Broj 10 - Utorak, 16. ozujka/marta 1999.
Na temelju clanka 19. stavak 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine
("Sluzbene novine Federacije BiH", br. 1/94 i 8/95), a na
prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije,
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi
ODLUKU O USVAJANJU BILANCE ENERGETSKIH
POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINEZA 1999. GODINU
I
Usvaja se Bilanca energetskih potreba Federacije Bosne
i Hercegovine za 1999. godinu (u daljnjem tekstu: Bilanca).
II
Bilanca iz tocke I ove odluke, sadrzi pokazatelje kao
i uvjete i mjere za realizaciju i sastavni je dio ove odluke.
III
Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Sluzbenim
novinama Federacije BiH".
V broj 67/99
4. ozujka 1999. godine
Sarajevo
Premijer
Edhem Bicakcic, v. r.
BILANCA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 1999.
GODINU
UVOD
a. Cilj Bilance energetskih potreba
Ovaj dokument ima za cilj da definira neophodne elemente i pokazatelje
Bilance energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Federacija) za 1999. godinu i odnosi se na slijedece vrste energije
i energenata:
1. Elektricna energija
2. Ugljen
3. Naftni derivati
4. Prirodni plin
b. Temelj Bilance
Temelj za izradu Bilance cine kvantitativni i kvalitativni energetski
pokazatelji koji predstavljaju sintezu raspolozivih podataka dobijenih
od energetskih subjekata (JP Elektroprivreda BiH, JP Elektroprivreda
HZ-HB, BH-GAS, Rudnici ugljena, uvoznici naftnih derivata), federalnih
i zupanijskih institucija (Federalna i Zupanijska ministarstva, Federalna
direkcija robnih pricuva) i osobnih procjena.
Bilancom su obuhvaceni:
kvalitativni i kvantitativni pokazatelji,
uvjeti i mjere za realizaciju.
c. Pokazatelji realizacije i plana
Prema vrstama energije i energenata evidentni su slijedeci pokazatelji:
|
Realizacija 1998. god. |
od plana(%) |
Bilanca1999. god. |
Indeks99/98 |
| elektricna energija-proizvodnja |
5.271 GWh |
89,17 |
6.327 GWh |
1,20 |
| elektricna energija-potrošnja |
5.124 GWh |
86,68 |
6,160 GWh |
1,20 |
| ugljen |
4.042.26 |
77,00 |
5.215.000t |
1,29 |
| naftni derivati |
665.000 t |
73,88 |
770.000 t |
1,16 |
| prirodni plin |
170,41 mil.Sm3 |
62,46 |
245,51 mil.Sm3 |
1,44 |
d. Financijske potrebe
Za realizaciju pokazatelja potrebno je osigurati odgovarajuca financijska
sredstva.
e. Mjere i uvjeti
Da bi se ova Bilanca energetskih potreba realizirala u skladu sa planom
navedene su mjere i uvjeti za odgovorne subjekte.
1. ELEKTRICNA ENERGIJA
1.1. UVOD
Realizacija elektroenergetske Bilance Federacije u 1998.
godini je ostvarena sa visokim postotkom, elektroenergetski sustav je
funkcionirao stabilno, kako u oblasti proizvodnje, tako i u oblasti
prijenosa i distribucije elektricne energije, sto je omogucilo kontinuirano
snabdijevanje elektricnom energijom, bez vecih prekida i ozbiljnijih
poremecaja u radu sustava.
Ostvarena proizvodnja elektricne energije iznosi 5.271 GWh odnosno 89,17%
od plana, od cega je 52,00% realizirano u termoelektranama, 48,00% u
hidroelektranama (0,7% u malim hidroelektranama). Sudjelovanje proizvodnje
iz termoelektrana iznosi cca 68,00% od ukupne proizvodnje JP Elektroprivreda
BiH.
Stabilan rad sustava je omogucen povecanim proizvodnim mogucnostima
i efikasnijem radu elektrana, kao i sanacijom veceg broja objekata prijenosnog
i distributivnog sustava. U proteklom periodu izvrsena je sanacija velikog
broja dalekovoda i transformatorskih stanica svih naponskih razina,
od kojih posebno se izdvajaju: DV 220 kV Tuzla-DJakovo, TS 220 kV Gradacac,
TS Mostar 3, DV 400 kV Ugljevik-Tuzla-Banja Luka i DV 400 kV Tuzla-Sarajevo.
Saniran je i veci broj 110 kV dalekovoda i pripadajucih trafo stanica
prema Doboju, Derventi, Modrici i Loparama, cime su znatno poboljsane
medjuentitetske veze. Takodjer je saniran najveci dio distributivne
mreze, uradjen obiman posao na remontu i sanaciji proizvodnih jedinica
i izgradnja dvije male hidroelektrane.
Veza sa EES-om Hrvatske, a dalje sa mrezom UCPTE, ostvarena je sa tri
220 kV dalekovoda (dva preko Dalmacije i jedan preko Slovenije), sto
je omogucilo potrebnu sigurnost rada EES-a Federacije i povecalo mogucnost
za intezivniju razmjenu elektricne energije sa drugim drzavama.
1.2. ELEKTROENERGETSKA BILANCA ZA 1999. GODINU
Temelj za izradu elektroenergetske Bilance Federacije
za 1999. godinu cine elektroenergetske Bilance JP Elektroprivreda BiH
i JP Elektroprivreda HZ-HB. U elektroenergetsku Bilancu Federacije za
1999. godinu ukljuceni su proizvodni objekti s planiranom proizvodnjom:
HE Rama 660 GWh, hidroelektrane na Neretvi (HE Jablanica 705 GWh, HE
Grabovica 297 GWh, HE Salakovac 435 GWh i HE Mostar 192 GWh), Vrbasu
(HE Jajce 1 204 GWh, Jajce 2 151 GWh), PHE Capljina 110 GWh, te termoelektrane
TE Tuzla 2.271 GWh i TE Kakanj 1.254 GWh. Takodjer je predvidjena manja
kolicina proizvodnje iz malih hidroelektrana 48 GWh i industrijskih
termoelektrana.
Tabela 1.
|
Bilanca 1999.(GWh) |
| A) PROIZVODNJA NA PRAGU |
6.327 |
| A.1.) Hidroelektrane
A.2.) Termoelektrane
A.3.) Distributivne HE
|
2.754
3.525
48
|
| B) UKUPNA NABAVKA I UVOZ |
1.242 |
| C) RASPOLOŽIVA ENERGIJA (A+B) |
7.569 |
| D) UKUPNA POTROŠNJA |
6.160 |
| D.1.) Distributivna potrošnja-bruto
D.2.) Direktni potrošači
D.3.) Gubici prijenosa
|
4.389
1.575
196
|
| E) UKUPNA ISPORUKA I IZVOZ |
601 |
| F) POTREBNA ENERGIJA (D+E) |
6.761 |
U tabeli 2 je dat pregled plana i realizacije proizvodnje
i potrošnje elektricne energije u Federaciji.
Tabela 2.
Pregled Bilance za 1998. i 1999. godinu
| |
Bilanca 1998.g.(GWh) |
1998.g.realizacija(GWh) |
1998.g.od plana(%) |
Indeks98/97 |
Bilanca 1999.(GWh) |
Indeks99/98 |
| Proizvodnja |
5.911 |
5.271 |
89,17 |
1,12 |
6.327 |
1,20 |
| Potrošnja |
5.911 |
5.124 |
86,68 |
1,23 |
6.160 |
1,20 |
Prema iskazanim planovima proizvodnje i potrošnje elektricne
energije u Federaciji za 1999. godinu i realizaciji u 1998. godini predvidjen
je porast proizvodnje i potrošnje za cca 20%.
Od ukupnog instaliranog proizvodnog kapaciteta u Federaciji (2574 MW)
u 1999. godini se planira raspolozivost od 82% (raspolozivost termoelektrana
od 68% i hidroelektrana 98%).
Ovakav plan Bilance se zasniva na sljedecim pretpostavkama:
- 70%-tnom dotoku vode,
- planiranom stanju zaliha u dva akumulaciona jezera
Tabela 3.
| Akumulacija(GWh) |
1.I.1999.g.
|
1.I.2000.g. |
| Rama |
302 |
249 |
| Jablanica |
99 |
99 |
| Ukupno |
401 |
348 |
- godišnja proizvodnja u TE ne moze
biti veca od 78% (70% za blokove starije od 25 godina) ukupne raspolozive
snage na pragu elektrana umanjene za
broj sati planiranog remonta,
- nabavci i isporuci 3.714.000 tona ugljena uz korištenje
107.000 tona ugljena sa depoa,
- nabavci 3110 tona mazuta i 1670 tona nafte.
1.3. UVJETI I MJERE ZA REALIZACIJU
- Donosenje Zakona o elektroprivrednoj djelatnosti Federacije
BiH. (Zaduzeni: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije)).
- U najkracem mogucem roku osigurati uvjete za rad formiranog Zajednickog
koordinacionog centra za elektroenergetiku.
- Osigurati uvjete i sredstva za sanaciju 220 i 400 kV mreze i pripadajucih
trafostanica. Postici dogovor oko sanacije medjudrzavnih i medjuentitetskih
dalekovoda, koji su u funkciji stabilnosti rada elektroenergetskog sustava.
(Zaduzeni: Elektroprivredna poduzeca, Federalno ministarstvo energije,
rudarstva i industrije, Vlada Federacije).
- Pratiti i sagledavati proizvodnju i potrosnju elektricne energije
i jednom kvartalno izradjivati izvjesce o realizaciji Bilance i procjene
elektroenergetskih prilika za naredni period, kako bi se moglo vrsiti
uskladjivanje Bilanca i poduzimanje odgovar-ajucih mjera. (Zaduzeni:
Elektroprivredna poduzeca, Federalno ministarstvo energije, rudarstva
i industrije).
- Medjusobnim ugovorima regulirati odnose izmedju isporucilaca ugljena
i proizvodjaca elektricne energije (Zaduzeni: Rudnici ugljena i Elektroprivreda).
- Ostvariti visok stupanj pogonske spremnosti elektrana, dalekovoda,
modernizirati i osposobiti sustav upravljanja, kao i sustav veza. (Zaduzeni:
Elektroprivredna poduzeca).
- Pratiti politiku cijena elektricne energije, povecati stupanj naplate,
sprijeciti neovlastenu potrosnju (Zaduzeni: Elektroprivredna poduzeca,
Federalno ministarstvo trgovine i Federalno ministarstvo energije, rudarstva
i industrije).
2. UGLJEN
U Federaciji ugljen, kao domaci resurs, sa cca 4 milijarde
tona bilancnih pricuva (cca 3500 TWh), nosi oko 75% energetskih potencijala
i predstavlja nezamjenljiv energetski potencijal. Ugljenom u Federaciji
se snabdjeva 1352 MW instaliranih termoenergetskih kapaciteta u termoelektranama
iz kojih se dobiva cca 60% ukupne elektricne energije.
2.1. Planirana proizvodnja
Tabela 1.
| Rudnik-ci |
Ostvareni 1998. (t) |
Plan za 1999.(t) |
IsporukaTE (t) |
Ostali(t) |
Indeks1999/98 |
| 1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
| 1. Basen Srednja Bosna |
1.353.845 |
1.620.000 |
1.104.000 |
516.000 |
1,196 |
| 1.1. Kakanj |
|
765.000 |
712.000 |
53.000 |
- |
| 1.2. Breza |
|
300.000 |
210.000 |
90.000 |
- |
| 1.3. Zenica |
|
375.000 |
152.000 |
223.000 |
- |
| 1.4. Bila |
|
60.000 |
- |
60.000 |
- |
| 1.5. Gracanica |
|
120.000 |
30.000 |
90.000 |
- |
| 2. Basen Tuzla |
2.639.817 |
3.480.000 |
2.580.000 |
900.000 |
1,381 |
| 2.1. Kreka-Đurdjevik |
|
2.380.000 |
1.700.000 |
680.000 |
- |
| - Lignit |
|
1.837.000 |
1.200.000 |
637.000 |
- |
| - Mrki |
|
543.000 |
500.000 |
43.000 |
- |
| 2.2. Banovići |
|
1.100.000 |
880.000 |
220.000 |
- |
| 3. Kamengrad |
17.650 |
35.000 |
30.000 |
5.000 |
1,983 |
| 4.Tusnica |
37.500 |
80.000 |
- |
80.000 |
2,133 |
| UKUPNO |
4.048.812 |
5.215.000 |
3.714.000 |
1.501.000 |
1,288 |
Ukupno planirana proizvodnja ugljena u 1999. godini (Tabela 1.) iznosi
5.215.000 tona, sto je porast proizvodnje u odnosu na realizaciju u
1998. godini cca 30%.
U 1998. godinu planirana proizvodnja od 5.255.000 t, ostvarena je sa
4.048.812 t ili cca 77%.
Do ovakvog ostvarenja plana proizvodnje, doslo je iz nekoliko sljedecih
osnovnih razloga:
preambicioznost plana u odnosu na objektivne mogucnosti,
nedostatak i kolebljivost trzista, odnosno otezanost plasmana,
otezana naplata i iz tog osnova slaba mogucnost likvidnosti i reproduktivnosti,
izraubiranost - dostrajalost proizvodnih kapaciteta.
Uz sve navedeno Vlada Federacije je u okviru svojih mogucnosti pomogla-posredovala
u nabavci dizel goriva D-2 u vrijednosti od cca 7,5 miliona KM, eksplozivnih
sredstava u vrijednosti od cca 6,0 miliona KM, cca 15,0 miliona KM donacijskih
i sredstava povoljnih kredita za nabavku opreme. Takodjer je potrebno
istaci da su rudnici ugljena u 1998. godini smanjili uposlenost radnika
sa 17.022 na 15.770 radnika.
I u 1999. godini, moze se ocekivati poboljsanje poslovanja rudnika uglja
u svakom pogledu, povecanju kolicine i kvaliteta iskopanog ugljena,
stabilnijem financijskom poslovanju i vise izbalansiranoj proizvodnji
u odnosu na trzisne zahtjeve kao i daljnjem smanjivanju uposlenosti,
odnosno poboljsanju produktivnosti rada. U 1999. godini planira se snaznija
aktivnost na reorganizaciji rudnika ugljena i restruktuiranju. Kako
bi se planirani ciljevi ostvarili, planiraju se realizirati i odredjene
podsticajne mjere.
2.2. Mjere za realizaciju bilance ugljena
- Podstaci ugovaranje isporuke ugljena termoelektranama
predvidjene elektroenergetskim Bilancom za 1999. godinu.
Nositelj: Elektroprivreda BiH i Rudnici ugljena
Rok: kraj veljace 1999. godine.
- Potencirati i redovno pratiti ostvarenje planiranog kvaliteta ugljena
u cilju poboljsanja efikasnosti poslovanja rudnika i termoelektrana.
Nositelj: Rudnici ugljena i resorno Ministarstvo.
Rok: U kontinuitetu.
- Pomoci u realizaciji Ugovora za nabavku planiranih kolicina dizel
goriva D-2 sa EP i eksplozivnih materijala.
Nositelj: Rudnici ugljena, resorno Ministarstvo.
Rok: U kontinuitetu.
- Pomoc u nabavci urgentne opreme za kolektivnu zastitu na radu.
Nositelj: Rudnici ugljena, resorno Ministarstvo.
Rok: U kontinuitetu.
3. NAFTNI DERIVATI
3.1. Osvrt na 1998. godinu
Prema podacima uvoznika u protekloj 1998. godini izvrsena
je nabavka 604.396 tona naftnih derivata sto, u odnosu na Bilancom za
1998. godinu predvidjenu kolicinu od 900.000 tona, iznosi 67,15%.
Imajuci u vidu da postoje indicije da je u prvim mjesecima protekle
godine vrsen uvoz naftnih derivata bez posebnih Potvrda i Rjesenja ovog
ministarstva, procjenjujemo da je po tom osnovu, u Federaciju uvezeno
jos cca 45.000 do 65.000 tona, iz cega proizilazi da je Federacija za
svoje potrebe uvezla cca 665.000 tona, sto, u odnosu na kolicinu iz
1997. godine predstavlja povecanje za 5%, odnosno cca 74% u odnosu na
planirano za 1998. godinu.
Razlika izmedju Bilancom za 1998. godinu predvidjenih kolicina i tijekom
godine realiziranih kolicina uslijedila je zbog:
smanjenja realizacije nabavke za strategijske pricuve,
smanjenja nabavke za prioritetne korisnike,
smanjenja nabavke za komercijalnu potrosnju zbog nepokretanja industrijskih
kapaciteta sto je rezultiralo manjom ukupnom industrijskom potrosnjom.
U tijeku 1998. godine uvoz naftnih derivata na teritoriju Federacije
vrsilo je tridesetsedam vecih - manjih poduzeca cije je postotno ucesce
u odnosu na uvezenu kolicinu naftnih derivata slijedece: E-ENERGOPETROL
Sarajevo 21,50%; INA BiH Sarajevo 18,52%; ZOVKO Zepce 13.52; CIRCLE
- INTERNATIONAL Medjugorje 13.07%; GA-GI Grude 5,75%; EURO-BENZ Grude
5,87%; KALEN Zenica 4,40%; CAVKUNOVIC Bihac 3,78%; KOPEX-SARAJLIC Srebrenik
2,31%; UNA-BENZ Bihac 1,83%, dok je ostalih dvadesetsedam (27) uvoznika
uvezlo 9,45% naftnih derivata.
Ucesce u postotcima pojedinih derivata je:
1. Motorni benzini 34%
2. Dizel-gorivo 33%
3. Luel 23%
4. Mazut 5,5%
5. Ostalo (bitumen, TNP, MG-kerozin, petrolej i ulja i maziva) 4,5%
Za protekli period bitno je navesti pitanje neusuglasenosti postovanja
i primjene vazece regulative Odluke/Uputstva sto je u slijedecem planskom
periodu potrebno hitno regulirati.
Prema do sada dostupnim podacima, od ukupne kolicine uvezenih naftnih
derivata 97,64% se odnosi na komercijalne kolicine, dok preostali dio
od 2,36% (ili cca 16.000 tona) obuhvaca strategijske pricuve i prioritetne
korisnike (obrana, unutarnji poslovi, rudnici ugljena, termoelektrane,
poljoprivreda...).
3.2. Bilanca potreba u 1999. godini
Bilanca energetskih potreba Federacije za 1999. godinu
temelji se na sintezi iskazanih potreba pojedinih subjekata u Federaciji
kao i ostvarenih kolicina uvezenih naftnih derivata do sada evidentiranih
uvoznika. Prema tim pokazateljima u 1999. godini bilanca potreba treba
iznositi 770.000 tona naftnih derivata.
Struktura potreba iskazana je kako slijedi:
1. Komercijalne kolicine 710.000 tona
2. Strategijske pricuve 60.000 tona
UKUPNO 770.000 tona
sto predstavlja povecanje za 16% u odnosu na 1998. godinu.
U tabeli 1 dat je pregled potreba naftnih derivata za zadovoljenje prioritetnih
funkcija na federalnoj razini u 1999. godini, a nabavljaju se u okviru
komercijalnih kolicina.
tabela 1
| |
(tona)
|
| |
Bilanca 99. |
|
UKUPNO
|
60.000
|
| FUNKCIJA |
|
| 1. obrane |
13.500 |
| 2. zadovoljenje potreba rudnika ugljena i termoelektrana |
20.000 |
| 3. unutarnjih poslova (procjena) |
13.500 |
| 4. zadovoljenje potreba poljoprivrede, vodo- privrede
i šumarstva (procjena) |
4.500 |
| 5. zadovoljenje potreba ostalih (federalna ministarstva
- procjena) |
8.500 |
- Procjena kolicina za podatke pod rednim br. 2. i 4. je izvrsena na
temelju Odluke o privremenom ukidanju stope poreza na promet dizel goriva
za rudnike ugljena, termoelektrane, Vojsku Federacije BiH i proljetnu
sjetvu i ulja i maziva za Vojsku Federacije BiH ("Sluzbene novine
Federacije BiH", broj 46/98 od 21. 12. 1998. godine).
3.3. Nabavka naftnih derivata u 1999. godini
a) Za komercijalni kontingent
Nabavku komercijalnog kontingenta naftnih derivata u iznosu od cca 710.000
tona sto iznosi cca 218 miliona DEM (nabavna cijena fco granica BiH
bez uracunatih carinskih i poreskih obveza) ce vrsiti uvoznici naftnih
derivata u skladu sa iskazanim potrebama trzista.
Uvoznici i distributeri su duzni raspolagati stalnom pricuvom u iznosu
od najmanje 10% zapreminskog prostora svake pojedine vrste naftnog derivata
koji su predmet uvoza i trgovine.
b) Za strategijske pricuve
Nabavka naftnih derivata za strategijske pricuve vrsice se na svjetskom
trzistu putem Federalne direkcije robnih pricuva i ostalih uvoznika
po najpovoljnijim uvjetima, a po osnovu raspisanog natjecaja.
Iz navedenih kolicina ce se podmirivati neophodne potrebe korisnika
i vrsiti intervencije na trzistu.
Za nabavku ovih kolicina u iznosu od cca 60.000 tona potrebno je cca
18 miliona DEM (nabavna cijena fco granica BiH bez uracunatih carinskih
i poreskih obveza).
Nabavka naftnih derivata za potrebe prioritetnih korisnika ukljucena
je u komercijalni kontingent.
Za ukupne nabavke a) i b) u iznosu od cca 770.000 tona potrebno je cca
236 miliona DEM (nabavna cijena fco granica BiH bez uracunatih carinskih
i poreskih obveza).
3.4. Uslovi i mjere za realizaciju Bilance naftnih derivata
- Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije prati realizaciju
Bilance u skladu sa datim mjerama, a po uvezenim kolicinama.
- Federalno ministarstvo financija-Carinska uprava vrsi kontrolu uvoza
po vrstama i kolicinama naftnih derivata kao i izmirenja carinskih obveza
i posebnog poreza od strane uvoznika.
- Federalno ministarstvo financija-Poreska uprava prati realizaciju
naplate poreza na promet i naknade za puteve na razini Federacije, a
na temelju mjesecnih izvjesca koje poreski obveznici podnose poreskim
uredima u skladu sa vazecim zakonima.
- Federalno ministarstvo trgovine vrsi kontrolu distribucije-prodaje
naftnih derivata po namjeni i cijeni svakog naftnog derivata, uz posebnu
kontrolu namjenskog koristenja loz ulja, suglasno vazecim aktima.
- Derivate namijenjene komercijalnoj opskrbi ostalih korisnika osiguravaju
uvoznici koji ispunjavaju uvjete propisane Odlukom o ispunjavanju posebnih
uvjeta koja je jedinstvena za cijelu Federaciju.
- Uvoznici i distributeri su duzni raspolagati stalnom pricuvom u iznosu
od najmanje 10% zapreminskog prostora svake pojedine vrste naftnog derivata.
- Plan osiguranja strategijskih pricuva naftnih derivata donosi Vlada
Federacije.
- Radi kontinuiteta pracenja Bilance uvoznici naftnih derivata podnose
Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije mjesecno izvjesce
o realizaciji uvoza i stanju pricuva naftnih derivata.
- Kontrolu kolicina za prioritetne i strategijske potrosace naftnih
derivata vrsice Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
na temelju mjesecnih izvjesca o realizaciji uvezenih kolicina.
- Kontrola kvaliteta uvezenih naftnih derivata vrsit ce se putem nadleznih
federalnih institucija.
4. PRIRODNI PLIN
4.1. Osvrt na 1998. godinu
Bilanca prirodnog plina za 1998. godinu ostvarena je
u Federaciji u ukupnoj kolicini od 170,41 mil.Sm3 ili 62,46% od plana.
Energoinvest i BH-GAS su osigurali sa inopartnerom Gazeksportom potrebne
kolicine prirodnog plina po zahtjevima potrosaca, ali su preuzete kolicine
bitno manje od planiranih.
Kod osiguranja potrebnih kolicina prirodnog plina velike poteskoce predstavljala
je diskontinuirana potrosnja ljeto-zima kao i neogovarajuca procjena
potrosaca za potrebama kako mjesecno tako i za cijelu godinu.
4.2. Bilanca potreba u 1999. godini
Na temelju iskazanih potreba potrosaca/distributera prirodnog plina
u Federaciji potrebno je osigurati 245,51 mil.Sm3gasa. Iskazane potrebe
su vece za 44,00% u odnosu na ostvarenu potrosnju u 1998. godini ili
manje za 10% od kolicina iz Bilance za 1998. godinu. Novi potrosac u
1999. godini je Visoko-GAS.
Potrebna sredstva za osiguranje planiranih kolicina prirodnog plina
fco Zvornik ce iznositi cca 22 mil. USD.
Bilanca potreba prirodnog plina po potrosacima za 1999. godinu data
je u Tabeli 1.
Tabela 1 (mil Sm3)
Ukupno FBiH Sarajevogas Zelje-zara Zenica TC Kakanj IGM Visok Visoko
GAS
I Kvartal 89,60 75,00 12,95 0,30 1,35 0,00
II Kvartal 40,27 22,50 22,50 5,50 1,35 0,00
III Kvartal 27,39 9,50 11,04 5,50 1,35 0,00
IV Kvartal 88,25 69,00 12,50 3,00 1,35 2,40
UKUPNO 245,51 176,00 47,41 14,00 5,40 2,40
Ucesce uBilanci % 100 68,75 18,52 7,80 2,10 2,80
Napomena: - Planirani parametri
- Prosjecna dnevna potrosnja 672.630 Sm3/dan
- Max. zakupljeni dnevni transportni kapacitet 958.904 Sm3/dan
- Max. dnevna potrosnja (prosinac) 1.135.806 Sm3/dan
- Minimalna dnevna potrosnja (kolovoz) 279.677 Sm3/dan
4.3. Uvjeti i mjere za realizaciju
- Donijeti odluku o tarifnim stavovima i cijenama prirodnog gasa (BH-GAS).
- Na cijene prirodnog plina suglasnost daje Vlada Federacije.
- Regulirati ugovorene obveze za isporuku, transport i distrubuciju
planiranih kolicina prirodnog plina (uvoznik, distributeri-potrosaci).
- Osigurati placanje isporuka prirodnog plina robama iz Federacije -
barter aranzmani (uvoznik).
- Pripremiti Prijedlog zakona o plinskoj privredi (resorno Ministarstvo,
Vlada Federacije).