ZAKON O VLASNICKOPRAVNIM ODNOSIMA I OSNOVNA NACELA, PREDMET I NOSIOCI PRAVA VLASNISTVA

1. Opca odredba

Clan 1.

Ovim zakonom uredjuju se uvjeti i nacin stjecanja, koristenje zastite i prestanak prava vlasnistva na stvarima (pokretnim i nepokretnim), stvarne sluznosti, pravo zaloga, posjed i prava stranih osoba na stvarima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). 2. Osnovna nacela

Clan 2.

Vlasnistvo je pravo da se stvar posjeduje, koristi i da se njome raspolaze, sukladno s njenom prirodom i namjenom. Svako je duzan da se uzdrzava od povrede prava vlasnistva druge osobe.

Clan 3.

Svako fizicko ili pravno lice ima pravo na mirno uzivanje svog vlasnistva, samostalno i u zajednici s drugima. Nikome se ne moze oduzeti vlasnistvo osim u javnom interesu i pod uvjetima predvidjenim zakonom i opcim principima medjunarodnog prava. Zakonom se, u javnom interesu, a narocito radi zastite prirodnih bogatstava, okoline i kulturnohistorijske bastine, moze ograniciti ili posebno urediti nacin koristenja i raspolaganja odredjenim stvarima.

Clan 5.

Zabranjeno je vrsenje prava iz ovog zakona suprotno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena ili priznata.

Clan 6.

Pravo vlasnistva moze se ograniciti ili oduzeti samo u javnom interesu, sukladno s ustavom, na nacin i pod uvjetima odredjenim zakonom. Vlasnik ima pravo na punu nadoknadu za ograniceno ili oduzeto pravo vlasnistva. Odredba stava 2. ovog clana ne odnosi se na slucajeve odredjene zakonom, ako je do ogranicenja ili oduzimanja prava vlasnistva doslo usljed protupravnog ponasanja vlasnika.

Clan 7.

Stvari na kojima postoji pravo vlasnistva su u prometu. Zakonom se moze ograniciti ili zabraniti promet odredjenih stvari ako za to postoje razlozi koji se u civiliziranom drustvu smatraju opravdanim. Stvari u opcoj upotrebi nisu u prometu.

Clan 8.

Na stvari se moze zasnovati pravo stvarne i osobne sluznosti, pravo gradjenja, pravo stvarnog tereta i pravo zaloga. Stjecanje, sadrzaj, zastita i prestanak prava iz stava 1. ovog clana uredjuje se zakonom.

Clan 9.

Vlasnik stvari duzan je uzdrzavati se od radnji i otklanjati uzroke koji potjecu od njegove stvari, kojima se otezava ili onemogucava koristenje tudjih stvari (prenosenja dima, neprijatnih mirisa, toplote, cadji, potresa, buke, oticanja otpadnih voda i sl.) preko mjere koja je uobicajena s obzirom na prirodu i namjenu stvari i na mjesne prilike, ili kojima se prouzrokuje znatnija steta. Bez posebnog pravnog osnova zabranjeno je vrsenje smetnji iz stava 1. ovog clana, posebnim uredjajima. Zakonom se uredjuju prava i obveze vlasnika nekretnina koji proizilaze iz susjedskih odnosa. 3. Predmet prava vlasnistva

Clan 10.

Predmet prava vlasnistva su pokretne i nepokretne stvari. Mineralne sirovine, vode, divljac, ribe i drugi slobodni dijelovi prirode smatraju se stvarima, u smislu ovog zakona, kada se nad njima stekne posjed. Zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona odredjuje se ko i pod kojim uvjetima zaposjedanjem (na osnovu koncesija, dozvola i sl.) stjece pravo vlasnistva na ovim stvarima. Pod nepokretnom stari (nekretnine), u smislu ovog zakona, smatraju se: zemljiste, gradjevinski objekti namijenjeni trajnoj upotrebi, koji se ne mogu premjestati bez ostecenja njihove sustine i posebni dijelovi zgrada (stanovi i poslovne prostorije), te pripatci ovih stvari dok, po zakonu ili po volji vlasnika, sluze iskoristavanju glavne stvari (nekretnine po namjeni). Posebnim zakonom se odredjuju stvari u opcoj upotrebi i nacin njihovog koristenja. Stvari u opcoj upotrebi, nakon promjene namjene, postaju vlasnistvo Federacije, kantona, opcine ili grada, sukladno zakonu iz stava 4. ovog clana, ako zakonom Bosne i Hercegovine nije drukcije odredjeno.

Clan 11.

Zakonom se, u javnom interesu, moze odrediti da odredjene stvari mogu biti samo vlasnistvo Federacije ili drugog pravnog lica, a u vlasnistvu fizickih osoba samo po odobrenju nadleznog organa.

Clan 12.

Vlasnik zgrade ima pravo vlasnistva na zemljistu na kome je zgrada izgradjena i koje sluzi za redovnu upotrebu zgrade, ako zakonom nije drukcije odredjeno. 4. Nosioci prava vlasnistva

Clan 13.

Nosioci prava vlasnistva su fizicka i pravna lica. Ovim zakonom se uredjuju uvjeti pod kojima strana fizicka i pravna lica, cije je sjediste van teritorije Bosne i Hercegovine, mogu stjecati pravo vlasnistva na teritoriji Federacije, odnosno Bosne i Hercegovine.

Clan 14.

Tijela pravnih lica vrse vlasnicka ovlastenja suglasno zakonu, odnosno statutu ili pravilima pravnog lica sukladno s zakonom. Zakonom se odredjuju pravna lica koja su nosioci pojedinih vlasnickih ovlastenja na stvarima u vlasnistvu Federacije, odnosno u vlasnistvu kantona, opcine ili grada. 5. Suvlasnistvo

Clan 15.

Suvlasnistvo postoji kada nepodijeljena stvar pripada dvjema ili vise osoba, tako da je dio svake od njih odredjen srazmjerno cjelini (idealni dio). Svaki suvlasnik ima pravo da stvar posjeduje i da se njom koristi srazmjerno svom dijelu, ne povrijedjujuci prava ostalih suvlasnika. Suvlasnik moze raspolagati svojim dijelom bez suglasnosti ostalih suvlasnika. U slucaju prodaje suvlasnickog dijela, ostali suvlasnici imaju pravo prece kupovine samo ako je to zakonom odredjeno.

Clan 16.

Suvlasnici stvari imaju pravo da njom zajednicki upravljaju, a mogu povjeriti upravljanje jednom ili nekolicini suvlasnika ili trecoj osobi. Troskove koristenja, upravljanja i odrzavanja stvari i ostale terete koji se odnose na cijelu stvar, snose suvlasnici srazmjerno velicini svojih dijelova.

Clan 17.

Za poduzimanje poslova redovnog upravljanja stvarju potrebna je suglasnost suvlasnika ciji dijelovi zajedno cine vise od jedne polovine vrijednosti stvari. Ako se ne postigne potrebna suglasnost, a poduzimanje posla je neophodno za redovno odrzavanje stvari, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odluci sud. Za poduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja (promjena namjene stvari, otudjenje cijele stvari, izdavanje cijele stvari u zakup, zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, zasnivanje sluznosti, vece popravke ili prepravke stvari koje nisu nuzne za odrzavanje i sl.) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. Ako se u slucajevima iz stava 3. ovog clana, ne postigne suglasnost svih suvlasnika, a za poduzimanje posla postoje narocito opravdani razlozi, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odluci sud.

Clan 18.

Suvlasnik ima pravo da zahtjeva diobu stvari i to pravo ne zastarijeva. Ugovor kojim se suvlasnik trajno odrice prava na diobu stvari je nistav.

Clan 19.

Suvlasnici sporazumno odredjuju nacin diobe stvari. U slucaju kada suvlasnici ne mogu postici sporazum o nacinu diobe stvari o tome ce odluciti sud, na zahtjev svakog od suvlasnika.

Clan 20.

Ako je fizicka dioba stvari nemoguca ili je moguce samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, sud ce odluciti da se dioba izvrsi prodajom stvari. Ako ne uspije dioba prodajom stvari, sud moze stvar dosuditi u vlasnistvo jednom ili vise suvlasnika uz obavezu isplate ostalim suvlasnicima naknade prometne vrijednosti stvari, srazmjerno njihovim dijelovima. Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ili dio stvari, ostali suvlasnici jamce za pravne i fizicke nedostatke stvari do visine vrijednosti svojih suvlasnickih dijelova. Pravo iz stava 3. ovog clana gasi se protekom tri godine od diobe stvari. 6. Zajednicko vlasnistvo

Clan 21.

Zajednicko vlasnistvo postoji, u slucajevima odredjenim zakonom, kada stvar pripada dvjema ili vise osoba (zajednicari) tako da njihovi udjeli nisu unaprijed odredjeni, ali su odredivi. Na zajednicko vlasnistvo shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o suvlasnistvu, ako zakonom nije drukcije odredjeno. 7. Etazno vlasnistvo

Clan 22.

Vlasnici posebnih dijelova zgrade (etazni vlasnici) imaju nedjeljivo zajednicko pravo vlasnistva na zajednickim dijelovima zgrade koji sluze njihovim posebnim dijelovima i nedjeljivo zajednicko pravo vlasnistva ili trajnog koristenja na zemljistu pod zgradom i zemljistu koje sluzi za njenu redovnu upotrebu. Medjusobni odnosi, prava i obaveze etaznih vlasnika zgrade uredjuju se zakonom.

II STJECANJE PRAVA VLASNISTVA

1. Osnovi stjecanja prava vlasnistva

Clan 23.

Pravo vlasnistva stjece se po samom zakonu, na osnovu pravnog posla, odlukom nadleznog organa i nasljedjivanjem.

Clan 24.

Po samom zakonu pravo vlasnistva se stjece stvaranjem nove stvari, spajanjem, mijesanjem, gradjenjem na tudjem zemljistu, odvajanjem plodova, dosjeloscu, stjecanjem od nevlasnika, okupacijom i u drugim slucajevima odredjenim zakonom. 2. Stjecanje prava vlasnistva novoizradjene stvari

Clan 25.

Osoba koja od svog materijala svojim radom izradi novu stvar stjece na nju pravo vlasnistva. Pravo vlasnistva na novu stvar pripada vlasniku od cijeg ju je materijala, na osnovu posla, izradila druga osoba. Ako je neko od tudjeg materijala svojim radom izradio novu stvar, ona mu i pripada ako je savjestan i ako je vrijednost rada veca od vrijednosti materijala. U slucaju iz stava 3. ovog clana, ako su vrijednost rada i vrijednost materijala jednake, nastaje suvlasnistvo. 3. Stjecanje prava vlasnistva spajanjem ili mijesanjem stvari

Clan 26.

Kada su stvari koje pripadaju raznim vlasnicima tako spojene ili pomijesane da se ne mogu razdvojiti bez znatne stete ili bez nesrazmjernih troskova, na novoj stvari nastaje suvlasnistvo dotadas njih vlasnika i to srazmjrno vrijednosti koju su pojedine stvari imale u trenutku spajanja ili mijesanja. Ako je neko od vlasnika bio nesavjestan, savjestan vlasnik moze zahtijevati, u roku od jedne godine od dana spajanja ili mijesanja stvari, da mu cijela stvar pripadne u vlasnistvo ili da cijela stvar pripadne u vlasnistvo nesavjesnom vlasniku i da mu ovaj naknadi prometnu vrijednost njegove stvari. Ako od dviju spojenih ili pomijesanih stvari jedna ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu, vlasnik vrijednije stvari stjece pravo vlasnistva na novu stvar. U slucaju iz stava 3. ovog clana, osoba koja je izgubila pravo vlasnistva moze, u roku od jedne godine od dana spajanja ili mijesanja stvari, zahtijevati naknadu prometne vrijednosti svoje stvari. 4. Stjecanje prava vlasnistva gradjenjem na tudjem zemljistu

Clan 27.

Osoba koja izgradi gradjevinski objekat trajne namjene na zemljistu na kojem drugi ima pravo vlasnistva (graditelj) stjece pravo vlasnistva i na zemljiste na kojem je izgradjen gradjevinski objekat, kao i na zemljiste koje je neophodno za njegovu upotrebu, ako nije znala niti je mogla znati da gradi na tudjem zemljistu, a vlasnik zemljista je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio. U slucaju iz stava 1. ovog clana, vlasnik zemljista ima pravo, u roku od tri godine od dana saznanja za zavrsenu izgradnju, a najkasnije do deset godina od zavrsene izgradnje ,zahtijevati da mu graditelj naknadi prometnu vrijednost zemljista u vrijeme donosenja sudske odluke.

Clan 28.

Ako je graditelj znao da gradi na tudjem zemljistu ili ako to nije znao, a vlasnik se odmah usprotivio gradnji, vlasnik zemljis ta moze zahtijevati da mu pripadne pravo vlasnistva na gradjevinski objekat ili da graditelj porusi gradjevinski objekat i vrati zemljiste u prvobitno stanje ili da mu graditelj isplati prometnu vrijednost zemljista. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog clana, sud moze odluciti da se izgradjeni gradjevinski objekat ne porusi, ako njegovo rusenje, s obzirom na okolnosti slucaja (vrijednost objekta, ponasanje vlasnika zemljista i graditelja u toku izgradnje i sl.) ne bi bilo opravdano. U slucaju iz stava 1. ovog clana, vlasnik zemljista ima pravo i na naknadu stete. Ako vlasnik zemljista zahtijeva da mu pripadne pravo vlasnistva na gradjevinski objekat, duzan je graditelju naknaditi vrijednost objekta u visini prosjecne gradjevinske cijene objekta u mjestu gdje se nalazi, u vrijeme donosenja sudske odluke. Pravo izbora iz stava 1. ovog clana, vlasnik zemljista moze ostvariti u roku od tri godine od dana zavrsetka izgradnje gradjevinskog objekta, a po proteku tog roka moze zahtijevati isplatu prometne vrijednosti zemljista.

Clan 29.

Ako je graditelj savjestan, a vlasnik zemljista nije znao za izgradnju, u slucaju kada gradjevinski objekat vrijedi znatno vise od zemljista, gradjevinski objekat zajedno sa zemljistem pripada graditelju, a on za zemljiste duguje vlasniku naknadu po prometnoj cijeni zemljista. Ako je vrijednost zemljista znatno veca, sud ce na zahtjev vlasnika zemljista gradjevinski objekat dosuditi njemu i obvezati ga da graditelju naknadi gradjevinsku vrijednost objekta u visini prosjecne gradjevinske cijene u mjestu gdje se objekat nalazi. Ovaj zahtjev vlasnik ima pravo podnijeti u roku od tri godine od dana zavrsetka izgradnje gradjevinskog objekta. U slucaju kada su vrijednost gradjevinskog zemljista i vrijednost objekta priblizno jednake, sud ce gradjevinski objekat, odnosno gradjevinski objekat i zemljiste, dosuditi vlasniku zemljista, odnosno graditelju, vodeci racuna o njihovim potrebama i svim okolnostima slucaja. Vlasniku zemljista, odnosno graditelju pripada naknada za zemljiste, odnosno gradjevinski objekat po prometnoj cijeni zemljis ta, odnosno objekta.

Clan 30.

U slucaju kad su graditelj i vlasnik zemljista nesavjesni, shodno ce se primjeniti pravila iz odredbe clana 28. ovog zakona. 5. Stjecanje prava vlasnistva odvajanjem plodova

Clan 31.

Pravo vlasnistva na plodove koje stvar daje pripada vlasniku stvari. Savjestan posjednik, plodouzivatelj i zakupac stvari koja daje plodove stjece pravo na plodove, u trenutku njihovog odvajanja. Plodovi iz stava 2. ovog clana do njihovog odvajanja sastavni su dio stvari i pripadaju njenom vlasniku. 6. Stjecanje prava vlasnistva dosjeloscu

Clan 32.

Posjednik stjece dosjeloscu pravo vlasnistva na nepokretnoj stvari koja je u vlasnistvu druge osobe, protekom deset godina savjesnog i zakonitog posjeda. Posjednik stjece dosjeloscu pravo vlasnistva na nepokretnoj stvari koja je u vlasnistvu druge osobe, proteklom dvadeset godina savjesnog posjeda.

Clan 33.

Posjednik stjece dosjeloscu pravo vlasnistva na pokretnoj stvari koja je u vlasnistvu druge osobe, proteklom tri godine savjesnog i zakonitog posjeda. Posjednik stjece dosjeloscu pravo vlasnistva na pokretnoj stvari koja je u vlasnistvu druge osobe, protekom sest godina savjesnog posjeda.

Clan 34.

Nasljednik stjece savjestan posjed od trenutka otvaranja nasljedja i u slucaju kada je ostaviteljev posjed bio nesavjestan, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati. U slucaju iz stava 1. ovog clanka, vrijeme za dosjelost pocinje teci od trenutka otvaranja nasljedja.

Clan 35.

Vrijeme potrebno za dosjelost pocinje teci od dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a zavrsava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme posjeda uracunava se i vrijeme za koje su prethodnici posjednika posjedovali stvar kao svjesni i zakoniti, odnosno savjesni posjednici. Na zastoj, odnosno prekid dosjelosti, shodno se primjenjuju zakonske odredbe o zastoju, odnosno prekidu zastarjelosti potrazivanja. 7. Stjecanje prava vlasnistva od nevlasnika

Clan 36.

Savjesna osoba stjece pravo vlasnistva na pokretnu stvar koju je pribavila uz naknadu od nevlasnika: 1) koji u okviru svoje djelatnosti stavlja u promet takve stvari; 2) kome je vlasnik predao stvar u posjed na osnovu pravnog posla koji nije osnov za pribavljanje prava vlasnistva, i 3) na javnoj prodaji. Raniji vlasnik, u roku od jedne godine od dana prestanka njegovog prava vlasnistva, ima pravo na povrat stvari u vlasnistvo, ako ta stvar za njega ima poseban znacaj i ako stjecatelju plati naknadu u visini prometne vrijednosti stvari. 8. Stjecanje prava vlasnistva na napustenoj stvari

Clan 37.

Na pokretnu stvar koju je njen vlasnik napustio, pravo vlasnistva stjece osoba koja je uzme u posjed sa namjerom da je prisvoji, ako zakonom nije drukcije odredjeno. Napustena nekretnina postaje vlasnistvo Federacije, ako posebnim zakonom nije odredjeno da postaje vlasnistvo kantona, opcine, ili grada. 9. Stjecanje prava vlasnistva pravnim poslom

Clan 38.

Pravo vlasnistva na nekretnine, na osnovu pravnog posla stjece se upisom u javne knjige o nekretninama, ako je nositelj savjestan. Savjesnost stjecatelja se pretpostavlja. U slucaju vise savjesnih stjecatelja, upis u javne knjige ima pravo zahtjevati stjecatelj kome je nekretnina predata u posjed, a dok je nekretnina u posjedu prenositelja, upis u javne knjige ima pravo zahtjevati stjecatelj koji je prvi stekao pravni osnov za prenos prava vlasnistva.

Clan 39.

Vlasnistvo na pokretnoj stvari, na osnovu pravnog posla, stjece se njenom predajom u posjed stjecatelja. Predaja pokretne stvari smatra se izvrsenom i predajom isprave na osnovu koje stjecatelj moze njome raspolagati, urucenjem nekog dijela stvari, izdvajanjem ili drugim oznacavanjem stvari koje znaci njenu predaju i kada po shvatanju u prometu to proizlazi iz konkretnih okolnosti.

Clan 40.

Izuzetno od odredbe clana 39. ovog zakona, pravo vlasnistva na pokretnoj stvari, na osnovu pravnog posla, stjece se u trenutku kada se sa vlasnikom zakljuci pravni posao: 1) ako se stvar vec nalazi u posjedu stjecatelja po nekom drugom pravnom osnovu; 2) ako stjecatelj ostavi stvar i dalje u posjedu prenositelja po nekom drugom pravnom osnovu, i 3) ako se stvar nalazi u posjedu trece osobe.

Clan 41.

Kada je vise osoba zakljucilo posebne pravne poslove radi stjecanja prava vlasnistva na istu pokretnu stvar koja je individualno odredjena, to pravo stjece osoba kojoj je stvar predata, ako je savjesna. Ako postoji vise savjesnih stjecatelja, pravo da zahtjeva predaju stvari u posjed ima stjecatelj koji je prvi stekao pravni osnov za prenos prava vlasnistva. 10. Stjecanje prava vlasnistva naslijedjivanjem

Clan 42.

Nasljednik stjece pravo vlasnistva na stvar u trenutku otvaranja nasljedja na imovini ostavitelja, ako zakonom nije drukcije odredjeno.

III ZASTITA PRAVA VLASNISTVA

Clan 43.

Vlasnik moze tuzbom zahtjevati od posjednika povracaj individualno odredjene stvari. Vlasnik mora dokazati da na stvar ciji povracaj trazi ima pravo vlasnistva, kao i da se ona nalazi u faktickoj vlasti tuzenog. Pravo na podnosenje tuzbe iz stava 1. ovog clana, ne zastarijeva.

Clan 44.

Osoba ciji je posjed savjestan u smislu clana 77. stav 2. ovog zakona (savjestan posjednik), duzna je vratiti stvar vlasniku sa plodovima koji nisu obrani. Savjestan posjednik ne odgovara za pogorsanje i propast stvari koji su nastali za vrijeme njegovog savjesnog posjeda. Savjestan posjednik ima pravo na naknadu nuznih troskova za odrzavanje stvari, kao i na naknadu korisnih troskova u mjeri u kojoj je vrijednost stvari povecana. Savjestan posjednik ima pravo na naknadu troskova koje je ucinio radi svog zadovoljstva ili uljepsanja stvari samo ukoliko je time njena vrijednost povecana. Ako se ono sto je ucinjeno radi zadovoljstva ili uljepsanja stvari moze od nje odvojiti bez njenog ostecenja, savjestan posjednik ima pravo da to odvoji i zadrzi za sebe. Savjestan posjednik ima pravo zadrzavanja stvari dok mu se ne naknadi iznos nuznih i korisnih troskova koje je imao u vezi s njenim odrzavanjem.

Clan 45.

Osoba ciji posjed nije savjestan (nesavjestan posjednik) duzna je stvar vratiti vlasniku sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme njegovog posjeda. Nesavjestan posjednik duzan je naknaditi vlasniku vrijednost ubranih plodova koje je potrosio, otudjio ili unistio, kao i vrijednost plodova koje je propustio da ubere. Nesavjestan posjednik duzan je naknaditi stetu nastalu pogors anjem ili propascu stvari, osim ako bi ta steta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika. Nesavjestan posjednik ima pravo zahtjevati naknadu nuznih troskova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega. Nesavjestan posjednik ima pravo zahtjevati naknadu korisnih troskova samo ako su korisni osobno za vlasnika. Nesavjestan posjednik nema pravo na naknadu troskova koje je uzinio radi svog zadovoljstva ili uljepsanja stvari. Ako se ono sto je ucinjeno radi zadovoljstva ili uljepsanja stvari moze odvojiti od stvari bez njenog ostecenja, nesavjestan posjednik ima pravo da to odvoji i zadrzi za sebe.

Clan 46.

Savjestan posjednik postaje nesavjestan od trenutka kada mu je tuzba dostavljena, ali vlasnik moze dokazivati da je savjestan posjednik postao nesavjestan i prije dostavljanja tuzbe.

Clan 47.

Potrazivanja savjesnog posjednika iz clana 44. stav 3. ovog zakona, potrazivanje vlasnika iz clana 45. stav 2. ovog zakona i potrazivanje nesavjesnog posjednika iz clana 45. st. 4. i 5. ovog zakona, zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlasniku.

Clan 48.

Osoba koja je pribavila individualno odredjenu stvar po pravnom osnovu i na zakonit nacin, a nije znala, niti je mogla znati da nije postala vlasnik stvari (pretpostavljeni vlasnik), ima pravo zahtjevati njen povracaj i od savjesnog posjednika kod koga se ta stvar nalazi bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu. Kad se dvije osobe smatraju pretpostavljenim vlasnicima iste stvari, jaci pravni osnov ima osoba koja je stvar stekla teretno u odnosu na osobu koja je stvar stekla besteretno, a ako su pravni osnovi ovih osoba iste jacine, prvenstvo ima osoba kod koje se stvar nalazi. Pravo na podnosenje tuzbe iz stava 1. ovog clana, ne zastarijeva. Na odnose izmedju pretpostavljenog vlasnika i savjesnog i nesavjesnog posjednika primjenjuju se odredbe cl. 44. do 47. ovog zakona.

Clan 49.

Ako treca osoba protivpravno uznemirava vlasnika ili pretpostavljenog vlasnika na drugi nacin, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik, odnosno pretpostavljeni vlasnik, imaju pravo tuzbom zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Kad je uznemiravanjem iz stava 1. ovog clana, prouzrokovana steta, vlasnik i pretpostavljeni vlasnik imaju pravo zahtjevati naknadu stete po opcim pravilima o naknadi stete. Pravo na podnosenje tuzbe iz stava 1. ovog clana, ne zastarijeva.

Clan 50.

Suvlasnik, odnosno zajednicar ima pravo na tuzbu za zastitu prava vlasnistva na cijelu stvar, a suvlasnik ima pravo na tuzbu za zastitu svog prava vlasnistva na dijelu stvari.

IV PRESTANAK PRAVA VLASNISTVA

Clan 51.

Pravo vlasnistva koje odredjena osoba ima na stvar prestaje kad druga osoba stekne pravo vlasnistva na tu stvar.

Clan 52.

Pravo vlasnistva prestaje napustanjem stvari. Stvar se smatra napustenom kad njen vlasnik na nesumnjiv nacin i slobodno izrazi volju da ne zeli vise da je ima u vlasnistvu. Nadlezni organ, u postupku odredjenom zakonom, utvrdjuje, u smislu stava 2. ovog clana, da je nepokretna stvar napustena.

Clan 53.

Pravo vlasnistva prestaje propascu stvari. Na ostatku propale stvari vlasnik zadrzava pravo vlasnistva.

Clan 54.

Pravo vlasnistva prestaje i u drugim slucajevima odredjenim zakonom.

V PRAVO STVARNE SLUZNOSTI

1. Opce odredbe

Clan 55.

Stvarna sluznost je pravo vlasnika jedne nekretnine (povlasna nekretnina) da za potrebe te nekretnine vrsi odredjene radnje na nekretnini drugog vlasnika (posluzna nekretnina) ili da zahtjeva od vlasnika posluzne nekretnine da se uzdrzava od vrsenja odredjenih radnji koje bi inace imao pravo vrsiti na svojoj nekretnini. Stvarna sluznost se moze ustanoviti na odredjeno vrijeme ili za odredjeno doba godine.

Clan 56.

Stvarna sluznost vrsi se na nacin kojim se najmanje opterec uje posluzna nekretnina. Ako je za vrsenje stvarne sluznosti potrebno koristenje nekog uredjaja ili poduzimanje neke radnje, troskove odrzavanja tog uredjaja i poduzimanja te radnje, snosi vlasnik povlasne nekretnine. Ako uredjaj ili radnja sluzi i interesima vlasnika posluzne nekretnine, troskove odrzavanja tog uredjaja i troskove poduzimanja te radnje snose, srazmjerno koristi koju imaju, vlasnik povlasne i vlasnik posluzne nekretnine. 2. Osnovi zasnivanja stvarne sluznosti

Clan 57.

Stvarna sluznost zasniva se pravnim poslom, odlukom nadleznog organa i dosjeloscu. a) Zasnivanje stvarne sluznosti pravnim poslom

Clan 58.

Na osnovu pravnog posla stvarna sluznost stjece se upisom u javnu knjigu o nekretninama. b) Zasnivanje stvarne sluznosti odlukom nadleznog organa

Clan 59.

Odlukom suda ili drugog nadleznog organa, stvarna sluznost ustanovljava se kada se povlasna nekretnina u cjelini ili djelimicno ne moze koristiti bez odgovarajuceg koristenja posluzne nekretnine, kao i u drugim slucajevima odredjenim zakonom. Sluznost iz stava 1. ovog clana, stjece se danom pravomoc nosti odluke suda ili drugog nadleznog organa, ako zakonom nije drukcije odredjeno. Na zahtjev vlasnika posluzne nekretnine, nadlezni organ utvrdjuje naknadu koju vlasnik povlasne nekretnine duguje vlasniku posluzne nekretnine. c) Zasnivanje stvarne sluznosti dosjeloscu

Clan 60.

Stvarna sluznost stjece se dosjeloscu kada je vlasnik povlasne nekretnine fakticki ostvarivao sluznost za vrijeme od dvadeset godina, a vlasnik posluzne nekretnine se tome nije protivio. Stvarna sluznost se ne moze steci dosjeloscu ako je vrsena zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika posluzne nekretnine, silom, prevarom ili ako je sluznost ustupljena do opoziva. 3. Zastita stvarne sluznosti

Clan 61.

Vlasnik povlasne nekretnine ima pravo tuzbom zahtjevati da se prema vlasniku posluzne nekretnine utvrdi postojanje stvarne sluznosti. Na tuzbu iz stava 1. ovog clana, shodno se primjenjuju odredbe clana 42. stav 2. ovog zakona.

Clan 62.

Ako treca osoba vlasnika povlasne nekretnine protivpravno ometa ili sprijecava u vrsenju stvarne sluznosti, vlasnik povlasne nekretnine ima pravo tuzbom zahtijevati da to ometanje ili sprecavanje prestane.

Clan 63.

Vlasnik posluzne nekretnine ima pravo zahtijevati da prestane pravo stvarne sluznosti kada ona postane nepotrebna za koristenje povlasne nekretnine, kao i kad prestane razlog zbog koga je bila zasnovana. 4. Prestanak stvarne sluznosti

Clan 64.

Stvarna sluznost prestaje: 1) ako se vlasnik posluzne nekretnine protivi njenom vrsenju, a vlasnik povlasne nekretnine tri uzastopne godine nije vrsio svoje pravo; 2) ako se ne vrsi za vrijeme potrebno za njeno stjecanje dosjeloscu; 3) ako ista osoba postane vlasnik posluzne i povlasne nekretnine, i 4) ako propadne povlasna ili posluzna nekretnina.

Clan 65.

Ako se podijeli povlasna nekretnina, stvarna sluznost ostaje u korist svih njenih dijelova. Vlasnik posluzne nekretnine ima pravo zahtjevati da stvarna sluznost vlasnika dijela podijeljene povlasne nekretnine prestane, ako ne sluzi za potrebe tog dijela. Ako je podijeljena posluzna nekretnina, stvarna sluznost ostaje samo na dijelovima na kojima je vrsena.

VI PRAVO ZALOGA

1. Opce odredbe

Clan 66.

Pravo zaloga moze postojati na pokretnim stvarima, nekretninama i na pravima. Pravo zaloga nastaje na osnovu pravnog posla, sudske odluke i zakona.

Clan 67.

Na pravo zaloga na pokretnim stvarima i pravo zaloga na pravima primjenjuju se odredbe o zalogu sadrzane u propisima kojima su uredjeni obligacioni odnosi. 2. Pravo zaloga na nekretnini (hipoteka)

Clan 68.

Radi osiguranja odredjenog potrazivanja, nekretnina moze biti opterecena pravom zaloga u korist povjeritelja (hipoteka) koji je ovlasten da, na nacin odredjen zakonom, zahtjeva namirenje svog potrazivanja iz vrijednosti te nekretnine prije povjeritelja koji na njoj nemaju hipoteku, kao i prije povjeritelja koji su hipoteku na njoj stekli poslije njega, bez obzira na promjenu vlasnika opterecene nekretnine. Hipoteka se moze zasnovati i na idealnom suvlasnickom dijelu nekretnine. Hipoteka se odnosi na cijelu nekretninu, na njene plodove dok su neodvojeni, kao i na druge njene sastavne dijelove i pripatke, ukljucujuci i poboljsanje njenog stanja nastalo nakon zasnivanja hipoteke. Za osiguranje jednog potrazivanja moze se zasnovati hipoteka na vise nekretnina (zajednicka hipoteka). Zalozena nekretnina u cjelini osigurava potrazivanje povjeritelja do potpunog namirenja tog potrazivanja, bez obzira na kasniju podjelu nekretnine (nedjeljivost hipoteke).

Clan 69.

Hipoteka nastaje na osnovu pravnog posla, sudske odluke i zakona. Na osnovu pravnog posla ili sudske odluke, hipoteka se stjece upisom u javnu knjigu ili na drugi nacin odredjen zakonom. Na osnovu zakona hipoteka se stjece kada se ispune uvjeti odredjeni zakonom.

Clan 70.

Kada na jednoj nekretnini postoji vise hipoteka, njihov redoslijed odredjuje se prema trenutku nastanka tih hipoteka, ako zakonom nije drukcije odredjeno.

Clan 71.

Hipoteka se moze prenijeti na drugog samo zajedno sa prenosom potrazivanja koje je hipotekom osigurano. Hipotekarni povjeritelj moze zasnovati hipoteku na postojec oj hipoteci u korist trece osobe bez pristanka hipotekarnog duznika (nadhipoteka).

Clan 72.

Ako hipotekarni duznik smanjuje vrijednost nekretnine opterec ene hipotekom ili na drugi nacin pogorsava njeno stanje, hipotekarni povjeritelj ima pravo zahtjevati da sud nalozi hipotekarnom duzniku da se uzdrzi od takvih radnji, a ako to on ne ucini, ima pravo zahtjevati prinudnu naplatu trazbine osigurane hipotekom i prije njene dospjelosti.

Clan 73.

Prestanak hipoteke moze se traziti: 1) kad prestane trazbina osigurana hipotekom; 2) kad se hipotekarni povjeritelj odrekne hipoteke pismenom izjavom datom kod nadleznog organa koji vodi javnu knjigu u koju je upisana hipoteka; 3) kad je ista osoba postala nositelj prava vlasnistva i nositelj hipoteke na istoj nekretnini, i 4) kad propadne nekretnina opterecena hipotekom, ako ne bude obnovljena.

Clan 74.

Nistavne su odredbe ugovora o hipoteci kojima hipotekarni povjeritelj ugovora pravo ubiranja plodova koje zalozena nekretnina daje ili iskoristavanja te nekretnine na drugi nacin, kao i da u slucaju neisplate duga namiri svoje potrazivanje stjecanjem prava vlasnistva na zalozenu nekretninu.

VII POSJED

1. Opce odredbe

Clan 75.

Posjed stvari ima svaka osoba koja neposredno vrsi fakticku vlast na stvari (neposredni posjed). Posjed stvari ima i osoba koja fakticku vlast na stvari vrsi preko druge osobe, kojoj je na osnovu pravnog posla, dala stvar u neposredan posjed (posredan posjed). Posjed prava stvarne sluznosti ima osoba koja fakticki koristi nekretninu druge osobe u obimu koji odgovara sadrzini te sluznosti. Posjed prava koristenja tehnickih usluga (elektricna energija, voda, plin, telefonska linija i sl.) ima osoba koja te usluge neposredno fakticki koristi ili to cini preko druge osobe. Vise osoba mogu imati posjed iste stvari ili prava (suposjed).

Clan 76.

Osoba koja na osnovu radnog ili slicnog odnosa ili u domacinstvu, vrsi fakticku vlast na stvari za drugu osobu i duzna je postupati po uputstvima te osobe, nema posjed na toj stvari.

Clan 77.

Posjed je zakonit ako se zasniva na punovaznom pravnom osnovu i ako nije pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja. Posjed je savjestan ako posjednik ne zna niti moze znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Savjesnost posjeda se pretpostavlja.

Clan 78.

Nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavitelja, bez obzira kada je stekao fakticku vlast na stvari.

Clan 79.

Posjednik gubi posjed kada prestane da vrsi fakticku vlast na stvari. Posjed se ne gubi ako je posjednik privremeno sprijecen da vrsi fakticku vlast na stvari nezavisno od svoje volje (privremena odsutnost, bolest i sl.). 2. Zastita posjeda

Clan 80.

Posjednik ima pravo na zastitu od protupravnog uznemiravanja ili oduzimanja posjeda (smetanja posjeda).

Clan 81.

Posjednik ima pravo na samopomoc protiv onoga ko ga neovlas teno uznemirava u posjedu ili mu je posjed oduzeo, pod uvjetom da je opasnost neposredna, da je samopomoc nuzna i da nacin njenog vrsenja odgovara prilikama u kojima postoji opasnost.

Clan 82.

Posjednik ima pravo zahtjevati sudsku zastitu od smetanja posjeda u roku od trideset dana od dana saznanja za smetanje i ucinitelja, a najkasnije u roku od jedne godine od dana nastalog smetanja (spor zbog smetanja posjeda).

Clan 83.

Sud pruza zastitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, pri cemu nisu od utjecaja pravo na posjed, pravni osnov posjeda i savjesnost posjednika. I posjednik koji je posjed stekao silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja, ima pravo na zastitu od smetanja posjeda, osim prema osobi od koje je na takav nacin dosao do posjeda, ako od nastalog smetanja nisu protekli rokovi iz clana 82 .ovog zakona.

Clan 84.

Odlukom o zahtjevu za zastitu zbog smetanja posjeda sud odredjuje zabranu daljeg uznemiravanja posjeda pod prijetnjom novcane kazne, odnosno vracanje oduzetog posjeda, kao i druge mjere potrebne za zastitu od daljeg smetanja posjeda.

Clan 85.

Suposjednik uziva zastitu po odredbi clana 80. ovog zakona, u odnosu na trece osobe, kao i u medjusobnim odnosima sa drugim suposjednicima, ako jedan od njih onemogucava drugog u dotadasnjem nacinu vrsenja fakticke vlasti na stvari koja je u njihovom suposjedu.

Clan 86.

Neovisno od spora zbog smetanja posjeda ovlastena osoba ima pravo zahtjevati sudsku zastitu posjeda po osnovu prava na posjed.

VIII PRAVA STRANIH OSOBA

Clan 87.

Strano fizicko i pravno lice moze biti nosilac prava vlasnistva na pokretnoj stvari, kao i domace fizicko i pravno lice, ako federalnim zakonom nije drukcije odredjeno. Na teritoriji Federacije strana fizicka lica mogu biti nosioci prava vlasnistva na zemljistu i zgradi koje su stekli nasljedjivanjem, kao i drzavljani Bosne i Hercegovine i Federacije, ako medjunarodnim ugovorom nije drukcije odredjeno.

Clan 88.

Strano fizicko i pravno lice koje obavlja djelatnost u Federaciji moze biti nosilac prava vlasnistva na poslovnim zgradama, poslovnim prostorijama, stanovima i stambenim zgradama, te na gradjevinskom zemljistu na kome su navedeni objekti izgradjeni ili ce biti izgradjeni. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog clana, federalnim zakonom moze se predvidjeti da strano fizicko i pravno lice ne moze imati pravo vlasnistva na nekretninama koje se nalaze na odredjenom podrucju Federacije. O sticanju prava stranih fizickih i pravnih lica na nekretninama iz stava 1. ovog clana, evidenciju vodi Federalno ministarstvo pravde, na osnovu podataka koje mu po sluzbenoj duznosti dostavljaju organi nadlezni za upis prava na nekretninama.

Clan 89.

Strano fizicko lice koje je stalno nastanjeno u Federaciji moze biti nosilac prava vlasnistva na stanu i stambenoj zgradi, kao i na gradjevinskom zemljistu na kome su navedeni objekti izgradjeni ili ce biti izgradjeni.

Clan 90.

Strano fizicko i pravno lice moze pravo vlasnistva pravnim poslom prenositi na domace fizicko i pravno lice, kao i na strano fizicko i pravno lice koje mogu biti nosioci prava vlasnistva, sukladno ovom zakonu.

Clan 91.

Izuzetno, strana pravna i fizicka lica mogu biti ogranicena u stjecanju prava vlasnistva na nekretninama na teritoriji Federacije, uvjetom reciprociteta. U slucajevima iz stava 1. ovog clana pismenu suglasnost daje Federalno ministarstvo pravde, koje je duzno prethodno pribaviti misljenje Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

Clan 92.

Stranim drzavama za potrebe njihovih diplomatskih i konzularnih predstavnistava, njihovim organizacijama i specijalizovanim agencijama, kao i organizacijama i specijalizovanim agencijama Organizacije Ujedinjenih nacija i Evropske unije, mogu se, uz prethodno pribavljenu pismenu suglasnost Federalnog ministarstva pravde, a koje je duzno prethodno pribaviti misljenje Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, davati u dugorocni zakup zgrade na kojima postoji pravo vlasnistva. Dugorocni zakup iz stava 1. ovog clana moze se zakljuciti najkrace na period od pet godina, a najduze na period do pedeset godina.

Clan 93.

Odredbe ovog zakona primjenjuju se na strana fizicka i pravna lica, ako drugim federalnim zakonom nije drukcije odredjeno.

IX PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clan 94.

Do donosenja odgovarajuceg zakona, u pogledu susjedovnih odnosa, prava plodouzivanja, prava upotrebe, prava stanovanja i prava stvarnog tereta primjenjivat ce se, odredbe Opceg gradjanskog zakonika, kao pravila imovinskog prava, ukoliko nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonima Federacije.

Clan 95.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena zakona i drugih propisa o vlasnickim odnosima koji se primjenjuju na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 96.

Ovaj zakon ce se uskladiti sa odgovarajucim zakonom Bosne i Hercegovine u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu tog zakona.

Clan 97.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajuci Doma naroda Mariofil Ljubic, s. r.
Predsjedavajuci Predstavnickog doma Enver Kreso, s. r.