dozvoljava samo licima:
(a)(koja su registrovana u Federaciji Bosne i Hercegovine;
(b)(koja su redovno koristila, bilo kao korisnici ili pošiljaoci, proceduru
provoza tokom prethodnih šest mjeseci, ili je carinskim organima
poznato da finansijski stoje dovoljno dobro da će ispuniti svoje obaveze;
(c)(koja nisu počinila tešku ili ponovljenu povredu carinskih ili poreskih
propisa.
2.Sveobuhvatna garancija se podnosi carinskoj upravi (u daljem tekstu:
Carinska uprava).
3.Carinska uprava određuje visinu garancije, prihvata garanciju jamca i
izdaje odobrenje kojim se dozvoljava korisniku da vrši u okviru
garantovanog iznosa, sve provozne radnje, bez obzira na to koja je polazna
carinarnica.
4.Svakom licu koje dobije odobrenje, pod uslovima propisanim u čl. 97.
do 100. ove uredbe, izdaje se jedna ili više garantnih potvrda na obrascu
u skladu sa primjerom iz Priloga 8.
5.Poziv na garantnu potvrdu se navodi u svakoj TR prijavi.
6.Carinska uprava će opozvati odobrenje za korištenje sveobuhvatne
garancije ukoliko više nije ispunjen neki od uslova iz stava 1. ovog člana.

Član 95.

1.Iznos sveobuhvatne garancije je utvrđen na 100% iznosa carine i drugih
dažbina koje se naplaćuju prilikom uvoza, a minimalno 100.000 KM,
prema odredbi iz stava 2. ovog člana.
2.Carinska uprava vrši mjesečno procjene u pogledu:
a)upućenih pošiljki;
b)carine i drugih dažbina, koje se naplaćuju prilikom uvoza, uzimajući u
obzir najviši nivo oporezivanja.
Ova procjena se vrši na osnovu trgovačke i finansijske dokumentacije
datog korisnika u pogledu robe u provozu tokom prethodne godine, a
iznos koji se tako dobije se dijeli sa 12.
3.Carinska uprava razmatra jednom godišnje visinu sveobuhvatne garancije,
posebno na osnovu podataka polazne carinarnice i ako je potrebno
prilagođava visinu njenog iznosa.

Član 96.

1.Korištenje sveobuhvatne garancije se može privremeno zabraniti, kada je
ona namijenjena za pokriće provoza robe za koju carinski organi smatraju
da postoji povećan rizik od carinske prevare.
2.Korištenje sveobuhvatne garancije u pogledu bilo koje robe zabranjuje se
najduže na 12 mjeseci, osim ukoliko carinski organi ne odluče da produže
ovaj period.
3.Kod provoza robe na koju se odnose stavovi 1. i 2. ovog člana:
a)u TR prijavu se unosi šifra robe iz carinske tarife;
b)na svakom primjerku TR prijave stavlja se službena zabilješka crvene
boje sljedećeg sadržaja:
''Zabranjeno korištenje sveobuhvatne garancije'';
c)povratni primjerci TR prijave iz tačke b), moraju se vratiti u polaznu
carinarnicu najkasnije sljedećeg radnog dana, nakon što su pošiljka i TR
prijava podneseni na uvid odredišnoj carinarnici.

Član 97.

1.Kod izdavanja garantne potvrde ili u bilo kom momentu dok ona važi,
korisnik na svoju vlastitu odgovornost na poleđini potvrde upisuje lica koja
su ovlaštena da potpisuju prijave o provozu u njegovo ime. Podaci treba da
sadrže ime i prezime svih ovlaštenih lica sa potpisom tih lica. Svako
imenovanje ovlaštenog lica potvrđuje se potpisom korisnika.
2.Korisnik u svakom momentu može brisati ime ovlaštenog lica sa poleđine
potvrde.
3.Papir koji se koristi za obrazac garantne potvrde mora biti odgovarajućeg
kvaliteta sa adekvatnom zaštitom od falsifikata mehaničkim ili hemijskim
sredstvima. Poleđina mora biti druge boje.
4.Svaka garantna potvrda ima serijski broj, a u svrhu identifikacije.
5.Obrasci za garantne potvrde se popunjavaju pisaćom mašinom ili drugim
mehanografskim ili sličnim postupkom.
6.Obrasci ne smiju da sadrže nikakve izmjene ili brisanja.
Ispravke se vrše tako što se pogrešna riječ precrta i doda neophodna
ispravka. Ispravku parafira osoba koja je vrši, a carinski organi je
ovjeravaju.

Član 98.

Svaka osoba navedena na poleđini garantne potvrde podnesene na uvid polaznoj
carinarnici, smatra se ovlaštenim zastupnikom korisnika.

Član 99.

Rok važenja garantne potvrde ne prelazi dvije godine. Ovaj rok može biti produžen od strane Carinske uprave za još jedan period koji ne prelazi dvije godine.

Član 100.

Ako je sveobuhvatna garancija poništena, korisnik je obavezan da vrati Carinskoj upravi odmah sve važeće garantne potvrde koje su mu bile izdate.

Odjeljak 3.

Pojedinačna garancija

Član 101.

1.Pojedinačna garancija namijenjena za jedan provoz robe podnosi se
polaznoj carinarnici. Polazna carinarnica utvrđuje iznos garancije i
provjerava bonitet jamca.
2.Pojedinačna garancija može biti u vidu novčanog depozita koji se podnosi
polaznoj carinarnici. Depozit vraća polazna carinarnica kada razduži TR
prijavu.

Odjeljak 4.

Zajedničke odredbe za Odjeljke 1. do 3.

Član 102.

1.Jamac se oslobađa od obaveza po datoj garanciji u skladu sa Odlukom
o utvrđivanju carinskog duga koji nije izmiren u pogledu žiranta, a u
sklopu procedure provoza (''Službeni glasnik BiH'', broj 21/01), a isto tako
se on oslobađa i nakon isteka perioda od 12 mjeseci od dana registracije
TR prijave, ukoliko ga polazna carinarnica ne obavijesti o nerazduženoj
TR prijavi.
2.Kada, u okviru vremenskog perioda propisanog u stavu 1. ovog člana,
carinski organi obavijeste jamca o nerazduženoj TR prijavi, od njega se
traži, ili se može tražiti, da plati iznose za koje je obavezan u pogledu
predmetnog provoza u roku od 3 godine od dana evidentiranja TR prijave.

Odjeljak 5.

Postupak u slučaju nepravilnosti

Član 103.

Kada pošiljka nije predana odredišnoj carinarnici, a mjesto nastanka carinskog
duga se ne može utvrditi, postupa se u skladu s članom 188. Zakona, osim
ukoliko se u roku od 3 mjeseca ne pruži carinskim organima zadovoljavajući
dokaz o ispravnosti procedure provoza ili o mjestu gdje su prekršaj ili nepravilnost bili stvarno učinjeni.

Član 104.

Kada se pošiljka ne preda odredišnoj carinarnici u datom roku i kada se mjesto gdje se desio prekršaj ili nepravilnost ne može utvrditi, polazna carinarnica o
tome odmah obavještava korisnika, a najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana
prihvatanja predmetne TR prijave.

Član 105.

Kao dokaz o ispravnosti procedure provoza u smislu člana 103. ove uredbe
smatra se:
a)podnošenje carinskog ili trgovačkog dokumenta ovjerenog od strane
carinskih organa kojim se utvrđuje da je predmetna roba predata
odredišnoj carinarnici. Taj dokument treba da sadrži dovoljno podataka
da omogući identifikaciju navedene robe; ili
b)podnošenje carinskog dokumenta ili njegove kopije ili fotokopije,
kojim se roba stavlja u carinsku proceduru u trećoj zemlji. Takva kopija
ili fotokopija mora biti ovjerena kao vjerodostojna od strane organa
predmetne treće zemlje koji je ovjerio originalna dokumenta. Taj
dokument treba da sadrži dovoljno podataka da omogući identifikaciju
predmetne robe.

POGLAVLJE IV

Prevoz robe željeznicom

Član 106.

Kada se primjenjuje procedura provoza robe željeznicom uz korištenje obavijesti o pošiljci CIM (CIM - Međunarodna konvencija o prevozu robe željeznicom), i ekspresnih pošiljki - (u daljem tekstu: obavijest o pošiljci CIM), postupa se u skladu sa čl. 107. do 117. ove uredbe.

Član 107.

Obavijest o pošiljci CIM odgovara TR prijavi.

Član 108.

Željezničko preduzeće će svoju računovodstvenu evidenciju staviti na raspolaganje carinskim organima u svrhu kontrole.

Član 109.

1.Željezničko preduzeće koje prima robu na prevoz praćen obaviješću o
pošiljci CIM smatra se korisnikom procedure provoza.
2.Željezničko preduzeće iz BiH je korisnik procedure provoza roba
primljenih na prevoz od strane željeznica trećih zemelja.
3.Kod procedure provoza robe željeznicom, korisnik je dužan položiti
garanciju u skladu sa članom 93. ove uredbe.

Član 110.

1.Željezničko preduzeće će osigurati da pošijke koje se prevoze po
proceduri provoza budu označane odgovarajućim naljepnicama.
2.Naljepnice se lijepe na obavijest o pošiljci CIM i na odgovarajući
željeznički vagon u slučaju da se radi o jednom teretu, a u drugim
slučajevima, na odgovarajući paket ili pakete.
3.Naljepnica iz stava 1.ovog člana može se zamijeniti odgovarajućim
željezničkim pečatom otiska zelene boje.

Član 111.

Kada je ugovor o prevozu izmijenjen tako što je:
-transport robe trebao završiti izvan carinskog područja BiH, a završava
unutar tog područja,
-transport robe trebao završiti unutar carinskog područja BiH, a završava
izvan tog područja,
željezničko preduzeće ne može postupati po izmijenjenom ugovoru bez
prethodnog odobrenja polazne carinarnice.
U ostalim slučajevima, željezničko preduzeće može postupati po izmijenjenom ugovoru, s tim da o izmjenama odmah obavijeste polaznu carinarnicu.

Član 112.

1.U slučaju transporta na koji se primjenjuje procedura provoza, a koja
započinje i završava unutar carinskog područja BiH, obavijest o
pošiljci CIM se predočava polaznoj carinarnici.
2.Polazna carinarnica će jasno upisati oznaku ''TR'' u rubriku koja je
rezervisana za carinu na stranicama 1., 2. i 3. obavijesti o pošiljci CIM,
kada se prevoz vrši po proceduri provoza.
3.Za robu navedenu u stavu 2. ovog člana, carinarnica u čijem se
djelokrugu nalazi odredišna željeznička stanica, služi kao odredišna
carinarnica. Ukoliko je roba stavljena u slobodni promet, podvrgnuta
drugom carinskom postupku ili proceduri u nekoj od međustanica,
carinarnica u čijem se djelokrugu nalazi ta stanica postaje odredišna
carinarnica.

Član 113.

Imajući u vidu mjere za identifikaciju robe koje primjenjuju željeznička preduzeća kompanije, polazna carinarnica ne mora plombirati vagone i
transportna sredstva ili kolete.

Član 114.

1.U slučaju navedenom u članu 112. stav 3. ove uredbe, željezničko
preduzeće BiH će odredišnoj carinarnici, proslijediti stranice 2. i 3.
obavijesti o pošiljci CIM.
2.Odredišna carinarnica će stranicu 2. odmah vratiti željezničkom
preduzeću, nakon što je ovjeri pečatom, a stranicu 3. zadržati.

Član 115.

1.Članovi 112. i 113. ove uredbe primjenjuju se na prevoz robe koji
započinje unutar carinskog područja BiH, a treba da završi izvan tog
područja.
2.Carinarnica u čijoj je nadležnosti pogranična željeznička stanica preko
koje roba u provozu napušta carinsko područje BiH, služi kao odredišna
carinarnica.
3.U odredišnoj carinarnici iz prethodnog stava neće se obavljati nikakvi
dodatni carinski postupci.

Član 116.

1.Kada prevoz započinje izvan carinskog područja BiH a treba da se
završi unutar carinskog područja BiH, carinarnica u čijoj je nadležnosti
pogranična željeznička stanica, preko koje roba ulazi u to područje,
predstavlja polaznu carinarnicu.
U polaznoj carinarnici neće se obavljati nikakvi dodatni carinski postupci,
ako robu prati obavijest o pošiljci CIM.
2.Carinarnica nadležna za odredišnu željezničku stanicu predstavlja
odredišnu carinarnicu. Radnje navedene u članu 114. ove uredbe vrše
se u odredišnoj carinarnici.
3.Ukoliko je roba stavljena u slobodni promet ili podvrgnuta drugom
carinskom postupku ili proceduri o nekoj od međustanica, carinarnica u
čijoj se nadležnosti nalazi ta željeznička stanica postaje odredišna
carinarnica. Carinarnica će ocariniti robu, ovjeriti stranice 2. i 3. i
dodatni primjerak stranice 3. koji proslijedi željezničko preduzeće i staviti
znak ''Ocarinjeno''. Carinarnica vraća stranice 2. i 3., bez odlaganja,
željezničkom preduzeću nakon što ih ovjeri, a zadržava dodatni primjerak
stranice 3.
4.Postupak pomenut u prethodnom stavu se ne primjenjuje na akcizne
proizvode.
5.U slučajevima navedenim u stavu 3. ovog člana, carinski organi nadležni
za tu odredišnu carinarnicu mogu tražiti naknadnu provjeru svih podataka
na primjercima 2. i 3., koje su unijeli carinski organi u međustanici.

Član 117.

1.Kada prevoz započinje i treba da završi izvan carinskog područja BiH,
kao polazne i odredišne carinarnice služe one navedene u članu 116.
stav 1. i članu 115. stav 2. ove uredbe.
2.U polaznim i odredišnim carinarnicama iz prethodnog stava, neće se
obavljati nikakvi dodatni carinski postupci.

POGLAVLJE 5.

Prevoz robe pomorskim i riječnim saobraćajem

Član 118.

Kod postupka provoza robe pomorskim ili riječnim saobraćajem, primjenjuju se odredbe člana 79. do 92. ove uredbe, a u skladu sa čl. 43. do 50. Zakona.

Član 119.

Korisnik procedure provoza iz prethodnog člana, dužan je položiti garanciju u skladu sa članom 93. ove uredbe.

POGLAVLJE 6.

Prevoz robe pod pokrićem TIR i ATA karneta

Član 120.

1.Kada se, u skladu sa članom 109. stav 2. (a) i (b) Zakona, roba prevozi od
jednog do drugog mjesta u carinskom području BiH:
-po postupku međunarodnog prevoza robe pod pokrićem TIR karneta
(TIR konvencije),
-pod pokrićem ATA karneta, (ATA konvencije),
carinsko područje BiH se i u smislu propisa kojima se reguliše upotreba
TIR ili ATA karneta za takav prevoz, smatra jedinstvenim područjem.
2.Usmislu korištenja ATA karneta kao provoznog dokumenta, ''provoz'',
znači i transport robe od polazne carinarnice do odredišne carinarnice
unutar carinskog područja BiH.

Član 121.

Kada, tokom prevoza od jednog do drugog mjesta u carinskom području BiH,
roba prolazi kroz područje treće zemlje, kontrole i carinske postupke vezane za TIR ili ATA postupak vrši carinarnica gdje roba privremeno napušta carinsko područje BiH i carinarnica gdje roba ponovno ulazi na to područje.

Član 122.

1.Kada se utvrdi da je prekršaj ili nepravilnost učinjena tokom ili u vezi
provoza izvršenog pod pokrićem TIR ili ATA karneta, carinski
organi o tome obavještavaju imaoca TIR ili ATA karneta i garantna
udruženja u okviru vremenskog perioda od dvije godine propisanom
u članu 11. stav 1. TIR Konvencije ili vremenskom periodu od
godinu dana propisana u članu 6. stav 4. ATA Konvencije.
2.Dokaz o ispravnosti provoza izvršenog pod pokrićem TIR karneta
ili ATA karneta dostavlja se u okviru vremenskog perioda od tri mjeseca
do dvije godine propisanog u članu 11. stav 2. TIR Konvencije ili
u vremenskom periodu od 6 do 9 mjeseci propisanom u članu 7.
stavovi 1. i 2. ATA Konvencije.
3.Dokaz iz stava 2. ovog člana podnosi se carinskim organima:
a)podnošenje carinskog ili trgovačkog dokumenta ovjerenog od strane
carinskih organa kojim se potvrđuje da je predmetna roba predata
odredišnoj carinarnici. Ovaj dokument mora sadržavati podatke koji
omogućavaju potvrdu istovjetnosti robe; ili
b)podnošenje carinskog dokumenta koji predstavlja prijavu za postupak
u trećoj zemlji, ili njegovu kopiju odnosno fotokopiju. Takva kopija ili
fotokopija mora biti ovjerena kao vjerodostojna bilo od strane organa
koji je odobrio originalni dokument, ili od nadležnog organa te zemlje,
odnosno od strane carinskih organa. Taj dokument mora sadržavati
podatke kojima se potvrđuje istovjetnost predmetne robe; ili
c)podatke što su ih u ATA karnet unijeli carinski organi druge zemlje
potpisnice prilikom uvoza ili ponovnog uvoza, ili potvrdu što su je
ti organi izdali na osnovu podataka unesenih u list koji se otkida
od karneta pri uvozu ili ponovnom uvozu na njihovo područje,
pod uvjetom da podaci vrijede za uvoz ili ponovni uvoz, što se
može dokazati poslije ponovnog izvoza kojeg je valjalo ustanoviti,
d)svaki drugi dokumentarni dokaz da se roba nalazi izvan zemlje.

NASLOV III

CARINSKI POSTUPCI SA EKONOMSKIM UČINKOM

POGLAVLJE 1.

Zajedničke odredbe

Odjeljak 1.

Definicije

Član 123.

U smislu ovog naslova primjenjuju se sljedeće definicije:
a)Pod pojmom nadzorna carinarnica podrazumijeva se carinarnica koju
ovlasti Carinska uprava za izdavanje odobrenja za nadgledanje
procedure, kao što je navedeno u odobrenju;
b)Pod pojmom ulazna carinarnica podrazumijeva se carinarnica ili
carinarnice koje ovlasti Carinska uprava za izdavanje odobrenja za
prihvatanje prijava o ulasku robe u proceduru ili procedure, kao što
je navedeno u odobrenju;
c)Pod pojmom otpusna carinarnica podrazumijeva se carinarnica ili
carinarnice koje ovlasti Carinska uprava za izdavanje odobrenja za
prihvatanje prijava kojima se, nakon prijave za proceduru sa
ekonomskim učinkom, robi određuje prihvaćeni carinski odobreni
postupak ili namjena, kao što je navedeno u odobrenju.

Odjeljak 2.

Odobrenje za korištenje postupka

Član 124.

1.Zahtjev za dobivanje odobrenja za korištenje carinskog postupka sa
ekonomskim učinkom (uključujući i zahtjev za korištenje carinske
procedure skladištenja (u daljem tekstu: zahtjev), se podnosi pismenim
putem Carinskoj upravi, izuzev u slučaju iz stava 3. ovog člana i člana 268.
ove uredbe.
Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu koji je u prilogu ove uredbe.
Podnosilac zahtjeva je dužan dati sve podatke koji se traže pod
numerisanim rubrikama, uključujući i napomene s tim što se tekst
napomene ne mora unositi u sam obrazac zahtjeva.
Zahtjev mora da sadrži datum i potpis.
Kada Carinska uprava ocijeni da su podaci iz zahtjeva nedovoljni, može
tražiti od podnosioca da dostavi dodatne podatke, kao i druge neophodne
podatke koji su u nadležnosti drugog organa.
2.Zahtjev treba da sadrži podatke iz priloženih originala ili ovjerenih kopija
dokumenata čije je podnošenje obavezno u postupku odlučivanja. Zahtjev
može biti popraćen dodatnim stranicama ako se podnose šire informacije.
Svi ti popratni dokumenti, dokazi ili dodatne stranice sačinjavaju sastavni
dio zahtjeva. broj priloga treba naznačiti u zahtjevu.
3.Na bazi pojedinačnog razmatranja, Carinska uprava može dozvoliti nosiocu
odobrenja da se obrati pismenim zahtjevom za njegovo produženje ili
izmjenu, uz davanje podataka o ranijem odobrenju i navođenje traženih
promjena.
4.Bez obzira na skraćeni postupak iz čl. 224. i 268. ove uredbe, zahtjev koji
ne ispunjava uslove propisane ovim članom i koji nije podnesen u skladu sa
čl. 134., 157., 205., 239. i 291. ove uredbe nije prihvatljiv.

Član 125.

Podnosilac zahtjeva, bez obzira na moguću primjenu kaznenih odredbi prema
važećim propisima Bosne i Hercegovine, odgovoran je za:

-tačnost informacija datih u zahtjevu,
-vjerodostojnost pratećih dokumenata, i
-poštivanje svih obaveza vezanih za predmetnu carinsku proceduru.

Član 126.

1.Prije izdavanja odobrenja, Carinska uprava će utvrditi da li su ispunjeni
svi uslovi za njegovo izdavanje.
2.Odobrenje se neće izdati u slučaju kada je zahtjev neprihvatljiv u smislu
člana 124., stav 4. ove uredbe.

Član 127.

1.Odobrenje za korištenje carinskog postupka sa ekonomskim učinkom
kako je propisano članom 103. Zakona (uključujući i odobrenje za
korištenje carinske procedure skladištenja) izdaje se na propisanom
obrascu, u skladu sa odgovarajućim odredbama iz Priloga 10., 15., 19.,
22. i 27. izuzev u slučaju člana 268, ove uredbe. Odobrenje mora da
sadrži datum i potpis.
2.Podnosilac zahtjeva će biti obaviješten o izdavanju odobrenja.
3.Odobrenje stupa na snagu danom donošenja izuzev u slučajevima iz
člana 158. stav 2. i 260. stav 2. ove uredbe.
4.Odobrenja se mogu odnositi na jedan ili više ulaza u predmetnu
proceduru, prema potrebi.
5.Odstupajući od stava 1. ovog člana, nakon podnošenja zahtjeva u smislu
člana 124. stav 3. ove uredbe, Carinska uprava može, u slučaju obnove
ili izmjene prethodno izdatog odobrenja, pojedinačno razmatrajući zahtjev,
donijeti odluku kojom se određuje koje izmjene treba izvršiti u
postojećem odobrenju ili izdati novo odobrenje.

Član 128.

1.Kada neki od uslova za izdavanje odobrenja nije ispunjen, Carinska
uprava će takav zahtjev odbaciti ili odbiti.
2.Odluka kojom se zahtjev odbacuje ili odbija donosi se u pismenom
obliku i šalje podnosiocu zahtjeva u skladu sa članom 7. stav 3. Zakona.

Član 129.

1.Carinska uprava će čuvati zahtjeve i njihove priloge zajedno sa izdatim
odobrenjima.
2.Kada se izda odobrenje, zahtjev, prilozi i odobrenje se čuvaju najmanje
tri godine nakon kalendarske godine u kojoj odobrenje ističe, ili u slučaju
carinske procedure skladištenja, najmanje tri godine nakon kalendarske
godine u kojoj je odobrenje stavljeno van snage.
3.Kada je zahtjev odbačen ili odbijen ili odobrenje poništeno ili stavljeno
van snage, prijava i odluka kojom se zahtjev odbacuje ili ne prihvata, ili
odobrenje, kao što može biti slučaj, i svi prilozi čuvaju se najmanje tri
godine nakon kalendarske godine kada je zahtjev odbačen ili nije prihvaćen
ili odobrenje poništeno ili stavljeno van snage.

POGLAVLJE 2.

Carinska skladišta

Odjeljak 1.

Opšte odredbe

Pododjeljak 1.

Vrste skladišta

Član 130.

1.Carisnka skladišta u kojima su robe uskladištene prema carinskoj
proceduri skladištenja se dijele na sljedeći način:
-tip A: javno skladište u skladu sa članom 112. Zakona, za koje je
odgovoran skladištar;
-tip C: vlastito skladište u skladu sa članom 112. Zakona, gdje je
skladištar ista osoba kao i korisnik skladišta ali ne neophodno i vlasnik
robe;
-tip F: javno skladište u skladu sa članom 112. Zakona, kojim upravljaju
carinski organi.
2.Jedna lokacija se ne može odobriti za više carinskih skladišta istovremeno.

Pododjeljak 2.

Lokacija carinskih skladišta

Član 131.

1.Carinska skladišta tipa A i C su prostorije ili drugi odgovarajući prostor
koji je odobren od strane Carinske uprave.
2.Carinskim skladištem tipa F upravljaju carinski organi koji određuju
prostorije ili prostor za to skladište.
Odluka o odobrenju se objavljuje u ''Službenim novinama Federacije
BiH''.
3.Mjesto koje Carinska uprava odobri kao ''privremeni skladišni prostor''
u skladu sa članom 31. ove uredbe ili kojim upravljaju carinski organi,
može također biti odobreno kao skladište tipa A ili tipa C, ili se njime može
upravljati kao skladištem tipa F.

Pododjeljak 3.

Mjere trgovinske politike

Član 132.

Kada propisi BiH predviđaju da treba primijeniti mjere trgovinske politike na:
a)stavljanje robe u slobodan promet, one se ne primjenjuju kada je roba u
carinskoj proceduri skladištenja, za sve vrijeme dok se roba tamo nalazi;
b)ulazak robe u carinsko područje BIH, one se primjenjuju kada je roba
ušla u carinsku proceduru skladištenja;
c)izvoz robe, one se primjenjuju kada se roba iz BiH izvozi sa carinskog
područja BiH, nakon što je prošla carinsku proceduru skladištenja.

Odjeljak 2.

Odredbe u vezi davanja odobrenja

Član 133.

Odredbe ovog odjeljka primjenjuju se na skladišta tipa A i C.

Član 134.

Zahtjev za odobrenje se podnosi, u skladu sa članom 124. i Prilogom 9. ove uredbe, Carinskoj upravi gdje se nalaze lokacije carinskih skladišta koje su predmet zahtjeva.

Član 135.

Odobrenje za carinsko skladište tipa A i C se neće izdati prije nego što podnosilac zahtjeva ne dostavi garanciju nadzornoj carinarnici. Iznos garancije će pokrivati 50% uvoznih dažbina na prosječne zalihe u skladištu. Za novo carinsko skladište iznos garancije će se zasnivati na procijenjenim prosječnim zalihama. Iznos garancije će se provjeravati u skladu sa periodičnom provjerom stanja zaliha. Imalac odobrenja je obavezan da obavijesti nadzornu carinarnicu o povećanju procijenjenih prosječnih zaliha u cilju promjene iznosa garancije.
Za skladištenje robe u carinsko skladište tipa F nije potrebna garancija.

Član 136.

1.Roba smještena u carinsko skladište može biti podvrgnuta uobičajenim
oblicima postupanja prema uslovima navedenim u članu 119. Zakona, uz
uslov da takvi postupci ne preovladavaju u odnosu na skladištenje robe.
2.Maloprodaja nije dozvoljena u prostorijama, skladišnom prostoru, ili
nekom drugom prostoru unutar carinskog skladišta, izuzev u sljedećim
slučajevima:
a)prodaja oslobođena od uvoznih dažbina putnicima u bescarinskim
prodavnicama koje se nalaze u dijelovima međunarodnih aerodroma
koji su određeni za tranzit ili odlazak putnika u međunarodnom
saobraćaju;
b)prodaja licima koja podliježu oslobađanju prema Bečkoj konvenciji
o diplomatskim odnosima od 18. aprila 1961. ili Bečkoj konvenciji
o konzularnim odnosima od 24. aprila 1963. ili drugim konzularnim
konvencijama, ili Njujorškoj konvenciji o specijalnim misijama od
16. decembra 1969.

Član 137.

1.Odobrenje izdaje Carinska uprava gdje je zahtjev podnesen u skladu sa
članom 134. ove uredbe i sačinjen prema primjeru obrasca iz Priloga 10.
odobrenje stupa na snagu datumom izdavanja ili kasnije ukoliko
nadležni organ tako odredi.
2.Odobrenje se izdaje na neodređeni rok.
3.U odobrenju se tačno navodi, između ostalog, carinarnica odgovorna za
nadzor carinskog skladišta. Također, može se navesti, kada je potrebno,
da roba koja predstavlja opasnost, ili može da pokvari drugu robu, ili koja
iz drugih razloga zahtijeva poseban tretman, mora biti smještena u prostor
adekvatno opremljen za takve namjene.
U slučaju vlastitog skladišta, u odobrenju se također mogu navesti vrste
robe koje se mogu primati u to skladište.
4.Kada podnosilac traži dozvolu da predoči robu, ili je prijavi za postupak
nekoj drugoj carinarnici a ne nadzornoj carinarnici, time pravilnost
postupka nije narušena. Carinska uprava može ovlastiti jednu ili više
carinarnica da djeluju kao ulazne carinarnice u predmetnom postupku.

Član 138.

Odobrenje može biti opozvano kada Carinska uprava smatra da se carinsko skladište ne koristi, ili ne koristi više dovoljno da bi opravdalo svoje postojanje.

Odjeljak 3.

Prijavljivanje robe za proceduru skladištenja

Član 139.

1.Pri ulazu robe u proceduru carinskog skladištenja, roba i pripadajuće
prijave se predočuju nadležnoj nadzornoj carinarnici ili, kada se
primjenjuje član 137. stav 4. ove uredbe ulaznoj carinarnici koja je
navedena u odobrenju.
2.Kada se primjenjuje član 137. stav 4. ove uredbe ulazna carinarnica šalje
kopiju lili dodatni list prijave navedene u stavu 1. ovog člana nadležnoj
nadzornoj carinarnici odmah nakon što se odobri izlaz. Naziv i adresa
navedene carinarnice se unosi u rubriku br. 44 prijave.
Nadzorna carinarnica dužna je obavijestiti ulaznu carinarnicu o dolasku
robe.
3.Odrdbe koje uređuju carinsku proceduru skladištenja se primjenjuju
od dana kada ulazna carinarnica primi prijavu o ulasku u proceduru.
Prijava se također koristi za transport robe koji se obavlja što je prije
moguće, i za stavljanje robe u prostore carinskog skladišta, bez
predočavanja nadzornoj carinarnici.

Član 140.

Prijava na koju se poziva u članu 139. ove uredbe popunjava se u skladu sa čl. Od 35. do 73. ove uredbe.

Odjeljak 4.

Sprovođenje carinske procedure skladištenja

Pododjeljak 1.

Evidencija zaliha uskladištene robe

Član 141.

1.U skladištima tipa A i C, imalac odobrenja dužan je da vodi evidenciju
zaliha uskladištene robe u skladu sa članom 116. Zakona.
Evidencija zaliha uskladištene robe se stavlja na raspolaganje nadzornoj
carinarnici u svrhu obavljanja provjera.
2.U skladištu tipa F, carinska evidencija treba da sadrži sve informacije
navedene u članu 144. ove uredbe. Navedena evidencija zamjenjuje
evidenciju zaliha uskladištene robe iz člana 116. Zakona.

Član 142.

Nadzorna carinarnica neće voditi evidenciju zaliha uskladištene robe u skladištu tipa A i C.
Zbog administrativnih potreba, nadzorna carinarnica može voditi registar svih primljenih prijava.

Član 143.

Nadzorna carinarnica može prihvatiti podatke koje vodi korisnik skladišta tipa A kao evidenciju o zalihama uskladištene robe za svoje poslovne ili poreske svrhe u smislu člana 116. Zakona, ukoliko sadrže sve podatke neophodne za nadzor.

Član 144.

1.Evidencija zaliha uskladištene robe u smislu člana 116. Zakona, i u
skladu sa Prilogom 11. treba da sadrži sve podatke neophodne za
ispravnu primjenu i nadzor postupka, uključujući:
a)podatke sadržane u rubrikama 1., 31., 37. i 38. prijave o ulazu robe u
proceduru;
b)broj i datum prijave putem koje se roba razdužuje nakon carinske
procedure skladištenja;
c)broj i datum drugih carinskih dokumenata i dokumenata koji se
odnose na ulaz i izlaz robe;
d)podatke kojim se omogućuje carinski nadzor robe uključujući i
njenu lokaciju;
e)sve druge podatke koji mogu biti potrebni za identifikaciju robe;
f)podatke u vezi uobičajenih oblika postupanja sa robom;
g)podatke u vezi privremenog izmještanja robe iz prostora carinskog
skladišta;
h)podatke u vezi zajedničkog skladištenja robe navedenog u članu
148. ove uredbe.
2.Evidencija zaliha uskladištene robe treba uvijek da prikazuje trenutno
stanje robe koja je u proceduri carinskog skladištenja. U vrijeme koje
odredi Carinska uprava, skladištar podnosi nadzornoj carinarnici spisak
navedenih zaliha.
3.Kada se primjenjuje član 121.a Zakona, carinska vrijednost robe prije
uobičajenog postupanja se unosi u evidenciju zaliha uskladištene robe.

Član 145.

1.Roba koja ulazi u carinsku proceduru skladištenja u skladište tipa
A ili C, se unosi u evidenciju zaliha robe u skladu sa članom 117.
Zakona, nakon što je fizički smještena u carinsko skladište, na osnovu
podataka koje je prihvatila nadzorna carinarnica ili ulazna carinarnica
za proceduru, u skladu sa članom 139. stav 2. ove uredbe.
2.Kada carinsko skladište služi i kao privremeni skladišni prostor u
skladu sa članom 131. stav 3. ove uredbe, unos u evidenciju zaliha na
skladištu koji se pominje u stavu 1. ovog člana se obavlja nakon
podnošenja prijave o ulazu robe na carinsku proceduru skladištenja.
3.Informacije vezane za postupak razduženja moraju se unijeti u evidenciju
zaliha na skladištu, nakon izlaza robe, a nakon podnošenja prijave za
drugi carinski odobreni postupak ili namjenu.

Pododjeljak 2.

Uobičajeni oblici postupanja

Član 146.

1.Uobičajeni oblici postupanja navedeni u članu 119. Zakona, su oni
koji su definisani u Prilogu 12.
2.Na zahtjev podnosioca prijave, u slučajevima kada se primjenjuje
član 121.a Zakona, može se izdati List sa podacima INF 8 kada je roba,
koja se nalazi u carinskoj proceduri skladištenja i prošla je uobičajene
oblike postupanja, prijavljena za drugi carinski odobreni postupak ili
namjenu.
List sa podacima INF 8 se pravi u dva primjerka, na propisanom
obrascu iz Priloga 13.
List sa podacima INF 8 služi za određivanje carinske vrijednosti i
količine robe.
U tom smislu, nadzorna carinarnica popunjava rubrike 11., 12. i 13.,
ovjerava rubriku 15. i vraća original Lista sa podacima deklarantu.

Član 147.

1.Podnosilac prijave svaki put se mora pismeno obratiti zahtjevom
nadzornoj carinarnici, za odobrenje vršenja uobičajenih oblika
postupanja, prije nego počne takvo postupanje.
2.Zahtjev za odobrenje za vršenje uobičajenih oblika postupanja mora
sadržavati sve podatke neophodne za primjenu odredbi kojim se uređuje
carinska procedura skladištenja.
Ako je zahtjev odobren, nadzorna carinarnica izdaje odobrenje
prihvatanjem zahtjeva, i njegovom ovjerom. U tom se slučaju član 129. ove
uredbe primjenjuje mutatis mutandis.
3.Sa izuzetkom od stava 1. ovog člana u odobrenju za korištenje carinske
procedure skladištenja mogu se navesti uobičajeni oblici postupanja za
koje se očekuje da budu primijenjeni u proceduri. U tom slučaju
pismena obavijest nadzornoj carinarnici, da će se uobičajeno postupanje
obaviti, zamjenjuje zahtjev naveden u stavu 1. ovog člana.

Pododjeljak 3.

Zajednički smještaj roba pod različitim
carinskim statusom

Član 148.

1.Carinska uprava će dozvoliti da roba iz BiH i carinska roba bude
smještena u istom skladišnom prostoru, uz uslov da se time ne remeti
pravilnost postupka.
2.Kada zajednički smještaj pomenut u stavu 1. ovog člana ne omogućava
u svako doba identifikaciju carinskog statusa svih vrsta robe, on će
biti dozvoljen samo u slučaju podjednake vrste robe.
3.Podjednaka vrsta robe je ona koja spada u isti tarifni stav BH
nomenklature, koja ima isti trgovački kvalitet i iste tehničke karakteristike.

Pododjeljak 4.

Privremeno izmještanje

Član 149.

1.Prije privremenog izmještanja robe iz prostorija carinskog skladišta,
podnosilac se svaki put obraća pismenim zahtjevom nadzornoj
carinarnici za odobrenje za privremeno izmještanje robe.
2.Zahtjev za odobrenje privremenog izmiještanja robe će sadržavati sve
podatke neophodne za primjenu odredbi kojima se uređuje carinska
procedura skladištenja. Ukoliko se zahtjev prihvati, nadzorna
carinarnica će izdati odobrenje time što će zahtjev potpisati i ovjeriti.
U tom slučaju, član 129. ove uredbe se primjenjuje mutatis mutandis.
3.U odobrenju za poslovanje carinskih skladišta može se navesti da roba
može biti privremeno izmještena. U tom slučaju, pismena obavijest
nadzornoj carinarnici, da roba treba privremeno da se izmjesti,
zamijenjuje zahtjev iz stava 1. ovog člana.
4.Članovi 146. i 147. ove uredbe primjenjuju se kada treba da se vrše
uobičajeni oblici postupanja dok je roba privremeno izmještena iz
skladišta.

Pododjeljak 5.

Popis robe

Član 150.

Nadzorna carinarnica može, kada to smatra neophodnim za osiguranje
pravilnog funkcionisanja carinskog skladišta, tražiti od imaoca odobrenje da se izvrši popis svih ili nekih roba koje se nalaze u carinskoj proceduri skladištenja,
periodično ili na drugi način.

Odjeljak 5.

Razduživanje

Član 151.

1.Kada su podjednake robe smještene zajednički kao što se navodi u
članu 148. stav 2. ove uredbe, roba prijavljena za carinski odobreni
postupak ili namjenu može se smatrati kao roba iz BiH ili carinska roba,
po izboru podnosioca zahtjeva.
2.Primjena stava 1. ovog člana ni u kom slučaju ne može rezultirati
time da se navedeni carinski status dodijeli količini robe većoj od
stvarne količine robe sa takvim statusom koja je smještena u carinsko
skladište, kada se izmješta roba prijavljena za carinski odobreni
postupak ili namjenu.
3.U slučaju potpunog uništenja ili nepovratnog gubitka robe, količina
robe koja je prijavljena za proceduru, a koja je uništena ili izgubljena
se utvrđuje poređenjem sa količinom robe iste vrste u postupku u
prostorima carinskog skladišta u vrijeme uništavanja ili gubitka, osim
ukoliko skladištar ne predoči dokaze o stvarnoj količini robe u postupku
koja je uništena ili izgubljena.

POGLAVLJE 3.

Unutrašnja obrada

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Član 152.

U smislu ovog poglavlja date su sljedeće definicije:
a)Pod pojmom ''glavni kompenzirajući proizvodi'', podrazumijevaju se
kompenzirajući proizvodi za čiju je proizvodnju odobreno korištenje
procedure unutrašnje obrade;
b)Pod pojmom ''sekundarni kompenzirajući proizvodi'' podrazumijevaju
se kompenzirajući proizvodi koji se razlikuju od glavnih kompenzirajućih
proizvoda, a koji predstavljaju neophodni nus-proizvod obrade;
c)Pod pojmom ''gubici'' podrazumijeva se omjer uvozne robe koja je
uništena i izgubljena tokom obrade, naročito isparavanjem, isušivanjem,
ispuštanjem u vidu plina ili ispiranjem;
d)pod pojmom ''operateri'' podrazumijevaju se osobe koje vrše sve ili dio
radnji vezanih za obradu;
e)pod pojmom ''podjednaka kompenzacija'' podrazumijeva se sistem koji,
u skladu s članom 123. stav 1. (a) Zakona, dopušta mogućnost da se
kompenzirajući proizvodi dobiju iz podjednakih roba koje moraju
zadovoljiti uslove propisane u članu 166. ove uredbe;
f)pod pojmom ''prethodni izvoz'' podrazumijeva se sistem koji, u skladu
sa članom 123. stav 1. (b) Zakona, dopušta da se kompenzirajući
proizvodi koji se dobiju od podjednakih proizvoda izvezu iz carinskog
područja BiH prije nego se uvozna roba prijavi za postupak koji koristi
sistem odloženog plaćanja;
g)Pod pojmom ''vremenski rok za izvoz ili ponovni izvoz'' podrazumijeva
se rok do kojeg se robi mora odrediti jedan od carinski odobrenih
postupaka predviđenih članom 107. Zakona;
h)Pod pojmom ''mjesečno objedinjavanje rokova'' podrazumijeva se
primjena člana 126. stav 2. 2. Zakona, u pogledu vremenskih rokova za
vršenje izvoza ili ponovnog izvoza koji počinju teći tokom određenog
kalendarskog mjeseca;
i)Pod pojmom ''kvartalno objedinjavanje rokova'' podrazumijeva se
primjena člana 126. stav 2. 2. Zakona, u pogledu vremenskih rokova za
vršenje izvoza ili ponovnog izvoza koji počinju teći tokom određenog
kvartala.

Član 153.

Procedura unutrašnje obrade može se primjenjivati na svu robu koja se koristi u
proizvodnji kompenzirajućih proizvoda, koja dopušta ili olakšava proizvodnju tih proizvoda, a ne nađe se u njihovom sastavu, uzimajući u obzir Odluku o
upotrebi određene robe koja se ne može pronaći među kompenzirajućim
proizvodima (''Službeni glasnik BiH'', broj 36/00).

Odjeljak 2.

Odobravanje korištenja procedure unutrašnje obrade

Član 154.

1.Odobrenje za korištenje sistema odloženog plaćanja daje se samo u
slučajevima kada podnosilac zahtjeva ima stvarnu namjeru da izvrši izvoz
ili ponovni izvoz glavnih kompenzirajućih proizvoda iz carinskog područja
BiH. U tom slučaju korištenje sistema odloženog plaćanja može se odobriti
za svu robu koja se obrađuje.
U smislu čl. 106. i 170. Zakona, stavljanjem robe u proceduru unutrašnje
obrade po sistemu odloženog plaćanja obavezno je prilaganje garancije.
2.Odobrenje za korištenje sistema povrata carine daje se u skladu sa članom
130. Zakona i to tamo gdje postoje mogućnosti za izvoz glavnih
kompenzirajućih proizvoda iz carinskog područja BiH.
3.U slučajevima kada su zadovoljeni uslovi za korištenje oba sistema,
podnosilac zahtjeva može tražiti da odobrenje glasi bilo na sistem
odloženog plaćanja ili sistem povrata carine.
4.U smislu člana 125. (b) Zakona, Carinska uprava propisuje način za
identifikaciju uvozne robe u kompenzirajućim proizvodima, odnosno
preduzima neophodne mjere da utvrdi da li su zadovoljeni uslovi koji
su propisani za pravilno postupanje prema sistemu podjednake
kompenzacije.
Carinska uprava u cilju identifikacije koristi, između ostalog, sljedeća
sredstva, prema situaciji:
a)navođenje ili opis posebnih oznaka, odnosno brojeva proizvođača;
b)stavljanje olovnih plombi, plombi načinjenih od drugih materijala,
oznaka koje se mogu pričvrstiti u vidu štipaljki odnosno drugih
karakterističnih oznaka;
c)uzimanje uzoraka, ilustracija ili tehničkih opisa;
d)vršenje analiza;
e)pregled evidencija zaliha ili drugih vjerodostojnih dokumenata u vezi sa
unutrašnjom obradom, a koji jasno pokazuju da su kompenzirajući
proizvodi proizvedeni od uvozne robe.

Član 155.

Carinska uprava razmatra da li su ispunjeni ekonomski uslovi za izdavanje odobrenja korištenja procedure unutrašnje obrade u skladu sa članom 125. Zakona.

Član 156.

Prilikom procjenjivanja ekonomskih uslova, Carinska uprava će uzeti u obzir Odluku o određivanju uslova po kojima se smatra da su ekonomski uslovi ispunjeni (''Službeni glasnik BiH'', broj 25/01).

Član 157.

1.Zahtjev se sačinjava u skladu s primjerkom datim u Prilogu 14., a podnosi
ga lice kojem se odobrenje može dati prema članu 104., 124. i 125. Zakona.
2.Zahtjev se podnosi Carinskoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine gdje
je podnosilac zahtjeva registrovan.
3.U slučajevima kada se obrada treba izvršiti prema ugovoru o vršenju
''LOHN'' poslova, sklopljenim između dva lica registrovana u BiH, zahtjev
podnosi nalogodavac (nosilac posla).

Član 158.

1.Odobrenje izdaje Carinska uprava kojoj je podnesen zahtjev po članu 157.
stav 2. ove uredbe i sačinjava se u skladu s primjerkom datim u Prilogu 15.
odobrenje stupa na snagu danom donošenja.
2.U izuzetno opravdanim slučajevima, Carinska uprava može izdati
odobrenje koje će imati retroaktivno dejstvo od momenta podnošenja
zahtjeva.
3.Da bi osigurala pravilnu primjenu postupka, Carinska uprava može
zahtijevati od imaoca odobrenja da vodi ili osigura vođenje evidencije o
zalihama (u daljem tekstu: ''evidencija o unutrašnjoj obradi'') koja
pokazuje količine uvozne robe prijavljene za vršenje postupka, te
količine dobijenih kompenzirajućih proizvoda, kao i sve pojedinosti
koje su potrebne za pravilno obračunavanje svih uvoznih dažbina koje se
mogu naplatiti.
Evidencija o unutrašnjoj obradi treba biti dostupna nadzornoj carinarnici kako bi joj se omogućilo vršenje provjera koje su neophodne za pravilno sprovođenje postupka.
Ukoliko evidencija koju imalac odobrenja vodi u komercijalne svrhe omogućava nadzor postupka, Carinska uprava može je priznati kao valjanju evidenciju o unutrašnjoj obradi u smislu prvog stava.

Član 159.

Rok važenja odobrenja određuje Carinska uprava, imajući u vidu ekonomske uslove i specifične potrebe podnosioca zahtjeva, a najduže 24 mjeseca.

Član 160.

1.Prilikom izdavanja odobrenja, Carinska uprava precizira vremenski rok u
okviru kojeg se kompenzirajući proizvodi moraju ponovo izvesti u skladu
s članom 126. Zakona, uzimajući u obzir vrijeme koje je potrebno za
vršenje operacija obrade navedeno u odobrenjima za određenu količinu
robe, količinu uvozne robe odobrene za proceduru i vrijeme koje je
potrebno da bi se kompnezirajućim proizvodima odredio carinski odobreni
postupak ili namjena.
2.Kada to okolnosti nalažu, nadzorna carinarnica može produžiti vremenski
rok za ponovni izvoz.

Član 161.

1.U slučaju prethodnog izvoza, Carinska uprava precizira vremenski rok
iz člana 126., stav 3. Zakona, uzimajući u obzir vrijeme koje je potrebno
za nabavku i prevoz uvozne robe do BiH.
2.Vremenski rok iz stava 1. ovog člana ne prelazi 6 mjeseci. Nadzorna
carinarnica može produžiti ovaj vremenski rok kada imalac odobrenja
podnese obrazloženi zahtjev, pod uslovom da ukupan period ne prelazi
12 mjeseci.

Član 162.

1.Vremenski rok iz člana 160. ove uredbe počinje teći od dana prihvatanja
prijave za prijavljivanje robe za proceduru, odnosno prema sistemu
povrata carine, prijave za stavljanje robe u slobodni promet.
2.Vremenski rok preciziran u skladu s članom 161. ove Uredbe počinje teći
od dana prihvatanja izvozne prijave.

Član 163.

1.Mjesečna ili kvartalna objedinjavanja rokova odobrava Carinska uprava,
u slučajevima gdje se očekuje da uvozna roba bude redovno prijavljivana
za proceduru obrade i izvoza ili ponovnog izvoza u obliku kompenzirajućih
proizvoda, tako da će vremenski rok za izvoz ili ponovni izvoz biti u
pravilu stalan.
2.U slučaju mjesečnog objedinjavanja rokova, svi vremenski rokovi za izvoz
ili ponovni izvoz koji počinju teći određenog mjeseca ističu zadnjeg dana
kalendarskog mjeseca tokom kojeg bi istekao vremenski rok za izvoz ili
ponovni izvoz vezan za konačno prijavljivanje za proceduru u predmetnom
mjesecu.
3.U slučaju kvartalnog objedinjavanja rokova, svi vremenski rokovi za izvoz
ili ponovni izvoz koji počinju teći određenog kvartala ističu zadnjeg dana
kvartala tokom kojeg bi istekao vremenski rok za izvoz ili ponovni izvoz
vezan za konačno prijavljivanje za proceduru u predmetnom kvartalu.

Član 164.

Rok iz člana 163. ove uredbe počinje teći od dana prihvatanja prijave kojom se roba prijavljuje za proceduru.

Član 165.

Kada određuje normativ proizvodnje ili metod određivanja takvog normativa
Carinska uprava će uzeti u obzir Odluku o određivanju normativa proizvodnje u
procesu obrade (''Službeni glasnik BiH'', broj 3/99).

Odjeljak 3.

Podjednaka kompenzacija i prethodni izvoz

Pododjeljak 1.

Podjednaka kompenzacija prema sistemu
odloženog plaćanja i sistemu povrata carine

Član 166.

1.Kada se koristi podjednaka kompenzacija, podjednaka roba mora
potpadati pod istu osmoznamenkastu podoznaku tarifnog broja BH
nomenklature, mora biti iste komercijalne kvalitete i imati iste tehničke
karakteristike kao uvozna roba, osim u slučaju predviđenom u članu 167.
ove uredbe.
2.Korištenje podjednake kompenzacije je moguće samo u slučajevima kada
to podnosilac zahtjeva traži i kada su u odobrenju navedene karakteristike
iz stava 1. ovog člana koje su zajedničke za podjednaku i uvoznu robu,
te sredstva pomoću kojih se one mogu provjeriti.
3.U slučajevima kada se odobrenjem predviđa korištenje podjednake
kompenzacije, posebne mjere koje se trebaju preduzeti da bi se osiguralo
postupanje u skladu s odredbama koje se primjenjuju na taj sistem navode
se u odobrenju;
4.U slučajevima kada se u odobrenju ne navodi korištenje podjednake
kompenzacije, a imalac odobrenja želi koristiti taj sistem, on može
podnijeti zahtjev za izmjenu odobrenja.

Član 167.

Kada dopušta da podjednaka roba bude na višem stepenu proizvodnje nego uvozna roba, Carinska uprava će uzeti u obzir Odluku o posebnim slučajevima u kojima se može dopustiti da podjednaka roba bude na višem stepenu procesa proizvodnje nego uvozna roba (''Službeni glasnik BiH'', broj 36/00).

Član 168.

1.U slučaju podjednake kompenzacije bez prethodnog izvoza, promjena u
carinskom statusu uvozne i podjednake robe koja je navedena u članu 123.
stav 3. Zakona, nastupa u momentu prihvatanja prijave kojom se razdužuje
procedura. Međutim, u slučajevima kada imalac odobrenja stavlja uvoznu
robu u promet na tržište BiH u nepromijenjenom stanju ili u obliku
kompenzirajućih proizvoda prije razduženja procedure, promjena u
carinskom statusu uvozne robe, i podjednake robe nastupa u momentu
kada se roba stavlja u slobodan promet.
2.Promjena u carinskom statusu iz stava 1. ovog člana ne mijenja porijeklo
izvezene robe.
3.U slučaju potpunog uništenja ili nepovratnog gubitka robe u
nepromijenjenom stanju ili kompenzirajućih proizvoda, količina uvozne
robe koje je uništena ili izgubljena utvrđuje se na osnovu količine
uvozne robe na zalihama robe iste vrste koju drži imalac odobrenja u
u momentu kada se desilo uništenje ili gubitak, osim ako može predočiti
dokaze o stvarnoj količini uvozne robe koja je uništena ili izgubljena.

Pododjeljak 2.

Prethodni izvoz prema sistemu odloženog plaćanja

Član 169.

1.Korisnik sistema prethodnog izvoza može biti isključivo imalac odobrenja.
2.U slučajevima kada se prethodni izvoz koristi prema sistemu odloženog
plaćanja, primjenjuju se odredbe iz čl. 166., 167. i 168. st. 2. i 3. ove
uredbe.
3.U slučaju prethodnog izvoza, promjena u carinskom statusu navedena u
članu 123. stav 3. Zakona, nastupa:
-u pogledu izvezenih kompenzirajućih proizvoda, u momentu prihvatanja
izvozne prijave i pod uslovom da je uvozna roba prijavljena za proceduru,
-u pogledu uvozne i podjednake robe, u momentu razduženja uvozne robe
koja je prijavljena za proceduru.

Odjeljak 4.

Odredbe koje se primjenjuju na sistem odgođenog plaćanja

Pododjeljak 1.

Prijavljivanje robe za proceduru

Član 170.

1.Postupak kojim se reguliše prijavljivanje robe za proceduru unutrašnje
obrade (sistem odloženog plaćanja) primjenjuje se i na uvoznu robu
prema sistemu podjednake kompenzacije, bilo uz prethodni izvoz
ili ne.
2.Roba koja se koristi prema sistemu podjednake kompenzacije, bilo uz
prethodni izvoz ili ne, ne podliježe postupcima za prijavljivanje robe za
proceduru, ali se obavezno primjenjuju odredbe iz člana 167. ove uredbe.

Član 171.

Prijava uvozne robe za proceduru unutrašnje obrade (sistem odloženog plaćanja)
podnosi se carinarnici navedenoj u odobrenju.

Član 172.

1.prijava iz člana 171. ove uredbe popunjava se u skladu sa čl. 35. do 73. ove
uredbe.
2.Opis robe koje je naveden u prijavi iz stava 1. ovog člana treba odgovarati
specifikaciji iz odobrenja.
U slučajevima kada se koristi sistem podjednake kompenzacije, pojedinosti
navedene u prijavi treba da budu dovoljno detaljne da bi se omogućila
identifikacija pojedinosti iz člana 166. stav 1. ove uredbe.
3.U smislu člana 79. stav 3. Zakona, dokumenta koja treba priložiti uz
prijavu su navedena u članu 42. ove uredbe.

Pododjeljak 2.

Razduživanje procedure unutrašnje obrade

Član 173.

1.U skladu sa članom 107. Zakona, uvozna roba u proceduri unutrašnje
obrade (sistem odloženog plaćanja) se razdužuje kada su kompenzirajući
proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju prijavljeni za neki drugi
carinski odobreni postupak ili namjenu, a ispoštovani su svi drugi uslovi za
korištenje procedure.
U slučajevima kada se primjenjuje član 123., stav 1. (b) Zakona, roba u
proceduri se razdužuje kada nadzorna carinarnica prihvati razdužni list
za prijavu uvozne robe.
2.U svrhu razduživanja procedure unutrašnje obrade, sljedeće se smatra
izvozom s carinskog područja BiH:
-isporuka kompenzirajućih proizvoda osobama koje podliježu oslobađanju
od carine prema Bečkoj Konvenciji o diplomatskim odnosima od 18.
aprila 1961., Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima od 24. aprila
1963. ili drugim konzularnim konvencijama, ili Njujorškoj konvenciji
o specijalnim misijama od 16. decembra 1969.;
-isporuka kompenzirajućih proizvoda oružanim snagama drugih zemalja
stacioniranim na carinskom području BiH;
-isporuka civilnih zrakoplova avio kompanijama registrovanim na
carinskom području BiH;
-popravak, modifikacija, izrada ili konverzija civilnih zrakoplova ili
dijelova civilnih zrakoplova.
3.Razduživanje procedure se vrši bilo u vezi količina uvozne robe koje
odgovaraju kompenzirajućim proizvodima ili količina robe u
nepromijenjenom stanju.

Član 174.

Prijava kojom se kompenzirajućim proizvodima ili robi u nepromijenjenom stanju određuje jedan od carinski odobrenih postupaka ili namjena sadrži sve pojedinosti koje su potrebne za razduživanje procedure.

Član 175.

1.Kada su karakter ili tehničke karakteristike uvozne robe promijenjene
kao posljedica nepredviđenih okolnosti ili više sile tako da je nemoguće
dobiti kompenzirajuće proizvode za koje je izdano odobrenje za vršenje
unutrašnje obrade (sistem odloženog plaćanja), imalac odobrenja
obaviještava nadzornu carinarnicu o tome šta se dogodilo.
2.U slučajevima iz prethodnog stava primjenjuje se mutatis mutandis
člana 168. stav 3. ove uredbe.

Član 176.

Kada odobrava stavljanje u slobodan promet robe u nepromijenjenom stanju ili glavnih kompenzirajućih proizvoda, Carinska uprava će uzeti u obzir Odluku o slučajevima u kojima se smatra da je roba u nepromijenjenom stanju, odnosno kompenzirajući proizvodi stavljeni u slobodan promet (''Službeni glasnik BiH'', broj 25/01).

Član 177.

1.Svi kompenzirajući proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju kojoj se
treba odrediti carinski odobreni postupak ili namjena prijavljuju se otpusnoj
carinarnici kako bi bila podvrgnuta carinskim radnjama i postupcima
predviđenim za predmetni postupak ili namjenu po važećim propisima.
2.Nadzorna carinarnica, u izuzetnim slučajevima, može odobriti da se
predmetni proizvod ili roba prijavi nekoj drugoj otpusnoj carinarnici, a ne
onoj koja je navedena u odobrenju.

Član 178.

1.Prijava kojom se razdužuje procedura unutrašnje obrade (sistem odloženog
plaćanja), podnosi se otpusnoj carinarnici navedenoj u odobrenju.
2.Nadzorna carinarnica, u izuzetnim slučajevima može dozvoliti da se
prijava iz st. 1. ovog člana, podnese i nekoj drugoj otpusnoj carinarnici,
a ne onoj koja je navedena u odobrenju.

Član 179.

1.Prijava navedena u članu 178. ove uredbe popunjava se u skladu s
odredbama predviđenim za predmetni carinski odobreni postupak ili
namjenu.
2.Opis kompenzirajućih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju u
prijavi iz stava 1. ovog člana treba odgovarati specifikaciji u odobrenju.
3.U smislu člana 79. stav 3. Zakona, dokumenta koja treba priložiti uz
prijavu za razduživanje su ona čije je dostavljanje neophodno za
podvrgavanje robe traženoj proceduri, kako je navedeno u čl. 40. do 43.
ove uredbe.

Član 180.

U slučajevima kada se kompenzirajući proizvodi stave u slobodni promet, a carinski dug se obračunava na osnovu stavki naplate koje odgovaraju uvoznoj robi u skladu s članom 129. Zakona, rubrike 15., 16., 34., 41. i 42. u prijavi odnose se na uvoznu robu.

Član 181.

Carinska uprava može dozvoliti da kompenzirajući proizvodi, kada se stavljaju u slobodan promet, podliježu uvoznim dažbinama koje se odnose na njih, uzimajući u obzir Odluku o slučajevima u kojima kompenzirajući proizvodi podliježu plaćanju njima odgovarajućih uvoznih dažbina prilikom njihovog stavljanja u slobodni promet (''Službeni glasnik BiH'', broj 21/01).

Član 182.

U slučajevima kada nastane carinski dug u pogledu kompenzirajućih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju, kod obračunavanja kompenzatorne kamate Carinska uprava će uzeti u obzir Odluku o slučajevima u kojima se smatra da je roba u nepromijenjenom stanju odnosno kompenzirajući proizvodi stavljeni u slobodan promet (''Službeni glasnik BiH'', broj 25/01).

Pododjeljak 3.

Razdužni list

Član 183.

1.Imalac odobrenja dostavlja nadzornoj carinarnici razdužni list na
propisanom obrascu iz Priloga 16.
2.Razdužni list između ostalog sadrži sljedeće:
a)referentne podatke koji se odnose na odobrenje;
b)količinu svake vrste uvozne robe, te podatke koji se odnose na prijavu
za proceduru;
c)oznaku BiH nomenklature za uvoznu robu;
d)carinsku vrijednost uvozne robe i stopu uvoznih dažbina kojoj podliježu;
e)utvrđeni normativ proizvodnje;
f)karakter i količinu kompenzirajućih proizvoda i carinski odobreni
postupak ili namjenu koja im je određena, zajedno sa podacima iz prijava
kojima se navedenim proizvodima određuje carinski odobreni postupak
ili namjena;
g)iznos uvoznih dažbina koje treba platiti na količinu uvozne robe za koju
se smatra da je stavljena u slobodni promet u skladu sa Odlukom iz člana
176. ove uredbe.

Član 184.

1.Razdužni list se podnosi u roku od 30 dana od isteka roka za izvoz ili
ponovni izvoz, koji se računa u skladu sa čl. 162. ili 164. ove uredbe.
U slučajevima kada se koristi mjesečno ili kvartalno objedinjavanje
rokova, razdužni list se podnosi za svaki mjesec ili kvartal.
2.U slučajevima kada se koristi sistem prethodnog izvoza, razdužni list
se podnosi u roku od 30 dana od dana isteka roka utvrđenog u skladu s
članom 161. ove uredbe.

Član 185.

1.Uvozne dažbine na uvoznu robu, bilo u obliku kompenzirajućih proizvoda
ili robe u nepromijenjenom stanju za koju se smatra da je stavljena u
slobodni promet u skladu sa Odlukom iz člana 176. ove uredbe plaćaju se
najkasnije prilikom podnošenja razdužnog lista.
2.Imalac odobrenja omogućava uvid nadzornoj carinarnici u sve dokumente
koji se odnose na robu za koju se smatra da je stavljena u slobodni promet
u skladu sa Odlukom iz člana 176. ove uredbe a čije je predočavanje
neophodno za pravilnu primjenu odredbi koje regulišu stavljanje u
slobodan promet.

Član 186.

Nadzorna carinarnica stavlja zabilješku na razdužni list na osnovu izvršene provjere, obaviještavajući, ukoliko je to potrebno, imaoca odobrenja o rezultatu provjere, te čuva razdužni list i priložene dokumente najmanje tri kalendarske godine od kraja godine kada je list sačinjen.

Član 187.

1.U slučajevima kada je roba prijavljena za proceduru po nekoliko prijava,
kompenzirajući proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju kojoj je
određen carinski odobreni postupak ili namjena smatra se da je dobijena
od uvozne robe prijavljene za proceduru po prvopodnesenoj prijavi.
2.U slučaju kad imalac odobrenja može prikazati specifičnu uvoznu robu
od koje su dobijeni kompenzirajući proizvodi ili roba u nepromijenjenom
stanju iz stav 1. ovog člana, stav 1. se ne primjenjuje.

Pododjeljak 4.

Posebne mjere trgovinske politike

Član 188.

U slučajevima kad se zahtjev za izdavanje odobrenja odnosi na robu koja podliježe mjerama trgovinske politike iz člana 189. (a) ove uredbe, u momentu podnošenja zahtjeva nije potrebno podnositi nikakvu dozvolu, odobrenje ili neki drugi sličan dokument.

Član 189.

U slučajevima kada propisi BiH predviđaju posebne mjere trgovinske politike za:
a)stavljanje robe u slobodi promet, navedene mjere se ne primjenjuju
prilikom prijavljivanja robe za proceduru unutrašnje obrade niti tokom onog
vremena u okviru kojeg ona ostane pod tom procedurom,
b)robu koja ulazi u carinsko područje BiH, a podliježe posebnim mjerama
kontrole i/ili zaštite, navedene mjere se primjenjuju kada se uvozna roba
prijavi za proceduru unutrašnje obrade.

Član 190.

Stavljanje uvozne robe u slobodan promet, bilo u obliku robe u nepromijenjenom stanju ili kompenzirajućih proizvoda koji ne predstavljaju sekundarne kompenzirajuće proizvode navedene u Prilogu Odluci Vijeća ministara iz člana 181. ove uredbe, podliježe primjeni svih mjera trgovinske politike koje su važeće za uvoznu robu u momentu prihvatanja prijave za stavljanje u slobodan promet.

Odjeljak 5.

Odredbe koje se mogu primijeniti na sistem povrata carine

Pododjeljak 1.

Stavljanje robe u slobodan promet po sistemu povrata carine

Član 191.

Postupak predviđen za stavljanje u slobodan promet prema sistemu povrata carine, primjenjuju se na uvoznu robu bez obzira da li se koristi ili ne sistem podjednake kompenzacije.

Član 192.

Prijava za stavljanje robe u slobodan promet prema sistemu povrata carine podnosi se carinarnici navedenoj u odobrenju.

Član 193.

Prijava iz člana 192. ove uredbe popunjava se u skladu sa čl. 35. do 73. i člana 172., st. 2. i 3. ove uredbe.

Pododjeljak 2.

Povrat ili oprost dažbina

Član 194.

Izvozom kompenzirajućih proizvoda iz BiH smatraju se i slučajevi navedeni u članu 173. stav 2. ove uredbe.

Član 195.

Prijava kojom se kompenzirajućim proizvodima i, ukoliko je potrebno, robi u nepromijenjenom stanju, određuje jedan od carinski određenih postupaka ili namjena navedenim u članu 133. Zakona, sadrži sve pojedinosti koje su potrebne za dokazivanje opravdanosti zahtjeva za povrat carine.

Član 196.

Kompenzirajući proizvodi i, ukoliko je potrebno, roba u nepromijenjenom stanju kojoj se treba odrediti jedan od carinski odobrenih postupaka ili namjena iz člana 133. Zakona, predočava se otpusnoj carinarnici i podvrgava radnjama koje su predviđene za predmetni postupak ili namjenu u skladu sa važećim propisima.

Član 197.

1.Prijava kojom se kompenzirajućim proizvodima, a ukoliko postoji potreba,
i robi u nepromijenjenom stanju određuje jedan od carinski odobrenih
postupaka ili namjena navedenih u članu 133. Zakona, podnosi se
otpusnoj carinarnici navedenoj u odobrenju.
2.U izuzetnim slučajevima, nadzorna carinarnica može dozvoliti da se
prijava navedena u stavu 1. ovog člana podnese i nekoj drugoj carinarnici
a ne onoj navedenoj u odobrenju.

Član 198.

Prijava navedena u članu 197. ove uredbe popunjava se u skladu sa odredbama predviđenim za predmetni carinski odobreni postupak ili namjenu, uz primjenu člana 179. st. 2. i 3. ove uredbe.

Član 199.

Zahtjev za povrat ili oprost uvoznih dažbina nadzornoj carinarnici podnosi imalac odobrenja u 3 primjerka na propisanom obrascu iz Priloga 17. (u daljem tekstu: ''Zahtjev za povrat /UO'', UO - unutrašnja obrada).

Član 200.

Zahtjev za povrat /UO podnosi se nadležnom carinskom organu u roku propisanom Odlukom o vremenskom roku u kom treba podnijeti zahtjev za povrat iznosa carine (''Službeni glasnik BiH'', broj 36/00).

Član 201.

Zahtjev za povrat /UO između ostalog sadrži:
a)podatke koji se odnose na odobrenje;
b)količinu svake vrste uvozne robe za koju se zahtijeva povrat ili oprost
carine;
c)oznaku BiH nomenklature za uvoznu robu;
d)carinsku vrijednost uvozne robe i stopu uvoznih dažbina kojoj podliježe,
a koju su utvrdili carinski organi na dan prihvatanja prijave za stavljanje
u slobodni promet prema sistemu povrata carine;
e)datum stavljanja uvozne robe u slobodni promet prema sistemu povrata
carine;
f)pozivanje na prijavu po kojoj je uvozna roba stavljena u slobodni
promet prema sistemu povrata carine;
g)vrstu i količinu kompenzirajućih proizvoda i carinski odobreni postupak;
h)utvrđeni normativ proizvodnje;
i)pozivanje na prijave po kojima su kompenzirajući proizvodi i, ukoliko
postoji potreba, roba u nepromijenjenom stanju prijavljeni za jedan od
carinski odobrenih postupaka ili namjena navedenih u članu 133. Zakona;
j)iznos uvoznih dažbina koji se treba vratiti ili oprostiti.

Član 202.

Nadzorna carinarnica stavlja zabilješku na zahtjev za povrat /UO na osnovu izvršene provjere i obavještava imaoca odobrenja o rezultatima provjere.
Ukoliko je nadzorna carinarnica saglasna sa zahtjevom, ona ovjerava i potpisuje rubriku C. U protivnom ova se rubrika ne popunjava nego se na poleđini zahtjeva konstatuju razlozi neprihvatanja zahtjeva.
Imalac odobrenja može nadzornoj carinarnici uložiti prigovor na rezultate provjere, u roku od osam dana od dana prijema obaviještenja, po kojem se donosi rješenje.

Član 203.

Nadzorna carinarnica čuva zahtjev za povrat dažbina i priložena dokumenta najmanje tri kalendarske godine od kraja godine u kojoj donosi odluku po zahtjevu.

POGLAVLJE 4.

Obrada pod carinskom kontrolom

Odjeljak 1.

Opšte odredbe

Član 204.

Procedura obrade pod carinskom kontrolom može se koristiti za robu navedenu u odluci o listi slučajeva u kojima se može koristiti procedura obrade pod carinskom kontrolom (''Službeni glasnik BiH'', broj 36/00).

Odjeljak 2.

Odobrenje

Član 205.

Zahtjev za odobrenje se sačinjava u skladu sa obrascem iz priloga 18. i shodno članu 124. ove uredbe.
Zahtjev podnosi lice kome se odobrenje može dati prema čl. 104., 136. i 137. Zakona, Carinskoj upravi gdje je to lice registrovano.

Član 206.

Odobrenje izdaje Carinska uprava kojoj je zahtjev podnesen, a priprema ga shodno članu 127. ove uredbe, i prema obrascu iz Priloga 19.
Da bi se osigurala pravilna primjena odredbi koje regulišu ovu proceduru postupak, Carinska uprava može, u cilju lakše provjere, zahtijevati od imaoca odobrenja da vodi ili obezbijedi vođenje evidencije o zalihama količine uvozne robe unesene radi ove procedure, količine obrađenih proizvoda, tačan obračun bilo koje uvozne dažbine koja može biti naplaćena, kao i sve pojedinosti neophodne za nadgledanje ovih radnji.
''Evidenciju o obradi pod carinskom kontrolom'' imalac odobrenja stavlja na uvid nadzornoj carinarnici kako bi joj se omogućilo da izvrši sve provjere neophodne radi pravilnog provođenja postupka.
Kada evidencija koju vodi imalac odobrenja u komercijalne svrhe omogućava nadgledanje ovog postupka, istu nadzorna carinarnica prihvata kao punovažnu ''evidenciju o obradi pod carinskom kontrolom''.

Član 207.

Rok važenja odobrenja određuje Carinska uprava od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir specifične potrebe podnosioca zahtjeva, a najviše do 24 mjeseca.

Člana 208.

Prilikom izdavanja odobrenja, Carinska uprava precizno navodi rok u kojem obrađeni proizvodi moraju biti prijavljeni za carinski odobreni postupak ili namjenu u skladu sa članom 138. Zakona, uzimajući u obzir vrijeme potrebno za izvršenje ovih radnji obrade i vrijeme potrebno da se obrađeni proizvodi prijave za carinski postupak ili namjenu.
U opravdanim slučajevima nadzorna carinarnica može produžiti odobreni rok za konkretnu robu.

Član 209.

Normativ proizvodnje, ili metod određivanja normativa iz člana 138. Zakona, utvrđuje se kada je moguće, na osnovu podataka o proizvodnji sadržanih u evidenciji imaoca odobrenja.
Normativ ili metod određivanja utvrđuju se u skladu sa stavom 1. ovog člana, a podliježe naknadnoj ovjeri koju vrši nadzorna carinarnica.

Odjeljak 3.

Prijavljivanje robe za proceduru

Član 210.

Prijava po kojoj roba ulazi radi obrade pod carinskom kontrolom podnosi se carinarnici naznačenoj u odobrenju.

Član 211.

Prijava iz člana 210. ove uredbe sačinjava se u skladu sa čl. 35. do 73. ove uredbe.
Opis robe dat u prijavi iz stava 1. ovog člana mora odgovarati tehničkim podacima iz odobrenja.
U smislu člana 79. stav 3. Zakona, dokumenti koji se prilažu uz prijavu su oni koji su predviđeni u članu 42. ove uredbe.

Odjeljak 4.

Razduženje procedure obrade pod carinskom kontrolom

Član 212.

Razduživanje procedure zasniva se bilo na količini uvozne robe koja odgovara, primjenom normativa proizvodnje; određenim proizvodima ili na količini robe u nepromijenjenom stanju koja je prijavljena za carinski odobreni postupak ili namjenu.

Član 213.

Prijava kojom se razdužuje procedura obrade pod carinskom kontrolom podnosi se carinarnici naznačenoj u odobrenju.
Izuzetno, nadzorna carinarnica može dozvoliti da se prijava iz stava 1. ovog člana podnese drugoj carinarnici osim one naznačene u odobrenju.

Član 214.

Prijava iz člana 213. ove uredbe sačinjava se po odredbama propisanim za dati carinski odobreni postupak ili namjenu.
Opis obrađenih proizvoda ili uvozne robe u nepromijenjenom stanju u prijavi iz stava 1. ovog člana mora odgovarati tehničkim podacima iz odobrenja.
U smislu člana 79. stav 3. Zakona, dokumenti koji se prilažu uz pijavu za razduženje su oni koji su neophodni da bi se roba stavila u traženi postupak ili proceduru, a prema čl. 40. do 43. ove uredbe.

Član 215.

Imalac odobrenja dostavlja nadzornoj carinarnici list razduženja u roku od trideset dana od dana razduženja procedure obrade pod carinskom kontrolom. List razduženja se sastavlja prema modelu propisanog obrasca iz Priloga 20.
List razduženja, između ostalog, sadrži i sljedeće:
a)osnovne podatke iz odobrenja;
b)količinu po vrsti uvozne robe, te osnovne podatke o prijavi kojom je ista
uvezena radi ove procedure;
c)šifru uvozne robe iz Carinske tarife BiH (''Službeni glasnik BiH'', broj 1/98)
u daljem tekstu: ''Carinska tarifa'';
d)carinsku vrijednost uvozne robe;
e)utvrđeni normativ proizvodnje;
f)vrstu i količinu obrađenih proizvoda i carinski odobreni tretman ili namjenu
za ove proizvode, zajedno sa osnovnim podacima iz prijave kojom se
pomenuti proizvodi prijavljuju za carinski odobren postupak ili namjenu;
g)u slučajevima primjene odredbe člana 217., alineja četvrta ove uredbe, i
troškovi obrade;
h)šifra obrađenog proizvoda iz Carinske tarife BiH.

Član 216.

Nadzorna carinarnica stavlja zabilješku na list razduženja na osnovu izvršene provjere, obavještavajući, ukoliko je to potrebno, imaoca odobrenja o rezultatu provjere, te čuva list razduženja i priložene dokumente najmanje tri kalendarske godine od isteka godine u kojoj je list sastavljen.

Član 217.

U smislu člana 32. Zakona, kada se obrađeni proizvodi stavljaju u slobodan promet, njihova carinska vrijednost je jedna od navedenih vrijednosti koju odobri nadzorna carinarnica, po izboru imaoca odobrenja, a takav izbor se vrši na dan prijema prijave za stavljanje robe u slobodan promet:
-carinska vrijednost, određena u isto vrijeme ili približno isto kao za identični
ili sličnu robu proizvedenu u nekoj trećoj zemlji;
-njena prodajna vrijednost, ako na nju ne utiče međusobna povezanost kupca i
prodavca;
-prodajna cijena u BiH identične ili slične robe, ako na nju ne utiče
međusobna povezanost kupca i prodavca;
-carinska vrijednost uvozne robe uvećana za troškove obrade.

Član 218.

Kada su mjere ekonomske politike za uvoznu robu na snazi u vrijeme prijave za stavljanje u slobodan promet, takve mjere se ne primjenjuju na obrađene proizvode osim ako su iste na snazi i za proizvode identične ovim obrađenim proizvodima.
U tom slučaju, mjere se primjenjuju na onu količinu uvozne robe koja je stvarno upotrebljena u proizvodnji obrađenih proizvoda stavljenih u slobodan promet.

Poglavlje 5.

Procedura privremenog uvoza

Odjeljak 1.

Opšte odredbe

Član 219.

1.U smislu ovog poglavlja:
a)''ulazna carinarnica'' znači: carinarnica preko koje roba praćena
ATA karnetom ulazi u carinsko područje BiH;
b)''izlazna carinarnica'' znači: carinarnica preko koje roba praćena ATA
karnetom napušta carinsko područje BiH;
c)''prevozna sredstva'' znači: bilo koje sredstvo koje se koristi za prevoz
putnika ili robe. Ovim pojmom su obuhvaćeni i rezervni dijelovi,
uobičajeni pribor i oprema, uključujući i alat koji se koristi za vuču,
osiguravanje ili zaštitu robe koja se uvozi prevoznim sredstvima;
d)''lice registrovano izvan carinskog područja BiH'' znači: fizičko lice koje
uglavnom boravi izvan carinskog područja BiH ili pravno lice koje ima
registrovano mjesto poslovanja izvan tog područja;
e)''komercijalna upotreba''znači: upotreba prevoznog sredstva za prevoz
lica uz naknadu odnosno industrijski ili komercijalni prevoz robe, bilo
uz naknadu ili ne;
f)''lična upotreba'' znači: upotreba prevoznog sredstva isključivo u lične
svrhe od strane predmetnog lica, izuzevši komercijalnu upotrebu;
g)''kontejner'' znači: dio opreme za prevoz (dizalica, pokretna cisterna,
skidivo tijelo ili druge slične strukture):
-koji je u potpunosti ili djelomično zatvoren kako bi činio odjeljak
namijenjen za smještaj robe,
-koji je trajnog karaktera te prema tome dovoljno čvrst da bi bio podesan
za ponovnu upotrebu,
-koji je specijalno napravljen kako bi olakšao prenos robe, na jedan ili
više načina prevoza bez međupretovara,
-koji je napravljen za neposredno rukovanje, naročito prilikom
pretovarivanja s jednog prevoza na drugi,
-koji je napravljen tako da se može lako puniti i prazniti, te koji ima
unutrašnju zapreminu od jednog kubnog metra ili više.
Površina platforme se smatra kontejnerom.
Pojmom kontejner obuhvaćeni su pribor i oprema kontejnera, koji
odgovaraju predmetnoj vrsti, pod uslovom da se prevoze sa
kontejnerom. Pojmom kontejner nisu obuhvaćena vozila, pribor i
rezervni dijelovi vozila, ambalaža i palete.
Pojam kontejner se primjenjuje i na kontejnere koji se koriste za
vazdušni prevoz, a unutrašnja zapremina je manja od jednog kubnog
metra;
h)''prevoz pod carinskom plombom'' znači: upotreba kontejnera za
prevoz robe koja se identifikuje carinskom plombom stavljenom na
kontejner;
i)''dio koje se može demontirati'' znači: odjeljak za tovarenje koji se ne
može samostalno kretati i namjenski je napravljen za prevoženje na
drumskom vozilu, gdje su šasija takvog vozila i okvir donjeg postroja
namjenski napravljeni za tu svrhu. Ovom definicijom su također
obuhvaćena i pokretna kućišta formirana u odjeljke za tovarenje,
namjenski napravljena za kombinovani prevoz;
j)''djelomično zatvoreni kontejneri'' znači: oprema koja se uglavnom
sastoji od poda i nadgradnje koja ograničava površinu za tovarenje koje
je jednaka površini zatvorenog kontejnera; nadgradnja je uglavnom
napravljena od metalnih dijelova koji formiraju okvir kontejnera;
kontejneri ovog tipa isto tako mogu imati jedan ili više bočnih ili
frontalnih zidova; u nekim slučajevima postoji samo krov koji je s
podom spojen pomoću nosača; ovaj tip kontejnera se naročito koristi za
prenos kabaste robe (automobila npr.);
k)''platformske površine''znači: površine za tovarenje bez nadgradnje,
odnosno samo s djelomičnom nadgradnjom, koje su iste dužine i širine
kao i kontejneri, a koje imaju gornje i donje ugaone spojnice koje su
smještene na stranama platforme kako bi se omogućilo korištenje istih
uređaja za privčvršćavanje i podizanje kao za kontejnere;
l)''pribor i oprema kontejnera'' znači: naročito sljedeće uređaje, čak i ako
su skidivi:
-oprema za kontrolu, modifikaciju ili održavanje temperature unutar
kontejnera;
-mali aparati, poput uređaja za mjerenje temperature i uticaja, koji su
namijenjeni za pokazivanje ili bilježenje promjena uslova u prostoru;
-unutrašnje pregrade, palete, police, potpornji, kuke i slični uređaji koji
se koriste za tovarenje robe.
m)''paleta'' znači: predmet na čijoj se površini može skupiti određena
količina robe kako bi činila komadni teret u svrhu njenog prevoza ili u
svrhu rukovanja njome ili njegovog slaganja na gomilu pomoću drugih
uređaja. Ovaj predmet je načinjen od dvije površine koje su odvojene
nosačima, ili od jedne površine koju podupiru stopice, ili od posebne
površine namijenjene za vazdušni prevoz; njena cjelokupna težina je
svedena na minimum kompatibilan za rukovanje pomoću viljuškara;
može i ne mora imati nadgradnju;
n)''operator kontejnera ili palete'' znači: lice koje, bilo da je njegov/njen
vlasnik ili ne, ima efektivnu kontrolu nad njegovim/njenim pokretima;
o)''korisnik postupka za kontejner ili paletu'' znači: operator kontejnera
ili palete ili njegov predstavnik;
p)''unutarnji saobraćaj'' znači: prevoz lica ili robe ukrcane odnosno
natovarene u carinskom području BiH za iskrcaj odnosno istovar na
nekom mjestu unutar tog područja.
2.Za slučajeve i posebne okolnosti pod kojima se može koristiti procedura
privremenog uvoza sa potpunim oslobađanjem od plaćanja carinskih
dažbina Carinska uprava uzima u obzir Odluku Vijeća ministara BiH
na osnovu člana 142. stav 3. Zakona.
3.Za slučajeve i posebne okolnosti pod kojima se može koristiti procedura
privremenog uvoza sa djelimičnim oslobađanjem od plaćanja carinskih
dažbina Carinska uprava uzima u obzir Odluku o robama u pogledu kojih
se procedura privremenog uvoza uz djelimično oslobađanje od plaćanja
uvoznih dažbina ne može koristiti (''Službeni glasnik BiH'', broj 21/01).

Odjeljak 2.

Privremeni uvoz robe osim prevoznih sredstava

Pododjeljak 1.

Odobravanje korištenja procedure

(a) Redovan postupak

Član 220.

1.Zahtjev za odobrenje korištenja privremenog uvoza sačinjava se u
skladu sa članom 124. ove uredbe i u skladu s obrascem iz Priloga 21., a
podnosi ga lice kojem se odobrenje može dati na osnovu čl. 104. i 141.
stav 2. Zakona.
2.Zahtjev se podnosi nadležnoj carinarnici koju ovlasti Carinska uprava.

Član 221.

Odobrenje donosi carinarnica kojoj je zahtjev podnesen i izdaje u skladu sa
članom 127. ove uredbe i obrascem iz Priloga 22., osim u slučajevima iz člana
224. ove uredbe.

Član 222.

Rok važenja odobrenja određuje carinarnica od slučaja do slučaja, imajući u
vidu posebne potrebe podnosioca zahtjeva, a u skladu sa Odlukom iz člana 219.,
stav 2. ove uredbe.

Član 223.

1.Prilikom donošenja odobrenja, carinarnica precizira vremenski period
u okviru kojeg se robi mora odrediti carinski odobreni postupak ili
namjena, uzimajući u obzir rokove predviđene u članu 141. stav 5.
Zakona, te vrijeme koje je potrebno da bi se postigao cilj privremenog
uvoza.
2.U smislu člana 141., stav 6. Zakona, ''posebne okolnosti'' znači bilo koji
događaj koji za posljedicu ima da se roba mora koristiti i u narednom
periodu kako bi se ispunila svrha privremenog uvoza.
3.Rok iz stava 1. ovog člana produžava se na zahtjev imaoca odobrenja
cijeneći posebne okolnosti koje su ga spriječile da ispuni svoju obavezu
ponovnog izvoza u odobrenom roku.

(b) Skraćeni postupak

Član 224.

1.Koristeći skraćeni postupak, carinarnica koju ovlasti Carinska uprava da
izdaje odobrenje, dopušta da prijavljivanje robe za postupak predstavlja
zahtjev za odobrenje. U tom slučaju prihvatanje prijave predstavlja
odobrenje. Uslovi kojima se reguliše davanje odobrenja, uključujući i
određivanje nadzorne carinarnice, navode se u rubrici 44. prijave.
2.Prijavu podnesenu u smislu stava 1. ovog člana, prati dokument popunjen
od strane deklaranta koji sadrži sljedeće podatke, ukoliko se ti podaci ne
mogu navesti u rubrici 44. prijave:
a)kada lice koje podnosi zahtjev za korištenje procedure i deklarant nisu
isto lice, ima ili naziv i adresu podnosioca zahtjeva, te, tamo gdje je to
primjereno, vlasnika robe;
b)kada korisnik i podnosilac zahtjeva odnosno deklarant nisu ista lica,
ime ili naziv i adresa korisnika robe;
c)član na osnovu kojeg se prijava sačinjava;
d)vremenski rok za koji se očekuje da će roba ostati pod procedurom;
e)mjesto gdje se roba treba koristiti.
Članovi 125. i 129. ove uredbe primjenjuju se mutatis mutandis.

Član 225.

1.Robu navedenu u Prilogu 23. deklarant može usmeno prijaviti uz obavezno
podnošenje spiska robe koji sadrži:
a)ime i adresu deklaranta;
b)trgovački naziv robe;
c)vrijednost robe;
d)namjeravanu dužinu boravka te robe u zemlji;
e)precizne podatke o broju predmeta svake vrste robe;
f)mjesto korištenja u slučajevima navedenim u tački 6. Priloga 23.
2.Spisak robe sa datumom i potpisom podnosioca zahtjeva, predaje se
carinarnici u dva primjerka, ovjerava nakon pregleda robe, jedan primjerak
vraća podnosiocu, a drugi zadržava.
Usmena prijava za proceduru, predstavlja zahtjev za odobrenje, a ovjera
spiska robe od strane carinarnice predstavlja odobrenje.
3.Spiskovi robe koji se odnose na životinje i opremu iz tač. 1., 2. i 3. Priloga
23.ove uredbe, podnose se godišnje za sve ulaze u carinsku teritoriju BiH.
Ovi spiskovi se podnose svake godine nadležnoj carinarnici prije vršenja
prvog uvoza.

Član 226.

1.Podnošenje ATA karneta nadležnoj carinarnici ovlaštenoj od strane
Carinske uprave u cilju korištenja procedure privremenog uvoza predstavlja
zahtjev za odobrenje, a prihvatanje karneta (vaučer privremenog uvoza)
je odobrenje za korištenje procedure.
2.Roba koja se može privremeno uvesti u skladu s procedurom iz stava 1.
ovog člana, navedena je u Prilogu 24.
3.ATA karneti se prihvataju od strane carinarnica samo ako su:
a)izdani u zemlji koja je:
-ugovorna strana ATA Konvencije, ili
-ugovorna strana Istanbulske konvencije koja je prihvatila PreporukeVijeća
za carinsku suradnju od 25. juna 1992. koje se odnose na prihvatanje ATA
karneta i CPD karneta za postupak privremenog uvoza u okviru rokova i
uslova predviđenih u tim Preporukama, te koji su ovjereni i garantirani od
strane udruženja koje čini dio međunarodnog garantnog lanca.
b)ovjereni od strane carinskih organa u odgovarajućem dijelu naslovne
strane, i
c)ako vrijede na cijelom carinskom području BiH.

Član 227.

1.Lične stvari i roba uvezena u sportske svrhe odobravaju se za proceduru
privremenog uvoza bez pismenog ili usmenog zahtjeva ili odobrenja.
U tom slučaju radnje iz člana 55. ove uredbe, smatraće se zahtjevom za
privremeni uvoz, a neintervenisanje carinskih organa odobrenje:
a)prolazak kroz zelenu ili traku ''ništa za carinjenje'', u carinarnici sa
sistemom rada sa dvije trake;
b)prolazak kroz carinarnicu bez sistema rada sa dvije trake, bez spontanog
carinskog prijavljivanja;
c)stavljanje ''ništa za carinjenje'', naljepnice ili oznake carinske prijave na
staklo putničkih vozila gdje je to moguće i
d)samim činom prelaska carinske linije BiH.
2.Kada je u pitanju veliki iznos uvoznih dažbina i drugih naknada, stav 1.
ovog člana, se ne primjenjuje u pogledu ličnih stvari i robe privremeno
uvezene u sportske svrhe. U ovom slučaju skraćeni postupak predviđen
u članu 225. ove uredbe primjenjuje se mutatis mutandis, uz oznaku ''PUR''
(privremeni uvoz robe) u putnoj ispravi.

Pododjeljak 2.

Prijavljivanje robe za proceduru privremenog uvoza

Član 228.

1.Prijava kojom se roba prijavljuje za proceduru privremenog uvoza podnosi
se ulaznim carinarnicama za proceduru koji je naveden u odobrenju, u
skladu sa propisima o uvozu.
2.Kada se primjenjuje čl. 224., 225. i 226. ove uredbe, prijava ili spisak robe
podnose se ovlaštenoj carinarnici u skladu sa propisima o uvozu.
Opis robe u prijavi odgovara tehničkim podacima iz odobrenja.
3.U skladu sa članom 226. ove uredbe, ATA karnet se podnosi bilo kojoj
ovlaštenoj carinarnici koja zatim postupa kao ulazna carinarnica.
Međutim:
a)kada ovlaštena carinarnica nije u mogućnosti provjeriti ispunjenje svih
uslova kojima procedura privremenog uvoza podliježe, ili
b)kada ulazna carinarnica nije ovlaštena da postupa kao ulazna carinarnica
za proceduru, navedena carinarnica dopušta da se roba preveze do
odredišne carinarnice koja može izvršiti takve provjere pod pokrićem
ATA karneta koji se koristi kao provozni dokument.
4.Carinska uprava ovlašćuje carinarnice da postupaju kao ulazne carinarnice
za postupak sa ATA karnetom.

Član 229.

1.Kada se primjenjuje član 228. stav 3. ove uredbe, ulazna carinarnica
postupa na sljedeći način:
a)provjerava podatke navedene u rubrikama A do G ulaznog kupona u
ATA karnetu;
b)popunjava talon i rubriku H ulaznog kupona; konačni datum za ponovni
izvoz robe koji se treba unijeti u rubriku H (b) ne smije biti duži od dana
kada ističe važnost karneta, bez obzira na posebne rokove iz člana 141.
stav 5. Zakona;
c)unosi naziv i adresu ulazne carinarnice za postupak u rubriku H (e)
kupona za ponovni izvoz; i
d)zadržava ulazni kupon.

Član 230.

1.Prijavljivanje robe za proceduru privremenog uvoza uslovljen je
obezbjeđenjem garancije u smislu čl. 106. i 170. Zakona.
2.Slučajevi u kojima se ne zahtijeva obezbjeđenje garancije za prijavljivanje
robe za proceduru privremenog uvoza, navedeni su u Prilogu 25. ove
uredbe.

Pododjeljak 3.

Razduženje procedure

(a)Opšte odredbe koje se odnose na carinski odobrene
postupke i namjene predviđene u članu 107. Zakona

Član 231.

Prijava za carinski odobreni postupak ili namjenu po proceduri privremenog
uvoza uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina podliježe
plaćanju bilo kog dospjelog iznosa po članu 143. Zakona.

Član 232.

1.Procedura privremenog uvoza smatra se razduženom za robu koja je
uvezena, za izlaganje ili korištenje na izložbama, sajmovima, sastancima
ili sličnim manifestacijama, a koja je potrošena, uništena ili besplatno
podijeljena posjetiocima na nekoj manifestaciji.
Karakter takve robe i proizvoda, mora odgovarati karakteru te
manifestacije, broju posjetilaca i obimu sudjelovanja izlagača na njoj.
2.Stav 1. ovog člana se ne primjenjuje na alkoholna pića, proizvode od
duhana ili na goriva.

(b)Postupci

Član 233.

1.Prijava kojom se razdužuje procedura privremenog uvoza se podnosi
otpusnoj carinarnici koja je navedena u odobrenju, osim u slučajevima iz
čl. 224., 225. i 226. ove uredbe.
2.Kada se primjenjuju čl. 224. ili 225. ove uredbe, podnosi se prijava iz
stava 1. ovog člana ili spisak robe, već prema slučaju, carinarnici koja je
izdala odobrenje.
3.Kada se primjenjuje član 226. ove uredbe, ATA karnet se podnosi
otpusnoj carinarnici.
4.Carinska uprava može dopustiti da se prijava iz st. 1. i 2. ovog člana,
podnose i nekoj drugoj carinarnici.

Član 234.

1.Prijava iz člana 233., st. 1. i 2. ove uredbe, sačinjava se u skladu s
odredbama predviđenim za predmetni carinski odobreni postupak ili
namjenu.
2.Opis uvozne robe u prijavi iz stava 1. ovog člana odgovara tehničkim
podacima iz odobrenja.
3.U slučajevima kada se primjenjuje član 233. stav 3. ove uredbe,
otpusna carinarnica:
a)popunjava talon i polje H kupona ponovnog izvoza;
b)zadržava kupon ponovnog izvoza i bez odlaganja ga vraća carinarnici
navedenoj u polju H (e).

Član 235.

U slučaju prekršaja ili nepravilnosti počinjenih tokom ili u vezi procedure
privremenog uvoza pod pokrićem ATA karneta, odredbe koje se odnose na
korištenje ATA karneta kao provoznog dokumenta primjenjuju se mutatis mutandis kako bi se nadoknadile uvozne dažbine.

Pododjeljak 4.

Administrativna saradnja

Član 236.

Kada se uvozna roba prijavi za jedan od postupaka sa odgođenim plaćanjem,
čime se omogućava razduženje procedure privremenog uvoza, rubrika
predviđena za opis robe na dokumentu koji se odnosi na navedeni carinski
odobreni postupak ili namjenu, uz podatke predviđene za predmetnu proceduru, sadržava i naznaku ''PUR''.

Pododjeljak 5.

Obnavljanje ATA karneta

Član 237.

1.Kada se predviđa da bi procedura privremenog uvoza mogla biti duža od
roka važenja ATA karneta, jer imalac nije u mogućnosti izvršiti ponovni
izvoz robe, privredne asocijacije u daljem tekstu: ''udruženje'' koje ga je
izdalo može izdati zamjenski karnet. Imalac vraća prethodno izdati karnet
udruženju koje ga je izdalo.
2.Zamjenski karnet se podnosi ovlaštenoj carinarnici prema mjestu gdje se
roba nalazi, koja postupa na sljedeći način:
a)razdužuje prethodno izdati karnet korištenjem kupona za ponovni izvoz
kojeg bez odlaganja vraća ulaznoj carinarnici za privremeni uvoz;
b)prima zamjenski karnet i zadržava uvozni kupon, na koji unosi konačni
datum za ponovni izvoz naznačen na prethodno izdatom karnetu i
svako produženje, te broj prethodno izdatog karneta.
3.Kada se razdužuje procedura privremenog uvoza, carinarnica za ponovni
izvoz vrši radnje predviđene u članu 234. stav 3. ove uredbe, korištenjem
kupona ponovnog izvoza zamjenskog karneta, kojeg bez odlaganja vraća
carinarnici koja je primila zamjenski karnet.
4.Izdavanje zamjenskih karneta je u nadležnosti udruženja. Ukoliko rok
važenja ATA karneta istekne, a imalac nije u mogućnosti da izvrši ponovni
izvoz robe, te udruženje koje ih izdaje odbije da izda zamjenski karnet,
carinski organi zahtjevaju završetak carinskih radnji predviđenih u čl. 220.
do 230. ove uredbe.

Odjeljak 3.

Privremeni uvoz prevoznih sredstava sa
potpunim oslobađanjem

Pododjeljak 1.

Odobravanje korištenja procedure

(a) Opšte odredbe

Član 238.

Uvoz prevoznih sredstava po ovoj proceduri odobrava se bez pismenog zahtjeva ili odobrenja, izuzev u slučajevima privremenog uvoza paleta i kontejnera.
U tom slučaju sam čin prelaska carinske linije smatra se zahtjevom za privremeni
uvoz, a izostanak intervencije carinskih organa odobrenjem.

Član 239.

Korištenje procedure se može odobriti za palete koje se mogu identifikovati
i kontejnere odobrene za transport pod carinskim obilježjem ili sa redovnim
oznakama, u skladu sa procedurom iz člana 238. ove uredbe, pod uslovom da
je korisnik procedure:
a)zastupljen u carinskom području BiH i da carinskim organima u mjestu
gdje palete i kontejnere treba držati, dostavi sve pojedinosti koje
omogućavaju identifikaciju njegovog zastupnika i obim ovlaštenja tog
lica;
b)da na zahtjev carinskih organa u mjestu gdje se drže palete ili kontejneri,
dostavi podatke vezane za mjesto i vrijeme ulaska paleta i kontejnera
u carinsko područje BiH, mjesto i vrijeme njihovog izlaska s tog područja
i kretanje paleta ili kontejnera unutar tog područja.

(b) Posebni slučajevi

Član 240.

1.Kada se radi o paletama koje se ne mogu identifikovati i kontejnerima osim
onih iz člana 239. ove uredbe, radi korištenja procedure privremenog uvoza,
operator ili njegov zastupnik podnosi zahtjev nadležnoj carinarnici u mjestu
gdje se kontejneri ili palete koji se namjeravaju staviti pod određeni postupak
unose u carinsko područje BiH.
2.Zahtjev se sačinjava u pisanom obliku koji je prihvatljiv carinskim organima,
i mora sadržavati sljedeće:
a)ime, naziv i adresu operatora ili njegovog predstavnika;
b)izjavu da će postupati u skladu sa članom 239. (b) ove uredbe;
c)u slučaju paleta koje se ne mogu identifikovati, broj i opis paleta.
3.Zahtjev može biti generalnog karaktera i obuhvatati više od jednog privremenog
uvoza.
4.Za jedan privremeni uvoz, zahtjev se zamjenjuje podnošenjem spiska
predviđenog u članu 244. stav 1. (b) ove uredbe.

Član 241.

1.Carinarnica kojoj se podnosi zahtjev odlučuje o zahtjevu i donosi odobrenje
za privremeni uvoz, (u daljem ekstu: odobrenje).
2.Odobrenje se daje samo za kontejnere koji se mogu identifikovati kada se
ponovno izvoze.
3.Odobrenje potpisuje i ovjerava nadležna carinarnica koja zadržava jedan
primjerak. U njemu se između ostaloga navodi način na koji operator
dostavlja podatke predviđene u članu 239. (b) ove uredbe.
4.Odobrenje može biti generalnog karaktera i obuhvatati više od jednog
privremenog uvoza.
5.Za jedan privremeni uvoz, prihvatanje spiska iz člana 244. stav 1. (b) ove
uredbe od strane carinskih organa predstavlja odobrenje.

(c) Rokovi za ponovni izvoz

Član 242.

1.Član 223., stav 2. ove uredbe primjenjuje se na prevozna sredstva, u smislu
člana 141. stav 6. Zakona.
2.Kada korisnik postupka može dokazati da palete ili kontejneri nisu korišteni
jedno izvjesno vrijeme, takvo nekorištenje se smatra posebnom okolnošću
koja opravdava produžetak tog roka.

Pododjeljak 2.

Prijavljivanje robe za proceduru

Član 243.

1.Prevozna sredstva se prijavljuju za proceduru privremenog uvoza u skladu
sa članom 54. ove uredbe.
2.Prevozna sredstva iz stava 1. ovog člana ne podliježu obavezi obezbjeđenja
garancije, u skladu s članom 106. Zakona.

Član 244.

1.Kada carinarnica, u momentu prijave za postupak ili prilikom vršenja
kontrole, smatra da postoji ozbiljan rizik od nepoštivanja obaveze ponovnog
izvoza prevoznog sredstva, odstupajući od člana 243. stav 1. ove uredbe,
procedura privremenog uvoza se primjenjuje samo pod uslovom:
a)da se podnese prijava sačinjena u skladu sa članom 79. stav 1. Zakona;
b)u slučaju kontejnera, da se usmeno prijavi u smislu člana 78. (c), Zakona
i priloži spisak koji sadrži:
-ime, naziv i adresu operatora ili njegovog zastupnika;
-sredstva za identifikaciju kontejnera;
-broj kontejnera, količinu i vrstu uobičajenih rezervnih dijelova, pribora
i opreme.
2.Rezervni dijelovi, pribor i redovna oprema uvezeni odvojeno od prevoznih
sredstava za koja su namijenjena, odstupajući od člana 243. stav 1. ove
uredbe, podliježu radnjama i postupcima predviđenim u stavu 1. (a) ovog
člana, imajući u vidu šire olakšice predviđene važećim sporazumima.
3.Kada nadzorna carinarnica primjenjuje stav 1. ovog člana i smatra da
plaćanje carinskog duga koji bi mogao nastati nije sigurno, odstupajući od
člana 243. stav 2. ove uredbe, zahtijeva osiguravanje garancije.

Član 245.

1.Prevozna sredstva prijavljena za proceduru privremenog uvoza nakon
razduženja procedure unutarnje obrade tretiraju se kao prevozna sredstva
koja su ušla u carinsko područje BiH.
2.Datum prijave za proceduru privremenog uvoza prevoznih sredstava iz stava 1.
ovog člana je datum kada se po prvi put koriste po toj proceduri.
3.U svrhu sačinjavanja razdužnog lista predviđenog po proceduri unutarnje
obrade, korisnik procedure privremenog uvoza daje pismenu izjavu imaocu
odobrenja za unutarnju obradu.

Pododjeljak 3.

Razduživanje procedure

Član 246.

Dijelovi zamijenjeni nakon popravke ili održavanja i novi rezervni dijelovi koji su oštećeni ili defektni, podliježu carinski odobrenom postupku ili namjeni koja je
dozvoljena za uvoznu robu.

Član 247.

U slučaju željezničkih prevoznih sredstava i paleta koje se po sporazumu koriste zajednički, procedura se također razdužuje kada se željezničkim prevoznim sredstvima ili paletama iste vrste, odnosno jednake vrijednosti kao one koje su bile
stavljene na raspolaganje licu registrovanom u carinskom području BiH, odredi
carinski odobreni postupak ili namjena.

Član 248.

1.Kada se prevozna sredstva prijave za proceduru privremenog uvoza kao što
je predviđeno u članu 243. ove uredbe, procedura se razdužuje:
a)u slučaju ponovnog izvoza, na način kao u članu 54. stav 2. ove uredbe;
b)u slučaju prijave za bilo koji drugi carinski odobreni postupak ili namjenu,
na način koji je propisan za prijave za predmetni postupak ili namjenu.
2.Kada je primjenjen član 244. ove uredbe, procedura privremenog uvoza se
razdužuje u pogledu predmetnih prevoznih sredstava prijavljivanjem
prevoznog sredstva za carinski odobreni postupak ili namjenu zajedno sa
prijavom ili dokumentom iz člana 244. ove uredbe, do roka kojeg propiše
carinarnica gdje je podnesen navedeni dokument, odnosno gdje je podnesena
prijava.

Član 249.

1.Ako je cestovno prevozno sredstvo u velikoj mjeri oštećeno, korisnik
privremenog uvoza može ga bez prava na naknadu ustupiti najbližoj
carinarnici ili licu ovlaštenom za čuvanje prevoznih sredstava.
2.Ovlašteni organ ili lice iz stava 1. ovog člana, mora o tome obavijestiti
najbližu carinarnicu.

Član 250.

1.Ako je privremeno uvezeno prevozno sredstvo ostavljeno na mjestu ili uz
okolnosti koje navode na zaključak da je prevozno sredstvo napušteno,
carinarnica, na čijem području je nađeno takvo prevozno sredstvo, će u
roku od 8 dana o tome obavijestiti policijsku stanicu radi utvrđivanja
vlasnika napuštenog prevoznog sredstva.
2.Napušteno prevozno sredstvo iz stava 1. ovog člana stavlja se pod carinski
nadzor dok se ne pronađe njegov vlasnik.
3.U slučaju da nadležna policijska uprava u roku tri mjeseca od dana prijema
obavjesti carinarnice o pronalasku napuštenog vozila ne pronađe vlasnika,
odnosno ne utvrdi njegovo prebivalište u Bosni i Hercegovini ili vlasnik
napuštenog vozila ne preuzme isto, odnosno ne izveze ga sa carinskog
područja BiH u toku od četiri mjeseca po uručenju obavjesti Ministarstva
vanjskih poslova diplomatskom ili konzularnom predstavništvu, carinarnica
izlaže prevozno sredstvo prodaji.

Član 251.

1.Ako je vlasnik prevoznog sredstva poznat ili ako se njegov identitet ili adresa
mogu utvrditi na osnovu registarskih oznaka ili isprava, carinarnica će putem
Ministarstva vanjskih poslova u roku od 8 dana obavijestiti diplomatsko ili
konzularno predstavništvo države čiju registraciju nosi napušteno prevozno
sredstvo, odnosno čiji je državljanin vlasnik prevoznog sredstva ili na čijem
području vlasnik prevoznog sredstva ima sjedište, uz napomenu o stanju
prevoznog sredstva i visini troškova koje treba platiti prilikom preuzimanja,
te zatražiti da predstavništvo pronađe i pozove vlasnika napuštenog prevoznog
sredstva da isto izveze iz BiH u roku 3 mjeseca od dana primitka izvještaja
od strane tog predstavništva.
2.Ako vlasnik napuštenog prevoznog sredstva ne preuzme i ne izveze prevozno
sredstvo u roku 4 mjeseca od dana dostave zahtjeva carinarnice diplomatskom
ili konzularnom predstavništvu države iz stava 1. ovog člana, carinarnica
izlaže prevozno sredstvo prodaji.

Pododjeljak 4.

Završe odredbe

Član 252.

Ovaj odjeljak neće uticati na primjenu važećih propisa iz oblasti prevoza, naročito
onih kojima se regulišu uslovi i način prevoza.

Član 253.

Carinski organi mogu poništiti odobrenje za privremeni uvoz u pogledu prevoznih
sredstava kada, između ostaloga nađu:
-da su drumska prevozna sredstva za komercijalnu upotrebu bila korištena
u unutrašnjem saobraćaju,
-da su prevozna sredstva za privatnu upotrebu bila korištena u komercijalne
svrhe u unutarnjem prometu,
-da su prevozna sredstva bila iznajmljena, pozajmljena ili ustupljena nakon
njihovog uvoza ili, ukoliko su bila iznajmljena, pozajmljena ili ustupljena
u momentu uvoza, da su ponovno iznajmljena ili data u podnajam, pozajmljena
ili ustupljena drugom licu u carinskom području BiH u bilo koje druge svrhe
osim za neposredni ponovni izvoz.

Odjeljak 4.

Posebni uslovi za razduživanje procedure

Član 254.

U smislu ovog poglavlja, uvijek je moguće razdužiti proceduru privremenog uvoza
ustupanjem robe Federaciji Bosne i Hercegovine, prema važećim propisima.

Odjeljak 5.

Mjere trgovinske politike

Član 255.

Kada su važećim propisima BiH predviđene mjere trgovinske politike:
a)stavljanje robe u slobodni promet, navedene mjere se ne primjenjuju kod
prijavljivanja robe za proceduru privremenog uvoza niti za vrijeme tokom
kojeg ista ostaje pod tom procedurom;
b)robu unesenu u carinsko područje BiH, navedene mjere se primjenjuju kada
se roba prijavi za proceduru privremenog uvoza;
c)izvoz, navedene mjere se ne primjenjuju kada se vrši ponovni izvoz robe
s carinskog područja BiH, koja nije bosanskohercegovačkog porijekla,
nakon što je bila stavljena pod proceduru privremenog uvoza.

Član 256.

Stavljanje privremeno uvezene robe u slobodni promet podliježe primjeni važećih
mjera trgovinske politike na tu robu od strane carinskih organa, u momentu kada
se prihvati prijava za stavljanje te robe u slobodni promet.

POGLAVLJE 6.

Vanjska obrada

Odjeljak 1.

Opšte odredbe

Član 257.

U smislu ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:
a)pod pojmom ''glavni kompenzirajući proizvodi'' podrazumijevaju se
kompenzirajući proizvodi za čiju je proizvodnju izdato odobrenje za
vanjsku obradu;
b)pod pojmom ''sekundarni kompenzirajući proizvodi'' podrazumijevaju
se kompenzirajući proizvodi, osim onih za koje je postupak odobren,
koji nastaju kao nusproizvod u proceduri vanjske obrade;
c)pod pojmom ''gubici'' podrazumijeva se procenat privremeno izvezene
robe koji je uništen i/ili izgubljen tokom procedure vanjske obrade,
posebno isparavanjem, sušenjem, hlapljenjem ili curenjem;
d)pod pojmom ''prethodni uvoz'' podrazumijeva se sistem koji dopušta uvoz
zamjenskih proizvoda prije izvoza robe za privremeni izvoz;
e)pod pojmom ''iznos koji treba oduzeti'' podrazumijevaju se uvozne dažbine
koje bi se primijenile na privremeno izvezenu robu da je ona bila uvezena
na carinsko područje BiH iz zemlje u kojoj je bila predmet procedure obrade
ili posljednje faze te procedure;
f)pod pojmom ''troškovi utovara, transporta i osiguranja'' podrazumijevaju se
svi troškovi koji se javljaju u vezi sa utovarom, transportom i osiguranjem
robe uključujući i:
-provizije i posredništvo, izuzev kupovne provizije,
-troškove kontejnera koji nisu uključeni u cijenu privremeno izvezene robe,
-troškove pakovanja, uključujući troškove rada i materijala,
-manipulativne troškove koji se javljaju u vezi sa transportom robe.

Pododjeljak 1.

Odobravanje korištenja procedure - redovan postupak

Član 258.

1.U smislu člana 144b. stav 2. (b) Zakona, Carinska uprava utvrđuje da li je
moguće ustanoviti da će se kompenzirajući proizvod proizvesti od privremeno
izvezene robe, naročito na neki od sljedećih načina:
a)navodom ili opisom specijalnim oznaka ili proizvođačkih brojeva;
b)stavljanjem plombi, pečata, naljepnica ili drugih posebnih oznaka;
c)uzimanjem uzoraka, ilustracijama ili tehničkim opisima;
d)vršenjem analiza;
e)pregledom prateće dokumentacije u vezi sa predmetnom transakcijom
(kao što su ugovori, prepiska, ili fakture) koji jasno pokazuju da
kompenzirajući proizvodi treba da budu proizvedeni od privremeno izvezene
robe.
2.Carinska uprava će uzeti u obzir Odluku o slučajevima u kojima se može
primijeniti odstupanje od člana 144b. stav 2. Zakona o carinskoj politici BiH
i o uslovima pod kojima se takvo odstupanje primjenjuje (''Službeni glasnik
BiH'', broj 21/01) u vezi privremenog izvoza robe koja se ne može
identifikovati u kompenzirajućim proizvodima.

Član 259.

1.Zahtjev za odobrenje se sačinjava u skladu sa članom 124. ove uredbe i u
skladu sa primjerom obrasca u Prilogu 26., a podnosi ga osoba kojoj
odobrenje može biti izdato u skladu sa čl. 104. i 144. tačka (b) Zakona.
2.Zahtjev se podnosi Carinskoj upravi prema mjestu gdje je podnosilac
zahtjeva registrovan.

Član 260.

1.Odobrenje koje izdaje Carinska uprava sačinjava se u skladu sa članom 127.
ove uredbe i u skladu sa primjerom obrasca u Prilogu 27., osim u slučajevima
navedenim u čl. 266. i 269. ove uredbe.
2.Izuzetno u opravdanim slučajevima, odstupanjem od člana 127., stav 3. ove
uredbe, Carinska uprava može izdati odobrenje, čije važenje ne može biti
ranije od datuma podnošenja zahtjeva.

Član 261.

Rok važenja odobrenja određuje Carinska uprava uzimajući u obzir ekonomske
uslove i specifične potrebe podnosioca zahtjeva, a najduže do 24 mjeseca.

Član 262.

1.Rok u kojem kompenzirajući proizvodi moraju biti ponovno uvezeni u
carinsko područje BiH, određuje se u skladu sa vremenom koje je potrebno
za završetak procesa obrade i transportovanje privremeno izvezene robe i
kompenzirajućih proizvoda. Ovaj rok se računa od datuma prijema prijave
za ulazak u proceduru.
2.Ponovni uvoz kompenzirajućih proizvoda naveden u stavu 1. ovog člana
smatra se završenim kada su proizvodi:
a)stavljeni u slobodan promet, ili
b)smješteni u slobodnu zonu, ili stavljeni u proceduru carinskog skladištenja.
3.Datum koji se uzima u obzir kod primjene ovog člana je datum prijema
prijave za stavljanje u slobodan promet, ili prijave kojom se roba stavlja u
proceduru carinskog skladištenja, ili datum ulaska u slobodnu zonu.

Član 263.

Kada okolnosti to zahtijevaju, carinarnica kod koje je roba stavljena u proceduru,
može produžiti rok iz člana 262. ove uredbe.

Član 264.

Normativ utroška iz člana 144c., stav 2. Zakona, odrediće se prije nego što roba uđe u proceduru, uzimajući u obzir tehničke podatke u vezi sa operacijom ili operacijama
obrade koje treba izvršiti, kada su oni dostupni, ili kada nisu, raspoložive podatke u BiH u vezi operacija iste vrste.

Član 265.

Odstupanjem od člana 264. ove uredbe, kada okolnosti to zahtijevaju, Carinska uprava može odrediti normativ utroška nakon što je roba ušla u proceduru, ali prije nego što bude prihvaćena prijava za stavljanje kompezirajućih proizvoda u slobodan promet.

Pododjeljak 2.

Odobravanje korištenja procedure - skraćeni postupak

Član 266.

1.Kada se proces obrade odnosi na popravku robe, carinarnica, koju Carinska
uprava ovlasti za izdavanje odobrenja po skraćenoj proceduri, dozvoliće da
podnesena prijava za stavljanje robe u proceduru predstavlja ujedno i zahtjev
za izdavanje odobrenja.
U tom slučaju prihvatanje prijave predstavlja istovremeno i odobrenje, a kod
prihvatanja prijave svi uslovi propisani za izdavanje odobrenja moraju biti
ispunjeni.
2.Podnesenu prijavu iz stava 1. ovog člana mora pratiti dokument kojeg je
sačinio deklarant, a koji obavezno sadrži sljedeće podatke, osim ako takvi
podaci nisu unijeti u rubriku 44. prijave:
a)kada osoba koja podnosi zahtjev za postupak nije ista osoba kao i
deklarant, ime ili naziv i adresa podnosioca prijave;
b)trgovački naziv i/ili tehnički opis kompenzirajućih ili zamjenskih
proizvoda;
c)priroda operacija obrade;
d)potrebno vrijeme za ponovni uvoz kompenzirajućih ili zamjenskih
proizvoda;
e)normativ utroška ili, kada je potrebno, način ustanovljavanja normativa
utroška;
f)sredstva identifikacije.
Članovi 125. i 129. ove uredbe primjenjuju se mutatis mutandis.

Član 267.

1.Kada se traži odobrenje za popravku robe, bilo po standardnom sistemu
zamjene ili ne, carinarnica utvrđuje da li je popravka privremeno izvezene robe
moguća. Ukoliko carinarnica smatra da ovaj uslov nije ispunjen, neće izdati
takvo odobrenje.
2.Kada se traži odobrenje po standardnom sistemu zamjene, carinarnica,
između ostalog, koristi metode provjere navedene u članu 258., stav 1. pod
(a), (c), (d) ili (e) ove uredbe. U slučaju iz člana 258., stav 1., tačka (e) ove
uredbe, prateća dokumentacija mora jasno potvrditi da će navedena popravka
biti izvršena tako što će se obezbijediti zamjena, u skladu sa uslovima propisanim
u članu 144f., stav 1. Zakona.
3.U smislu stava 2. ovog člana, carinarnica posebno utvrđuje da korištenje
postupka zamjene kao što je propisano članom 144e., stav 1. Zakona, nije
odobreno kao sredstvo tehničkog unapređenja robe.
4.U tom smislu carinarnica provjerava ugovore i ostalu prateću dokumentaciju
u vezi sa popravkom, i prodajne ugovore ili ugovore o lizingu i/ili fakture
koje se odnose na privremeno izvezenu robu, ili robu u koju je ugrađena
privremeno izvezena roba, a naročito uslove iz takvih ugovora.

Član 268.

1.Odobrenje za korištenje standardnog sistema zamjene bez prethodnog uvoza
može se također koristiti za ponovni uvoz kompenzirajućih proizvoda
umjesto zamjenskih proizvoda, s tim da su ispunjeni svi ostali uslovi vezani
za proceduru vanjske obrade.
2.kada to okolnosti zahtijevaju, a ispunjeni su svi uslovi za odobravanje korištenja
standardnog sistema zamjene bez prethodnog uvoza, carinarnica može dozvoliti
nosiocu odobrenja za vanjsku obradu u kojem nije propisano korištenje ovog
sistema, da uveze zamjenske proizvode. Nosilac odobrenja treba podnijeti
pismeni zahtjev u tom smislu prije uvoza pomenutih proizvoda.
3.Prema standardnom sistemu zamjene bez prethodnog uvoza, rok unutar
kojeg se zamjenski proizvodi moraju uvesti na carinsko područje BiH,
određuje se u skladu sa vremenom koje je potrebno za zamjenu privremeno
izvezene robe, za transport privremeno izvezene robe i zamjenskih proizvoda.
Ovaj rok se računa od datuma prijema prijave za ulazak u proceduru.
4.Član 262., stav 2., i član 263. ove uredbe se primjenjuju mutatis mutandis
na stav 3. ovog člana.
5.Kada okolnosti to zahtijevaju, carinarnica može produžiti rok iz člana 144h.
Zakona.
6.U smislu člana 144h., stav 1. Zakona, smještanje robe u slobodnu zonu ili
u proceduru carinskog skladištenja radi naknadnog izvoza, tretira se kao
izvoz.

Član 269.

1.Skraćena procedura pomenuta u članu 266. ove uredbe može se primijeniti
i kod obrade koja se odnosi na popravke nekomercijalne prirode, bilo da je
oslobađanje od dažbina predmet razmatranja ili se oslobađanje vrši
automatski, osim ukoliko se ne koristi skraćeni postupak u carinarnici koja se
nalazi na mjestu ulaska ili izlaska iz BiH, koja ne zahtijeva podnošenje prijave.
2.U smislu stava 1. kao ''popravke nekomercijalne prirode'' podrazumjevaju se
popravke robe, koje se vrše povremeno, i odnose isključivo na robu koju
uvozi fizičko lice za svoje potrebe i potrebe svoje porodice, a koja po svojoj
prirodi ili količini ne predstavlja nikakav komercijalni interes.
3.Podnosilac zahtjeva je dužan da dokaže nekomercijalnu prirodu robe.
Carinarnica neće odobriti mogućnost navedenu u stavu 1. ovog člana, osim
ukoliko svi uslovi nisu ispunjeni.

Odjeljak 2.

Prijavljivanje robe za proceduru

Član 270.

Propisani postupak za ulazak robe u proceduru vanjske obrade primjenuje se na privremeno izvezenu robu, uključujući i privremeno izvezenu robu po standardnom sistemu zamjene, bilo sa, ili bez prethodnog uvoza.

Član 271.

1.Prijava kojom se privremeno izvezena roba stavlja u proceduru vanjske
obrade podnosi se carinarnici navedenoj u odobrenju, izuzev u slučaju kada se
primjenjuju čl 266.i 269. ove uredbe.
2.Kada se primjenjuju čl. 266. i 269. ove uredbe prijava navedena u stavu 1.
ovog člana podnosi se ovlaštenoj carinarnici.

Član 272.

1.Prijave navedene u članu 271. ove uredbe se popunjavaju u skladu sa
važećim propisima.
2.Opis robe u prijavama navedenim u stavu 1. ovog člana treba da odgovara
tehničkim podacima iz odobrenja.
3.U smislu člana 79. stav 3. Zakona, dokumenti koji obavezno prate prijavu
su navedeni u članu 42. ove uredbe.

Odjeljak 3.

Pravo na povlastice

Član 273.

Pravo na povlastice u proceduri vanjske obrade uslovljeno je ponošenjem prijave za stavljanje u slobodan promet, uzimajući u obzir rok u okviru kojeg se kompenzirajući proizvodi trebaju ponovo uvesti u carinsko područje BiH.

Član 274.

1.Prijava za stavljanje u slobodan promet se podnosi carinarnici određenoj u
odobrenju, osim kada se primjenjuju čl. 266. i 269. ove uredbe.
2.Kada se primjenjuju čl. 266. i 269. ove uredbe, prijava iz stava 1. ovog
člana podnosi se ovlaštenoj carinarnici.

Član 275.

1.Prijava pomenuta u članu 274. ove uredbe popunjava se u skladu sa čl. 35.
do 73. ove uredbe.
2.Opis kompenzirajućih proizvoda ili zamjenskih proizvoda u prijavi navedenoj
u stavu 1. ovog člana, treba da odgovara specifikacijama iz odobrenja, izuzev
kod primjene čl. 266. i 269. ove uredbe.
3.U smislu člana 79. stav 3. Zakona, dokumenti koji mora da prate prijavu su oni
koji su neophodni za stavljanje robe u slobodan promet, kao što je navedeno
u čl. 40. do 43. ove uredbe.
Kada je prijava za stavljanje u slobodan promet podnesena nakon isteka rokova
određenih u skladu sa članom 144.c, stav 1. Zakona, a primjenjuje se član 262.,
stav 2., tačka (b) ove uredbe, moraju biti priloženi i dokumenti koji mogu
potvrditi da su kompenzirajući ili zamjenski proizvodi u datom roku bili
podvrgnuti carinski odobrenom postupku ili namjeni.

Odjeljak 4.

Odredbe koje se odnose na uključivanje troškova

Član 276.

1.Troškovi utovara, transporta i osiguranja za privremeno izvezenu robu u
zemlju gdje se obavlja obrada ili zadnja faza takve obrade, a kada se
primjenjuje član 144.c, stav 6. Zakona, neće biti uključeni u:
-vrijednost privremeno izvezene robe koja se uzima u obzir prilikom
određivanja carinske vrijednosti kompenzirajućih proizvoda u skladu sa
članom 28. stav 1. (b), (i) Zakona,
-troškove obrade, kada vrijednost privremeno izvezene robe ne može biti
određena primjenom člana 28. stav 1. (b), (i) Zakona.
2.Troškovi obrade iz stava 1. ovog člana, uključujući troškove utovara,
transporta i osiguranja za kompenzirajuće proizvode od mjesta obavljanja
postupka obrade ili zadnje faze postupka obrade, do mjesta gdje oni ulaze na
carinsko područje BiH.
3.Troškovi opravke navedeni u članu 144. d, stav 3. Zakona, sastoje se od
ukupnog iznosa koji je platio ili koji treba da plati nosilac odobrenja direktno
ili u korist osobe koja vrši popravke, a uključuju i sva plaćanja, izvršena ili
koja treba da se izvrše kao uslov za popravku privremeno izvezene robe.
Način plaćanja je regulisan u skladu sa članom 25. stav 3. (a) Zakona.
Kod ocjenjivanja odnosa između nosioca odobrenja i vršioca obrade,
primjenjuje se član 25. stav 1. (d) i član 26. stav 2. (c) Zakona.

Odjeljak 5.

Mjere trgovinske politike

Član 277.

Mjere izvozne trgovinske politike se primjenjuju od trenutka prihvatanja prijave
za ulazak u proceduru.

Član 278.

1.Kada se kompenzirajući proizvodi navedeni u članu 144.a, stav 1. Zakona,
stavljaju u slobodan promet, posebne mjere trgovinske politike koje važe
za takve proizvode u trenutku prihvatanja prijave za stavljanje u slobodan
promet, primjenjuju se samo kada takvi proizvodi nemaju porijeklo iz BiH
u smislu čl. 20. i 21. Zakona.
2.Mjere trgovinske politike za uvoz se ne primjenjuju kada se koristi
standardni sistem zamjene, kao ni u slučaju popravki.

NASLOV IV

PROVEDBENI PROPISI O IZVOZU

POGLAVLJE 1.

Konačni izvoz

Član 279.

1.Izvoznikom se, u smislu člana 145. stav 2. Zakona, smatra lice u čije ime je
podnesena izvozna prijava i koje je vlasnik robe ili koje ima pravo
raspolaganja robom u momentu prihvatanja te prijave.
2.Kada vlasništvo ili pravo raspolaganja robom pripadaju licu registrovanom
izvan BiH prema izvoznom ugovoru, izvoznikom se smatra ugovorna
strana registrovana u BiH.

Član 280.

U slučajevima koji uključuju podugovaranje, izvozna prijava se može podnijeti
carinarnici mjesno nadležnoj prema sjedištu podugovarača.

Član 281.

1.Kada postoje opravdani razlozi, izvozna prijava se može prihvatiti i u drugoj
carinarnici, pored carinarnice koja je nadležna prema mjestu gdje je izvoznik
registrovan ili gdje se roba pakuje i tovari za izvoz.
U tom slučaju, prilikom vršenja kontrola koje se odnose na primjenu zabrana
i ograničenja, u obzir se uzima poseban karakter robe.
2.Kada se radi o slučajevima iz stava 1. ovog člana, carinarnica gdje je izvozna
prijava podnesena šalje kopiju JCI carinarnici koja je nadležna za nadzor u
mjestu gdje je izvoznik registrovan.

Član 282.

Kada se izvozna prijava podnosi na Jedinstvenoj carinskoj ispravi, koriste se
primjerci l., 2. i 3. Carinarnica kod koje je podnesena izvozna prijava (izvozna
carinarnica) stavlja pečat u rubriku A, a kada je potrebno, popunjava rubriku D.
Prilikom odobravanja puštanja robe, ona zadržava primjerke 1. i 2. a vraća
primjerak 3. podnosiocu.

Član 283.

1.Primjerak 3 jedinstvene carinske isprave i roba puštena za izvoz predočavaju
se izlaznoj carinarnici.
2.U smislu stava 1. ovog člana, izlazna carinarnica je:
a)u slučaju izvoza robe željeznicom, poštom, vazdušnim ili pomorskim
saobraćajem, carinarnica koja je nadležna za mjesto gdje je roba preuzeta
prema jedinstvenom prevozničkom ugovoru za prevoz do druge zemlje od
strane željezničkih preduzeća, poštanskih organa, vazduhoplovnih kompanija
ili pomorskih kompanija;
b)u slučaju robe koja se izvozi drugim sredstvima ili pod okolnostima koje nisu
obuhvaćene pod (a), posljednja carinarnica prije nego što roba napusti
carinsko područje BiH.
3.Izlazna carinarnica provjerava da li predočena roba odgovara onoj koja je
prijavljena i vrši nadzor kod njenog fizičkog odlaska. Kada deklarant upiše
''RET-EXP'' u rubrici 44. ili na neki drugi način navede da želi da mu se vrati
primjerak 3. navedena carinarnica potvrđuje fizički odlazak robe ovjerom na
poleđini kopije 3 i daje tu kopiju licu koje ju je predalo ili, kada to nije moguće,
posredniku čije je ime navedeno u rubrici 50. i koji je registrovan u području
izlazne carinarnice, da je vrati deklarantu. Ovjera se vrši carinskim pečatom
sa potpisom i datumom.
4.Kada izlazna carinarnica utvrdi da roba nedostaje, na predočenu prijavu stavlja
zabilješku i obavještava o tome izvoznu carinarnicu.
Kada izlazna carinarnica utvrdi da postoji višak robe, odbiće dozvolu izlaska
takvoj robi dok se ne završe izvozne radnje.
Kada izlazna carinarnica utvrdi da postoji razlika u odnosu na robu navedenu
u izvoznoj prijavi, odbiće dozvolu izlaska takvoj robi dok se ne završe
izvozne radnje, a također obavijestiti o tome izvoznu carinarnicu.
5.U slučajevima iz stava 2. (a) ovog člana, izlazna carinarnica ovjerava primjerak
3 izvozne prijave u skladu sa stavom 3. ovog člana nakon što na prevoznički
dokument stavi oznaku ''Izvoz'' crvene boje, i svoj pečat. Kada su, u slučajevima
redovnih prevozničkih linija ili direktnog prevoza ili letova ka odredištima u
trećim zemljama, korisnici u mogućnosti da garantuju regularnost radnji drugim
sredstvima, oznaka ''Izvoz'' nije potrebna.
6.Izvozna carinarnica može zatražiti od izvoznika da podnese dokaz da je roba
napustila carinsko područje BiH.

Član 284.

1.Roba koja ne podliježe zabrani ili ograničenjima i čija vrijednost ne prelazi 2.000
KM po pošiljci i po deklarantu, može se prijaviti u izlaznoj carinarnici.
2.Usmeno prijavljivanje može se izvršiti samo u izlaznoj carinarnici.

Član 285.

Kada roba napusti carinsko područje BiH bez izvozne prijave, izvoznik može podnijeti
zahtjev za naknadno izdavanje takve prijave carinarnici koja je nadležna za mjesto gdje je on registrovan.
Udovoljavanje zahtjevu uslovljeno je time da izvoznik podnese nadležnoj carinarnici zadovoljavajuće dokaze koji se odnose na karakter i količinu robe koja je u pitanju i okolnosti pod kojima je ona napustila carinsko područje BiH i ušla u carinsko područje treće zemlje. Ta carinarnica također ovjerava primjerak 3. date JCI. Ne obrascu naknadno izdate izvozne prijave stavlja se oznaka ''Naknadno carinjenje''.

Član 286.

1.Kada roba puštena za izvoz ne napusti carinsko područje BiH, izvoznik odmah
o tome obavještava izvoznu carinarnicu. Primjerak 3 date prijave vraća se
toj carinarnici.
2.Kada, u slučajevima iz člana 283. stav 5. ove uredbe, promjena prevozničkog
ugovora ima za rezultata završetak prevoza unutar carinskog područja BiH,
a koji se trebao završiti izvan njega, preduzeća ili organi koji su u pitanju
mogu nastaviti s izvršavanjem izmjenjenog ugovora samo u dogovoru s
carinarnicom iz člana 283. stav 2. (a) ove uredbe, ili u slučaju procedure provoza,
polaznom carinarnicom. U tom slučaju primjerak 3 se vraća.

POGLAVLJE 2.

Privremeni izvoz korištenjem ATA karneta

Član 287.

1.ATA karnet se može koristiti za privremeni izvoz kada su ispunjeni uslovi da je:
a)ATA karnet izdat u BiH, a ovjeren i garantuje za njega udruženje registrovano
u BiH koje čini dio međunarodnog garantnog lanca:
b)ATA karnet primjenjiv samo na robu iz BiH koja, prilikom izvoza iz carinskog
područja BiH, ne podliježe carinskim izvoznim radnjama vezanim za povrat
sredstava:
c)predočen uz dokumente iz člana 42. ove uredbe. Carinski organi mogu
zahtijevati predočavanje transportnog dokumenta;
d)roba namijenjena za ponovni uvoz.
2.Kada se roba obuhvaćena ATA karnetom prijavljuje u svrhe privremenog
izvoza, izvozna carinarnica obavlja sljedeće radnje:
a)provjerava da li se podaci navedeni u rubrikama A do G izvoznog kupona
slažu s robom obuhvaćenom karnetom;
b)popunjava, kada je potrebno, rubriku s naslovom ''Ovjera carinskih organa''
na naslovnoj strani karneta;
c)ovjerava talon, popunjava i ovjerava rubriku H izvoznog kupona;
d)upisuje svoj naziv u rubriku H (b) kupona za ponovni uvoz;
e)zadržava izvozni kupon.
3.Ukoliko izvozna carinarnica nije istovremeno i izlazna carinarnica, izvozna
carinarnica obavlja sve radnje iz stava 2. ovog člana, ali ne popunjava rubriku 7
izvoznog talona, kojeg mora popuniti izlazna carinarnica.
4.Rok za ponovni uvoz robe kojeg carinski organi odrede u rubrici H (b) izvoznog
kupona, ne smije prekoračiti rok važenja karneta.

Član 288.

Kada roba koja je napustila carinsko područje BiH pod pokrićem ATA karneta nije više namijenjena za ponovni uvoz, izvoznoj carinarnici se podnosi izvozna prijava u obliku JCI.
Prilikom predoćavanja datog karneta, izvozna carinarnica ovjerava primjerak 3 izvozne prijave i poništava kupon za ponovni uvoz i talon.

NASLOV  V

OSTALI CARINSKI ODOBRENI POSTUPCI
ILI NAMJENE

POGLAVLJE 1.

Slobodne zone

Odjeljak 1.

Opšte odredbe

Član 289.

U smislu ovog poglavlja, pod pojmom ''Korisnik'' podrazumijeva se svako lice koje obavlja djelatnost, uključujući skladištenje, rad na robi, obradu, prodaju ili kupovinu robe koja se nalazi u slobodnoj zoni.

Član 290.

Kada propise BiH nalažu da se mjere trgovinske politike primjenjuju kod:
a)ulaska robe u carinsko područje BiH, te mjere primjenjuju se kod smještanja
robe u slobodnu zonu;
b)stavljanje robe u slobodan promet, takve mjere se ne primjenjuju kod
smještanja robe u slobodnu zonu, kao i za vrijeme dok se roba tamo nalazi;
c)izvoza robe, te mjere primjenjuju se kada se roba iz BiH, smještena u
slobodnu zonu, izvozi sa carinskog područja BiH. Ta roba je predmet
kontrole carinskih organa.

Član 291.

Ograda oko slobodne zone mora da bude takva da omogući carinskim organima
kontrolu izvan slobodne zone, te da onemoguće svako neovlašteno iznošenje robe iz slobodne zone.
Prostor neposredno izvan ograde mora da bude takav da carinskim organima omogući odgovarajući nadzor. Pristup u pomenuti prostor zahtijeva odobrenje od carinskih organa.

Član 292.

Korisnik poduzima sve neophodne mjere kako bi osigurao da lica koja on zapošljava za obavljanje njegovih djelatnosti, poštuju carinske propise.

Član 293.

Carinski organi vrše provjere iz člana 150. st. 2. i 4. Zakona, po principu slobodnog izbora ili u slučaju opravdane sumnje u primjenu zakonskih propisa.

Odjeljak 2.

Djelatnost u slobodnoj zoni
i odobrenje za evidenciju o zalihama

Član 294.

1.Prije početka obavljanja djelatnosti u slobodnoj zoni iz člana 154. stav 1.
Zakona, korisnik mora pribaviti od carinskog organa odobrenje za vođenje
evidencije o zalihama iz člana 156. stav 1. Zakona.
2.Odobrenje iz stava 1. ovog člana, daje se samo licu koje ispunjava sve
obaveze u pogledu primjene odredbi o slobodnim zonama.

Član 295.

1.Zahtjev za odobrenje iz člana 294. ove uredbe (u daljem tekstu: zahtjev) korisnik
podnosi pismeno carinskom organu kojeg odredi Carinska uprava gdje se
nalazi slobodna zona.
2.U zahtjevu se navode djelatnosti iz člana 156. stav 1. Zakona koje će korisnik
obavljati. U istom se navodi detaljan opis evidencije uslkadištene robe koja se
vodi ili treba voditi, priroda i carinski status robe na koju se ove djelatnosti
odnose, carinske procedure pod kojim će se ove djelatnosti odvijati, a ako je
potrebno i svi ostali podaci neophodni carinskim organima da bi osigurali
pravilnu primjenu odredbi koje se odnose na slobodne zone.
3.Zahtjev sa priloženim dokumentima carinski organ čuva najmanje tri godine
po isteku kalendarske godine u toku koje korisnik okonča djelatnost u slobodnoj
zoni.

Član 296.

Odobrenje za vođenje evidencije o zalihama, carinski organ izdaje u pisanoj formi
i isto dostavlja podnosiocu zahtjeva.
Primjerak odobrenja čuva se tokom perioda iz člana 295. stav 3. ove uredbe.

Član 297.

1.Carinski organ će izmijeniti ili staviti odobrenje van snage, ako, licu kome
je izdato to odobrenje, zabrani obavljanje djelatnosti u slobodnoj zoni u
skladu sa članom 154. st. 2. ili 3. Zakona.
2.Carinski organ će staviti odobrenje van snage u slučaju ponovljenog
nestajanja roba koje se ne može opravdati.
3.Nakon stavljanja odobrenja van snage, djelatnosti na koje se odnosi
evidencija uskladištene robe ne mogu se dalje odvijati u slobodnoj zoni.

Odjeljak 3.

Ulaz robe u slobodnu zonu

Član 298.

Kada roba ulazi u slobodnu zonu, ne treba je predočavati, niti je potrebna carinska
prijava, osim u slučajevima iz čl. 299. i 300. ove uredbe.
Podaci o robi dopremljenoj na mjesto gdje se obavlja djelatnost unose se odmah u
evidenciju o zalihama iz člana 294. ove uredbe.

Član 299.

Dokument iz člana 150. stav 4. Zakona je svaki dokument koji se odnosi na robu i prati robu, kao što je TR prijava, tovarni list, dostavnica, manifest ili otpremnica, pod
uslovom da sadrži sve podatke potrebne za identifikaciju te robe.

Član 300.

1.Ako robu koja je stavljena u carinsku proceduru treba prijaviti (predočiti)
carinskim organima prema članu 152. stav 2. (a) Zakona, istovremeno sa
robom predočava se i odgovarajući dokument.
2.Ako se procedura unutrašnje obrade ili privremenog uvoza razdužuje
unošenjem kompenzirajućih ili uvoznih proizvoda u slobodnu zonu sa ciljem
kasnijeg izvoza iz carinskog područja BiH, carinski organi vrše provjeru po
sistemu slučajnog izbora kako bi bili sigurni da su podaci iz člana 303. stav 3.
(f) ove uredbe unešeni u knjigu evidencije o zalihama.
3.Carinski organi će također provjeriti da li je prenos robe sa jednog korisnika
na drugog unutar slobodne zone upisan u knjigu evidencije o zalihama
korisnika koji prima robu.

Član 301.

Kada u slobodnu zonu ulazi roba iz BiH, koja podliježe izvoznim dažbinama ili
drugim izvoznim propisima, a o kojoj su carinski organi obaviješteni u skladu sa
članom 152. stav 3. Zakona, nije potrebno podnositi dokumente o ulazu, niti
vršiti sistematsku i sveobuhvatnu kontrolu svake pošiljke.

Član 302.

1.U slučaju da se roba iz slobodne zone unosi u drugi dio carinskog područja
BiH, ili se stavlja u carinsku proceduru, potvrda iz člana 152. stav 4. Zakona,
može se koristiti kao dokaz o statusu robe kao robe iz BiH ili carinske robe.
2.Kada carinski organi potvrđuju status robe kao robe iz BiH ili carinske robe,
u skladu sa stavom 1. ovog člana, koriste obrazac iz Priloga 28.
3.U slučaju da potvrdom ili drugim dokumentom nije dokazano da je roba iz
BiH ili carinska roba, smatra se da je ta roba:
-roba iz BiH, u svrhu primjene izvoznih dažbina i izvoznih dozvola ili
izvoznih mjera određenih trgovinskom politikom;
-carinska roba u svim ostalim slučajevima.

Odjeljak 4.

Rad slobodne zone

Član 303.

1.Korisnik u odobrenu evidenciju o zalihama u skladu sa članom 294. ove
uredbe, unosi sve podatke neophodne za provjeru odgovarajuće primjene
carinskih propisa.
2.Ako korisnik otkrije da je roba nestala, o tome obavještava carinske organe.
3.Evidencija o zalihama između ostalog mora da sadrži:
a)podatke o oznakama, identifikacionim brojevima, broju i vrsti pakovanja,
količini i uobičajeni trgovački opis robe, kao i, ako je neophodno,
identifikacione oznake kontejnera;
b)informacije koje omogućuju kontrolu nad robom, osobito u pogledu njene
lokacije;
c)poziv na dokument koji se koristi kod ulaza i izlaza robe;
d)oznaku carinskog statusa, kao i, ako je neophodno, poziv na potvrdu iz
člana 302. ove uredbe;
e)podatke o uobičajenim oblicima postupanja sa robom;
f)u slučaju kada se unošenjem robe u slobodnu zonu razdužuje procedura
unutrašnje obrade (UO) ili procedura privremenog uvoza (PU), koriste se
oznake:
-UO/odloženo plaćanje, ili UO/sistem povrata carine, ili
-PU.
4.Ako se evidencija o zalihama vodi u svrhu carinskog postupka, podaci iz te
evidencije ne unose se u knjigu evidencije o zalihama iz stava 1. ovog člana.

Član 304.

1.Uobičajeni oblici postupanja iz člana 154. stav 4. (b) Zakona, definisani su
u Prilogu 12.
2.Na zahtjev deklaranta, u slučajevima kada se primjenjuje član 158. stav 2.
Zakona, može se izdati List sa podacima INF 8 kada je roba, koja se nalazi
u slobodnoj zoni i podvrgnuta uobičajenim oblicima postupanja, prijavljena
za drugi carinski odobreni postupak ili namjenu.
List sa podacima INF 8 se pravi u dva primjerka, na obrascu u skladu sa
modelom i odredbama iz Priloga 13.
List sa podacima INF 8 služi za određivanje elemenata koji se uzimaju u
obzir prilikom utvrđivanja carinskih dažbina.
U tom smislu, carinski organ nadležan za nadzor nad slobodnom zonom daje
podatke iz rubrike 11., 12. i 13., odobrava rubriku 15. i vraća deklarantu original
Lista sa podacima INF 8.

Član 305.

1.Ako se carinska roba stavlja u slobodan promet unutar slobodne zone,
primjenjuju se odredbe čl. 74. do 76. ove uredbe.
2.Dokument iz člana 302. stav 2. ove uredbe, potvrđuje status robe iz BiH
koja je stavljena u slobodan promet u skladu sa stavom 1. ovog člana.

Odjeljak 5.

Izlaz robe iz slobodne zone

Član 306.

Podatke o izlazu robe sa mjesta gdje korisnik obavlja djelatnost odmah treba
unijeti u knjigu evidencije o zalihama iz člana 294. ove uredbe.

Član 307.

U slučaju ponovnog izvoza carinske robe koja nije istovarena ili je pretovarena
u smislu člana 156. stav 2. Zakona, obavijest iz člana 160. stav 3. Zakona,
nije potrebna.

Odjeljak 6.

Postupci koji se primjenjuju kada se procedura unutrašnje
obrade (Sistem odloženog plaćanja) ili procedura obrade
pod carinskom kontrolom koristi u slobodnoj zoni

Član 308.

Procedura unutrašnje obrade (sistem odloženog plaćanja), ili procedura obrade
pod carinskom kontrolom, ne vrši se u slobodnoj zoni bez obezbjeđenog
odgovarajućeg odobrenja.
U odobrenju se navodi slobodna zona gdje se obrada vrši.

Član 309.

Ulaz robe za proceduru unutrašnje obrade ili proceduru obrade pod carinskom
kontrolom unosi se u evidenciju o zalihama slobodne zone.

Član 310.

Kod postupaka iz člana 308. ove uredbe, primjenjuju se odredbe čl. 170. do
190. i čl. 210. do 218. ove uredbe.

Član 311.

Status kompenzirajućih ili obrađenih proizvoda iz BiH ili robe u neizmjenjenom stanju, stavljenih u slobodan promet u slobodnoj zoni ili prilikom izlaza robe
iz slobodne zone, potvrđuje se dokumentom iz člana 302. stav 2. ove uredbe.

Član 312.

Ova uredba stupa na snagu osmog (8) dana od dana objave u ''Službenim novinama Federacije BiH''.

V broj 659/2001
6.decembra/prosinca 2001. godine
Sarajevo

Premijer
dr. Alija Behmen, s.r.