VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU
Koristeci se ovlastima koje su mi date clankom V Aneksa
10. (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Opceg okvirnog sporazuma
za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konacni
autoritet u zemlji glede tumacenja pomenutog Sporazuma o civilnoj provedbi
Mirovnog ugovora; i posebno uzevsi u obzir clanak II. 1. (d) gore narecenoga
Sporazuma, prema kojem Visoki predstavnik "pruza pomoc, kada to
ocijeni neophodnim u iznalazenju rjesenja za sve probleme koji se pojave
u svezi sa civilnom provedbom";
Pozivajuci se na stavak XI. 2. Zakljucaka Vijeca za provedbu mira koje
se sastalo u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojem je Vijece
za provedbu mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi
svoj konacni autoritet u zemlji glede tumacenja Sporazuma o civilnoj
provedbi Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalazenju rjesenja za
probleme, kako je prethodno receno, "donosenjem obvezujucih odluka,
kada to bude smatrao neophodnim," u svezi s odredjenim pitanjima,
ukljucujuci (sukladno tocki (c) ovoga stavka) i mjere u svrhu osiguranja
provedbe Mirovnog sporazuma na citavom teritoriju Bosne i Hercegovine
i njenih entiteta";
Uzimajuci u obzir da clanak V. 4. (a) Ustava Bosne i Hercegovine povjerava
Vijecu ministara odgovornost za provedbu politike i odluka Bosne i Hercegovine
u oblastima kako je to naznaceno u clanku III (1), (4) i (5)..."
navedenoga Ustava;
Uzimajuci u obzir dalje da clanak 37. Zakona o Vijecu ministara Bosne
i Hercegovine regulira "da se odluke Vijeca ministara i ministarstava
objavljuju u "Sluzbenom glasniku BiH" i sluzbenim glasilima
entiteta";
Konstatirajuci da razvoj telekomunikacijske politike i njena provedba
ne spadaju u ovlasti Predsjednistva BiH prema Ustavu Bosne i Hercegovine;
Imajuci u vidu da je Vijece ministara na svojoj 14. sjednici odrzanoj
9. studenoga 2000. godine usvojilo "Politiku sektora telekomunikacija
za BiH";
Pozivajuci se na zakljucke Deklaracije Vijeca za provedbu mira iz svibnja
2000. god. u kojima tijela i vlasti BiH pozivaju da se poveca efikasnost
i gospodarstvo obujma tako sto ce se na cijelom teritoriju zemlje osigurati
pristup u nekoliko oblasti, ukljucujuci i telekomunikacije;
Svjesni potrebe da se bez nepotrebnog odlaganja zapocnu znacajne reforme
sektora telekomunikacija;
Imajuci u vidu da je Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija Bosne
i Hercegovine u svom pismu Vijecu ministara od 14. prosinca 2000. godine
zatrazilo da se dokument Politika sektora telekomunikacija objavi u
"Sluzbenom glasniku BiH", ali da je zbog proceduralnih sporova
objavljivanje stalno odgadjano;
Konstatirajuci da postoji zurna potreba da se dalje ojacaju i konsilidiraju
regulatorni potencijali Regulatorne agencije za telekomunikacije te
da se
zastiti njena neovisnost u vrsenju regulatornih funkcija koje su joj
date
Zakonom o telekomunikacijama Bosne i Hercegovine te posebno garantirajuci
njenu slobodu od politickog mijesanja;
Imajuci u vidu potrebu da se pomogne administrativni proces tako sto
ce se objaviti Politika sektora telekomunikacija za Bosnu i Hercegovinu
onako kako je izvorno podnesena i usvojena od strane Vijeca ministara
9. studenoga 2000. godine bez komentara koje je dostavilo Predsjednistvo
a koji su naslovljeni "Zakljucak o usvajanju Okrivne politike sektora
telekomunikacija za Bosnu i Hercegovinu" (koje je Predsjednistvo
usvojilo na svojoj 87. sjednici odrzanoj 3. studenoga 2000. godine).
Uzimajuci u obzir sve gore nareceno, donosim sljedecu
O D L U K U
Gore nareceni dokument o politici koju je usvojilo Vijece ministara
objavit ce se u formi kako je dostavljen u privitku bez zastarjelog
Sazetka plana aktivnosti. Odluka stupa na snagu odmah i zajedno sa gore
narecenim dokumentom o politici bit ce bez odlaganja u "Sluzbenom
glasniku BiH". Odluka ce sa gore narecenim dokumentom o Politici
biti objavljena i u "Sluzbenim novinama Federacije BiH" i
"Sluzbenom glasniku Republike Srpske".
Broj 85/01
14. veljace 2001. godine
Sarajevo
Visoki predstavnik
Wolfgang Petritsch, v.r.
POLITIKA SEKTORA TELEKOMUNIKACIJA
Ovaj dokument daje osnovne crte prijedloga za razvoj sektora telekomunikacija
Bosne i Hercegovine tijekom sljedecih dvije do tri godine.
Prijedlog je izradjen sukladno principima politike telekomunikacija
i Zakona o telekomunikacijama Bosne i Hercegovine. Prijedlog treba da
zrcali konsenzus postignut izmedju tijela u cijoj je nadleznosti regulativa
sektora na drzavnoj i entitetskim razinama. Predlozene politike bi trebale,
u svakom pojedinacnom slucaju, biti implementirane sukladno relevantnim
zakonima.
1. Univerzalne usluge
Osnovni cilj politike je osiguravanje da cjelokupno stanovnistvo Bosne
i Hercegovine ima pristup javnim govornim telefonskim uslugama po pristupacnoj
cijeni. Sredstva za postizanje ovog cilja ukljucuju:
- investiranje u infrastrukturu, moderne sustave upravljanja i usluge;
- komercijaliziranje operacija kako bi se osiguralo ucinkovito pruzanje
usluga svim korisnicima;
- poboljsanje mogucnosti izbora za potrosace otvaranjem mogucnosti privatnom
sektoru za pruzanjem usluga, kako fiksnih tako i mobilnih
usluga (liberaliziranje); i
- ucinkovitije reguliranje cijena i kakvoce usluga.
Regulativna agencija za telekomunikacije ce organizirati konzultacije
i seminare da bi se poboljsalo razumijevanje ovih pitanja i da bi se
odredili prioriteti univerzalnih usluga.
2. Privatno investiranje u javne mreze i usluge
Od Dejtonskog sporazuma obnovu i modernizaciju javne telefonske mreze
su financirale vlade zemalja donatora, Europska unija ITU, a koordinirala
ih je EBRD. Ubuduce, operateri ce se za financiranje morati osloniti
na vlastita sredstva i na privatni sektor.
1) Vlade u skoro svim zemljama Centralne i Istocne Europe došle su do
zakljucka da privatni sektor treba biti ukljucen u upravljanje
telefonskim mrezama kao i u financiranje. Privatni sektor moze ubrzati
komercijalizaciju, prebacujuci teziste na pruzanje dobrih usluga klijentima,
moze brze uvesti nove tehnologije i moze osigurati da se investicije
ucinkovito koriste.
Zbog toga je vecina zemalja Centralne i Istocne Europe tezila k tome
da ukljuci strateskog investitora koji bi preuzeo upravljacku kontrolu
nad kompanijom.
U BiH ce telekomunikacijski operateri biti privatizirani putem kombiniranog
metoda tenderske prodaje vecinskog paketa dionica strateskom investitoru
i prodaje manjinskog paketa dionica putem javne ponude dionica sukladno
odlukama nadleznih entiteta.
Privlacenje strateskih investitora je znacajan korak koji operateri
u BiH trebaju poduzeti kako bi mogli provesti svoje komercijalne strategije
i osigurati buduce finansiranje. Stoga je donesena odluka da se do rujna
2000. pokrene proces otvorenog tendera koji ce omoguciti
imenovanje odgovarajucih privatizacijskih savjetnika. Izbor savjetnika
ce se okoncati do studenog 2000. Zadatak savjetnika ce biti da, kroz
otvoren i transparentan proces natjecaja, identificiraju odgovarajuce
strateske investitore za svakog od BiH operatera te da sa njima pregovaraju
u ime BiH vlasti o prodaji kontrolnog udjela u svakom pojedinacnom operateru.
Ovi strateski investitori bi trebale biti kompanije sa iskustvom o upravljanju
telekomunikacijskim kompanijama u drugim zemljama, te bi trebali biti
spremni da investiraju u i preuzmu upravljacku kontrolu nad operaterima
telekomunikacija u Bosni i Hercegovini. Federacija ce trebati razjasniti
pitanje vlasnistva nad imovinom te razdvojiti aktivnosti koje se odnose
na postu i telekomunikacije. Ovaj zadatak ce biti realiziran prije studenog
2000.
3. Liberalizacija: fiksne usluge
U svijetu postoji konsenzus oko toga da se telekomunikacijske usluge
najbolje pruzaju u konkurentnim uvjetima. Rokovi za liberalizaciju fiksnih
usluga trebali bi, ipak, uzeti u obzir potrebu da se osiguraju ciljevi
opcih usluga i da se omoguci privatizacija.
Stoga je odluceno da ce se konkurencija uvoditi u fazama;
A. Do 2000. Bezzvucne usluge, kao sto je prijenos podataka i pristup
Internetu U ovom trenutku, mreze za prijenos podataka koje se koriste
za javne usluge su monopolizirane dok davaoci usluga i privatne mreze
placaju izuzetno visoku cijenu iznajmljivanja linija. S ciljem promoviranja
uporabe Interneta, te da bi se uklonile prepreke za
ucinkovite poslovne komunikacije, preporuca se liberaliziranje usluga
prijenosa podataka te onemogucavanje postojecim operaterima
zlouporaba monopolistickog polozaja. Davaoci usluga prijenosa podataka
i Interneta trebalo bi da budu u mogucnosti da iznajme domace i medjunarodne
veze od licenciranih BiH operatera pod razumnim uvjetima. Predlozeno
liberaliziranje iskljucuje komercijalno pruzanje IP telefonskih usluga.
Regulativna agencija za telekomunikacije usvaja propis na osnovi clanka
6. stavak 1. (a) Zakona o telekomunikacijama da bi se izvrsilo
liberaliziranje svih negovornih telefonskih usluga sukladno sa rezimom
iz dozvole o vrsti.
B. Do kraja 2001. domace govorne telefonske usluge Po sadasnjim tarifama,
domace telefonske usluge gotovo da nisu
profitabilne. Liberaliziranje domacih usluga nece stoga imati negativne
financijske posljedice za postojece operatere. Primarna svrha liberaliziranja
je
da operateri usvoje komercijalnu politiku u pruzanju usluga korisnicima
tako sto ce moci da djeluju na cijelom teritoriju BiH.
Oni bi i dalje bili obvezni pruzati univerzalne usluge. Regulativna
agencija za telekomunikacije usvaja propise na temelju
clanka 6. stavak 1. (a) Zakona o telekomunikacijama u nakani da liberalizira
domace usluge govorne telefonije i mreza ukljucujuci
i za to potrebnu infrastrukturu, te utvrdjuje uvjete i zahtjeve koje
treba ukljuciti u dozvolu. Osim toga, i imajuci u vidu zurnu potrebu
za
ubrzavanjem pojave konkurencije na trzistu i za olaksavanjem toka predstojece
privatizacije postojecih operatera, Regulativna agencija za telekomunikacije
odmah izdaje dozvole za medjuentitetski rad postojecim operaterima fiksne
telefonije da bi im dozvolila sirenje mreza i usluga na cijelom teritoriju
Bosne i Hercegovine.
C. Do 2005. medjunarodne govorne telefonske usluge Uskoro ce se izdati
medjunarodne dozvole operaterima navedenim
u clanku 19.1. Zakona o telekomunikacijama. Te dozvole ce sadrzavati
smjernice o konkurentnom ponasanju u svezi sa medjunarodnim telefonskim
uslugama. Regulatorne vlasti ce osigurati da operateri postuju ove smjernice.
Liberaliziranje medjunarodnih usluga je presudni korak koji ce korisnicima
osigurati prednosti konkurencije. Pet godina je dovoljno vremena da
se implementiraju privatizacijske strategije i da se tarife prilagode
tako da budu bazirane na troskovima. Stoga bi se do 2005. mogle izdavati
dodatne dozvole za pruzanje medjunarodnih usluga pod prodavacima i operaterima
mreza. Kao i drugim zemljama Europe, sposobnost operatera da ispune
svoje obveze u svezi sa opcim uslugama bile bi zagarantirane putem aranzmana
o medjupovezanosti. U cilju osiguranja fer konkurencije, izdavanje dozvola
za operatere
i pruzaoce usluga bi trebalo obavljati na transparentan i nediskriminatorski
nacin.
4. Liberalizacija: usluge mobilne telefonije
S obzirom na specificne uvjete koji vladaju u BiH, usluge mobilne radio
telefonije su od posebnog znacaja u osiguranju univerzalnog pristupa
javnim mrezama. Zbog toga bi sada trebalo provesti liberaliziranje usluga
celularne mobilne telefonije.
Pruzanje usluga mobilne radio telefonije zahtijeva uporabu radio frekvencija.
Frekvencije predstavljaju dragocjen prirodni resurs i njima
treba upravljati i adminstrirati ih sa paznjom i u najboljem interesu
naroda Bosne i Hercegovine i u skladu sa cl. 3. stavak 2. Zakona o telekomunikacijama
i cl. 11. i 12. Propisa o telekomunikacijama. Kao rezultat toga, i sukladno
medjunarodnoj praksi, pruzanje usluga mobilne radio telefonije trebalo
bi naplacivati u obliku jednokratnog iznosa koji predstavlja pravicnu
naknadu za uporabu frekvencija. Medjutim, u svjetlu predstojece privatizacije
operatera u drzavnoj svojini i mogucnosti da ce narod Bosne i Hercegovine
dobiti znacajnu re-kompenzaciju koja ce doci od strateskih ulagaca,
operateri koji su u punom vlasnistvu drzave izuzimaju se od placanja
ove jednokratne pristojbe za dodjelu dozvole za rad u javnoj mobilnoj
radio telefoniji. Ti operateri ce, medjutim, i dalje biti pod obvezom
da placaju naplatu za dozvole svake godine za uporabu frekvencija i
pruzanje usluga kao sto stoji u detaljima njihovih dozvola a sukladno
odluci Regulativne agencije za telekomunikacije.
Kao rezultat gore navedenog, operaterima u punoj drzavnoj svojini odmah
se izdaju dozvole za rad u mobilnoj radio telefoniji. Operateri sa privatnim
udjelom u kapitalu dobivaju dozvolu nakon placanja naknade za izdavanje
dozvole u proporciji sa udjelom privatnog kapitala. Operateri koji su
u cijelosti privatna svojina mogu dobiti dozvolu za rad u mobilnoj radio
telefoniji ukoliko:
a) im se stave na raspolaganje frekvencije,
b) se raspise otvoren i transparentan tender,
c) izvrse placanje odgovarajuce jednokratne naknade koja predstavlja
pravicnu re-konpenzaciju za uporabu frekvencija.
Medjutim, i u nakani da obezbijede optimalna uporaba izbora frekvencija
ali i u naknani da obezbijede potencijalnim privatnim ulagacima pravna
sigurnost i predvidivost, broj operatera mobilne radio telefonije bit
ce do prosinca 2002. ograniceni na cetiri.
Dalja liberalizacija usluga javne mobilne radio telefonije moze ovisiti
u velikoj mjeri od uvodjenja alternativnih tehnologija u uporabu. U
roku od
dvije godine, Regulativna agencija za telekomunikacije ce sazvati sastanak
radi razmatranja koje nove tehnologije treba usvojiti u Bosni i Hercegovini.
Ostale usluge mobilne telefonije kao GMPCS, radio pejdzing i PMR, trebalo
bi liberalizirati sto je prije moguce.
Osim toga i u nakani da se maksimizira uporaba javne mreze u mobilnoj
telefoniji Regulativna agencija za telekomunikacije ce osigurati da
pretplatnici svake mobilne radio telefonske mreze mogu koristiti druge
mreze kada su van svog domicilnog podrucja. Odgovarajuci uvjeti
ukljucuju se u dozvolu za operatere mobilne radio telefonije da bi se
postigla medjuoperativnost mreza (domaci rouming na privremenom osnovu).
5. Regulatorna koordinacija
Implementacija okvirne politike koja je izlozena u ovom dokumentu zavisit
ce od ucinkovitosti regulatornih aranzmana za ovaj sektor. Vijece ministara
ce inicirati i zavrsiti neophodne aktivnosti kako bi Regulativna agencija
za telekomunikacije postala potpuno operativno ucinkovita i
da bi osigurali da Regulativna agencija za telekomunikacije ima sposobnosti
za neovisno upravljanje i ovlascenje da preduzme sve potrebite aktivnosti
za postizanje cilja ove okvirne politike i moderne europske telekomunikacijske
prakse i regulative.
Vijece ministara, entitetske, kantonalne i opcinske vlade ce poduzeti
takve aktivnosti koje ce osigurati ispunjavanje ciljeva ove okvirne
politike i nece ni na koji nacin izdavati zakone ili djelovati u pravcu
osujecenja nakana ove okrivne politike.
Podjela regulatornih odgovornosti izmedju drzavnog i entitetskih nivoa
stvara potrebu za koordinacijom medju zainteresiranim tijelima. Kako
bi se osigurala ucinkovita koordinacija politike sektora, Regulativna
agencija za telekomunikacije ce sazvati godisnji forum o telekomunikacijskoj
politici gdje ce se moci usporediti iskustva, razmotriti opcije za buducnost
i izgraditi konsenzus o prioritetima za slijedecu godinu.
Pored toga, entitetski zakoni o telekomunikacijama ce biti uskladjeni
sa BiH zakonom o telekomunikacijama do srpnja 2001.
U nekim slucajevima, kao sto su tarife, medjupovezivanje i operativni
standardi za osnovne telefonske usluge, potrebita je bliza koordinacija
politike izmedju drzave i entiteta.
Sto se tice tarifa i implementacije tarifne politike dogovorene u Zenevi
11. prosinca 1998. (Memorandum o Tarifama za javne telefonske usluge),
relevantna tijela ce poduzeti, sve potrebite mjere kako bi se tarife
za osnovne javne telefonske usluge prilagodile troskovima pocev od 1999.
Reguliranje tarifa ce biti utemeljeno na slijedecim principima:
a) Operateri ce objaviti kompletnu listu usluga koje pruzaju, cijena
koje namjeravaju naplacivati i drugih uvjeta koji vaze za svaku
pojedinacnu uslugu.
b) Tarife za telefonske usluge ne bi trebale praviti razliku izmedju
pojedinacnih korisnika ili destinacija u Bosni i Hercegovini. Tamo
gdje je to objektivno opravdano, operateri mogu uvesti razlicite tarife
koje su prilagodjene potrebama razlicitih potrosackih skupina,
kao sto su poslovni klijenti i domacinstva.
c) Ubuduce bi pri uspostavljanju tarifne kontrole trebalo ostaviti dovoljno
prostora operaterima da mogu financirati investicije
potrebne za modernizaciju njihove telefonske mreze i ispunjavanje njihove
obveze da pruzaju telefonske usluge.
d) Operateri bi trebali pripremiti racune na kojima se moze posebno
identificirati cijena svakog elementa telefonskih usluga.
e) Operateri trebaju biti u mogucnosti da odrede vlastitu cijenu za
svaki element telefonske usluge (instalacija, najam, cijena poziva),
koja ce podlijegati ukupnoj kontroli stope promjene tarifa ("gornja
cijena" - "price cap").
f) Kao dio blizeg uskladjivanja cijena sa troskovima, i kako bi se pripremilo
liberaliziranje pruzanja usluga, predvidjeno je da se cijene medjunarodnih
i medjugradskih usluga postepeno smanjuju, da se dozvoli kompenziranje
kroz rast cijena lokalnih telefonskih usluga.
g) U uporabi ce biti koeficijenti rebalansa za ogranicavanje stope po
kojoj se tarife za lokalne usluge mogu povecati kako bi se zastitile
ugrozene skupine.
h) Cijene domacih i medjunarodnih iznajmljenih linija ce se utvrditi
na temelju troskova, a bit ce na takvoj razini koja nece destimulirati
konkurentnost.
Odluke, implementacija i monitoring procedura za reguliranje tarifa
bit ce u nadleznosti entiteta. Entiteti ce informirati Regulativnu agenciju
za telekomunikacije mjesec dana prije stupanja na snagu planirane izmjene
cijena.
Liberaliziranje telekomunikacijskih usluga ovisi od normaliziranja odnosa
izmedju postojecih fiksnih operatera u BiH. Konkretno, sadasnji metod
svodjenja racuna za medjusobno povezani promet na principu "posiljalac
zadrzava sve" treba zamijeniti sto je prije moguce metodama koje
uzimaju u obzir troskove. Kada se postigne sporazum o rebalansiranju
tarifa, Regulativna agencija za telekomunikacije treba preuzeti inicijativu
u predlaganju liste cijena i drugih komercijanih uvjeta za medjupovezivanje.
Regulativna agencija ze telekomunikacije ce takodjer raditi sa entitetskim
tijelima na dogovoru oko jedinstvenih standarda kvaliteta telefonskih
usluga za sva telefonska preduzeca sukladno europskim standardima.