ZAKON O PRORACUNIMA-BUDZETIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

I OPCE ODREDBE

Clanak 1.

Ovim se zakonom uredjuje nacin izrade, donosenja i izvrsavanje proracuna Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu; Federacija), proracuna kantonazupanija, gradova i opcina (u daljem tekstu: proracun) i financijskih planova izvanprorac unskih fondova, zaduzivanje, dug, racunovodstvo i nadzor proracuna. U slucaju da su obveze i prava koja proisticu iz drugih zakona i zakonskih akata, u suprotnosti sa ovim zakonom, primjenjivat ce se ovaj zakon.

Clanak 2.

Proracun je procjena godisnjih prihoda i primitaka te utvrdjeni iznos izdataka i drugih placanja Federacije, odnosno kantonaz upanija, gradova i opcina, koje odobrava Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament), odnosno zakonodavna tijela kantonazupanija, gradska vijeca i opcinska vijeca.

Clanak 3.

Proracun se odnosi na fiskalnu godinu i vazi za godinu za koju je donesen. Fiskalna godina je razdoblje od dvanaest mjeseci, koja pocinje od 1. sijecnja a zavrsava 31. prosinca svake kalendarske godine.

Clanak 4.

Izvanproracunski fond je pravna osoba na temelju zakona, koja se financira iz namjenskog poreza i neporeznih prihoda odnosno doprinosa. Izvanproracunskim fondovima, u smislu ovog zakona, smatraju se Mirovinskoinvalidski fond, Zdravstveni fond, Fond za zaposljavanje, kao i drugi fondovi uspostavljeni po zakonu. Proracunski korisnici jesu ministarstva i ostala tijela uprave i ostali koji se financiraju iz proracuna. Ministarstvo koje u svom proracunskom razdjelu sadrzi potrosacke jediniceglave, proracunski je za njih nadlezno.

Clanak 5.

Unutar Federalnog ministarstva financijaFederalnog ministarstva finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo financijafinansija) uspostavlja se riznica (trezor) u svrhu planiranja izvrsavanja proracuna Federacije, nadzora proracuna, upravljanja novcem i vodjenja jedinstvenog racuna trezora te vodjenja racunovodstva u skladu sa dobivenim ovlastima. Unutar svakog kantonalnogzupanijskog ministarstva financija finansija uspostavlja se trezor (riznica), koji ce obavljati istu funkciju na razini kantonalnezupanijske vlade.

Clanak 6.

Transakcije svih prihoda i izdataka se evidentiraju u Glavnoj knjizi riznice (trezora). Za korisnike proracuna Federacije vodi se poseban registar. Nacin vodjenja registra iz stavka 2. ovog clanka propisuje Ministarstvo financijafinansija.

Clanak 7.

Obveznici donosenja proracuna samostalno rasporedjuju cjelokupne prihode i primitke koji im pripadaju na osnovi zakona ako zakonom nije odredjeno drukcije. Proracunski izdaci podmiruju se iz prihoda i primitaka utvrdjenih ovim zakonom.

Clanak 8.

Svi javni prihodi i primici, ukljucujuci i vlastite prihode korisnika proracuna, moraju biti rasporedjeni u proracunu i iskazani po izvorima iz kojih potjecu. Svi izdaci moraju biti utvrdjeni u proracunu i uravnotezeni s prihodima i primicima. Ako se tijekom fiskalne godine donese propis kojim se smanjuju prhiodi i primici ili povecavaju izdaci utvrdjeni proracunom, istodobno se moraju predvidjeti prhodi kojim ce se proracun uravnoteziti. Ako se tijekom fiskalne godine, zbog izvanrednih prilika i potreba, povecaju izdaci ili umanje prihodi ili primici, proracun se mora uravnoteziti snizenjem predvidjenih izdataka ili pronalazenjem novih prihoda. Uravnotezenje proracuna provodi se putem izmjena i dopuna proracuna po postupku za donosenje proracuna.

Clanak 9.

Prihodi i primici proracuna Federacije i proracuna kantonaz upanija, gradova i opcina sastoje se od: a) poreznih prihoda koji budu utvrdjeni zakonom, b) neporeznih prihoda kao sto su prihodi od poduzetnistva i imovine, prihodi od administrativnih i sudskih naknada i pristojbi i novcanih kazni, c) prihoda ostvarenih od obavljanja osnovne djelatnosti proracunskih korisnika, po posebnim propisima, d) domacih i inozemnih potpora, u gotovinskom i negotovinskom obliku.

Clanak 10.

Izdaci i druge isplate proracuna Federacije i proracuna kantonaz upanija, gradova i opcina sastoje se od: a) tekucih izdataka, kao sto su place, naknade, izdaci za materijal i usluge, tekuci transferi i placanje kamata, b) kapitalnih izdataka, kao sto su pribavljanje dugotrajne imovine, kapitalni transferi, c) danih zajmova i udjela u osnivackom kapitalu umanjenih za otplate danih zajmova.

Clanak 11.

Razlika izmedju prihoda i izdataka proracuna predstavlja proracunski suficit gdje su prihodi veci od izdataka, koji se rasporedjuje za smanjivanje obveza za otplate glavnice po osnovu zaduzenja i/ili povecanja likvidnosti, ili proracunski deficit gdje su izdaci veci od prihoda koji se pokriva iz domaceg i inozemnog zaduzivanja za financiranje manjka proracuna i/ili smanjivanje likvidnosti.

Clanak 12.

Godisnjim proracunom odredjuje se upotreba proracunskog suficita ili nacin financiranja proracunskog deficita. Deficit se financira zaduzivanjem u zemlji ili inozemstvu, kako je propisano cl. 37. do 44. ovoga zakona.

Clanak 13.

Federalni ministar financijafederalni ministar finansija (u daljem tekstu: Ministar financijafinansija) ovlasten je da investira dio ili ukupan iznos privremenih viskova gotovine na racunu proracuna Federacije u obliku investicija koje odobri Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada). Investiranje sredstava Federacije iz stavka 1. ovoga clana mora,

u svakom momentu, biti u sigurnom obliku kako bi se odrzala vrijednost i sigurnost investiranog novca. Ministarstvo financijafinansija ce pripremiti detaljno polugodis nje izvjesce o financijskom stanju investicija koje to ministarstvo poduzme. Ovo izvjesce ce se podnijeti Vladi zajedno s izvjescem o izvrsenju proracuna, kako je uredjeno clankom 33. ovoga zakona. Uz suglasnost vlade Ministar financijafinansija moze odgoditi rok placanja nekog potrazivanja ili dopustiti placanje u obrocima.

Clanak 14.

S proracunskih racuna ne smiju se isplacivati izdaci koji nisu predvidjeni. Iznimno od clanka 9. stavak 1. tocka c) ovoga zakona prihodi od naknade korisnika usluga ostvareni na trzistu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti, prihodi su proracunskih korisnika. Mjerila o namjeni koristenja tih prihoda propisat ce se pravilnikom iz clanka 59. stavak 2. ovoga zakona, a na prijedlog korisnika.

II IZRADA I DONOSENJE PRORACUNA

Clanak 15.

Osnove za izradu proracuna Federacije temelje se na potrebama gospodarskog razvitka, makroekonomskoj stabilnosti, te na politici i propisima koje donese Parlament, Vlada i ministar financijafinansija u skladu sa svojim djelokrugom i ovlastima.

Clanak 16.

Ministar financijafinansija obavezan je, u suradnji sa tijelima federalne uprave nadleznim za gospodarski razvitak, izraditi preliminarno izvjesce o gospodarskoj i fiskalnoj politici do 30. lipnja tekuce godine za sljedecu fiskalnu godinu. Ministar financijafinansija je obavezan u suradnji s federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave Vladi predloziti smjernice i ciljeve fiskalne politike te izraditi procjenu o glavnim vrstama prihoda i izdataka za sljedecu fiskalnu godnu do 30. lipnja tekuce fiskalne godine. Vlada je duzna razmotriti prelimirano izvjesce o gospodarskoj i fiskalnoj politici, smjernice i ciljeve fiskalne politike i procjene glavnih vrsta prihoda i izdataka do 15. srpnja tekuce godine za sljedecu godinu. Na temelju stajalista Vlade Ministar financijafinansija obvezan je proracunskim korisnicima uputiti akt o nacinu i elementima izrade godisnjeg proracuna najkasnije do 22. srpnja. U aktu iz stavka 4. ovog clanka treba utvrditi osnovne elemente politike kojih se treba pridrzavati, kljucne parametre koji se moraju koristiti te postupke i rokove izrade zahtjeva za dodjelu sredstava. Akt iz stavka 4. ovog clanka mora sadrzavati i okvirni iznos izdataka za svakog proracunskog korisnika.

Clanak 17.

U aktu iz clanka 16. stavak 4. ovog zakona Ministar financija finansija odredjuje sadrzaj i nacin izrade prijedloga zahtjeva proracunskih korisnika te postupak odobrenja sredstava. Prijedlozi zahtjeva proracunskih korisnika moraju sadrzavati: 1. prihode (ukljucujuci i prihode koji se smatraju prihodima proracunskih korisnika) i izdatke koji se pokrivaju iz svih izvora prihoda predvidjene za proracunsku godinu po kategorijama propisanim u racunskom planu proracuna, 2. sazeti prikaz i strukturu zaposlenih za koje se traze proracunska sredstva, 3. obrazlozenje predvidjenih potreba, kako bi Ministarstvo financijafinansija moglo izvrsiti pregled i analizu svih prijedloga zahtjeva proracunskih korisnika, 4. prijedloge zahtjeva koji se odnose na buduce obveze ili visegodisnje izdatke, ukljucujuci investicione projekte, koje treba podnijeti odvojeno od projekcije izdataka za svaku sljedecu godinu, 5. kapitalni projekti ukljucuju i procjenu iznosa kojima ce se teretiti proracun u narednim godinama nakon zavrsetka projekta.

Clanak 18.

Ministar financijafinansija razmotrice procijenjene prihode i prijedloge zahtjeva za proracunska sredstva, predloziti potrebne promjene proracunskim korisnicima, te odrediti potrebe i ispitati moguce izvore u svezi sa zaduzivanjem. Ministar financijafinansija obvezan je izraditi: 1. konacno izvjesce o gospodarskoj i fiskalnoj politici, smjernice i ciljeve fiskalne politike i procjene glavnih vrsta prihoda i izdataka za sljedecu fiskalnu godinu, 2. nacrt proracuna Federacije i sve to uputiti Vladi do 15. listopada tekuce godine za sljedecu fiskalnu godinu. Ako tijekom rasprave o predlozenom proracunu Federacije izmedju Ministra financijafinansija i ministarstava odgovornih za pojedine proracunske korisnike ili drugih tijela federalne uprave dodje do neslaganja, Ministar financijafinansija obvezan je izraditi izvjesce za Premijera, koji o tome donosi konacnu odluku.

Clanak 19.

Nakon razmatranja od strane Vlade, Premijer je obvezan podnijeti prijedlog proracuna Federacije za sljedecu godinu Parlamentu najkasnije do 15. studenog tekuce godine za sljedecu fiskalnu godinu.

Clanak 20.

Proracunski dokumenti koji se podnose Parlamentu Federacije moraju sadrzavati: 1. detaljan prikaz svih javnih prihoda i izdataka proracuna utvrdjen u cl. 9. i 10. ovog zakona, 2. prijedlog uporabe proracunskog viska, odnosno izvore za financiranje proracunskog manjka, 3. funkcionalnu klasifikaciju izdataka proracunskih korisnika u skladu s metodologijom koju propisuje Ministar financijafinansija, 4. prihode i izdatke svakog proracunskog korisnika u skladu s prihodima i izdacima (po kategorijama, podkategorijama i stavkama) klasifikacije racunskog plana. Dokumenti iz stavka 1. ovoga clanka moraju sadrzavati podudarne podatke za prethodnu fiskalnu godnu, promijenjene procjene za tekucu fiskalnu godinu te predvidjanja za sljedecu fiskalnu godinu. Dokumenti iz stavka 1. ovoga clanka moraju sadrzavati i godisnji pregled predvidjenih izdataka po stavkama za investicione programe koji traju dulje od jedne fiskalne godine. Dokumenti iz stavka 1. ovoga clanka moraju sadrzavati prijedlog zakonskih odredaba, odnosno odluka koje omogucavaju provedbu predlozenog proracuna. Istovremeno s proracunskim dokumentima iz stavka 1. ovoga clanka Parlamentu se podnose i financijski planovi izvanprorac unskih fondova.

Clanak 21.

Stvarna naplata prihoda nije ogranicena procjenom prihoda u proracunu. Sve izmjene koje Parlament unese u predlozeni proracun moraju biti u skladu s gornjom granicom manjka. Prijedlozi o povecanju izdataka moraju sadrzavati i mjere za povecanje prihoda ili za smanjenje ostalih izdataka za istu svotu. Iznosi utvrdjeni u proracunu, osim placanja kamata i glavnice po zaduzenju, smatrat ce se maksimalnim svotama, tako da stvarni izdaci ne smiju biti veci od prihoda. Svi prijedlozi o povecanju izdataka, zajedno s prijedlogom povecanja prihoda ili smanjenja iznosa neke druge pozicije izdataka rjesavaju se izmjenama i dopunama proracuna to jest njegovim uravnotezenjem, a podnose se Parlamentu na razmatranje i donosenje prije njihova izvrsenja.

Clanak 22.

Hitni i nepredvidjeni izdaci koji se pojave tijekom proracunske godine podmiruju se iz rezervi utvrdjenih u godisnjem proracunu. Iznos sredstava rezervi se utvrdjuje u visini od najvise 5% ukupnih odobrenih izdataka.

Clanak 23.

Proracun Federacije objavljuje se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Clanak 24.

Financijski plan izvanproracunskog fonda donosi njegovo nadlezno tijelo utvrdjeno zakonom, odnosno aktom tog tijela na nacin predvidjen tim propisima i pod uvjetima odredjenim ovim zakonom. Kod izrade financijskog plana izvanproracunskog fonda primjenjuju se ekonomski parametri i smjernice fiskalne politike koje je utvrdila Vlada na temelju clanka 16. ovoga zakona. Prijedlog financijskog plana izvanproracunskog fonda mora sadrzavati podatke iz clanka 17. ovoga zakona. Prijedlog financijskog plana izvanproracunskog fonda dostavlja se Ministru financijafinansija koji je ovlasten predloziti njegove izmjene i dopune. Da bi financijski plan izvanproracunskog fonda bio pravovaljan na njega treba dobiti suglasnost. Suglasnost iz stavka 3. ovoga clanka daje Parlament na prijedlog Vlade. Financijski planovi izvanproracunskih fondova prilazu se uz prijedlog proracuna Federacije koji se podnosi Parlamentu. Parlament daje suglasnost na financijske planove izvanprorac unskih fondova istovremeno s donosenjem proracuna Federacije.

Clanak 25.

Odredbe iz cl. 15. do 25. ovog zakona se primjenjuju kod izrade i donosenja proracuna kantonazupanija, gradova i ocina i financijskih planova njihovih izvanproracunskih fondova.

Clanak 26.

Proracuni kantonazupanija, gradova i opcina i financijski planovi njihovih izvanproracunskih fondova objedinjuju se na razini kantonazupanije i dostavljaju Ministarstvu financijafinansija kantonazupanija u roku od petnaest dana nakon njihovog donosenja. Proracuni kantonazupanija, gradova i opcina objavljuju se u njihovom sluzbenom glasilu.

II IZVRSAVANJE PRORACUNA

Clanak 27.

Nakon donosenja proracuna Ministarstvo financijafinansija obvezno je izvijestiti proracunske korisnike o odobrenim sredstvima. Ministarstva koja su proracunski nadlezna za proracunske korisnike, utvrdjuju iznose odnosnih proracunskih korisnika u okviru odobrenih sredstava. Proracunski korisnici odgovorni su za naplatu i ubiranje prihoda u svojoj nadleznosti i za izvrsavanje svih zadataka u skladu s namjenama. U okviru svoga djelokruga i ovlasti izvrsitelj proracuna odgovoran je za provedbu propisa koji se odnose na proracun. Ministar financijafinansija ima pravo rjesenjem obustaviti od izvrsenja odluku koja je u suprotnosti s ovim zakonom ili proracunom. Proracunski korisnik ima pravo prigovora na rjesenje iz stavka 5. ovoga clanka. Prigovor se podnosi Vladi u roku od osam dana od dana prijema rjesenja. Odluka Vlade je konacna.

Clanak 28.

Ministarstva i druga tijela federalne uprave odgovorna su za potpuno i pravodobno prikupljanje prihoda na racun proracuna u skladu s odgovarajucim zakonima i provedbenim propisima.

Clanak 29.

Stvarni izdaci svakog proracunskog korisnika moraju biti u skladu s proracunskim iznosima planiranim za svako tromjesecje ili neko drugo vremensko razdoblje koje odredjuje Ministar financija finansija. Sredstva iz stavka 1. ovoga clanka dodjeljuju se na temelju raspolozivih sredstava proracuna Federacije, a njihov iznos mora se priopciti svakom ministarstvu ili drugom tijelu fedralne uprave barem deset radnih dana prije pocetka razdoblja na koje se odnosi. Planirana proracunska sredstva ministarstva doznacuju proracunskim korisnicima prema prioritetima nadleznog ministarstva, odnosno izvrsitelja proracuna. Proracunski korisnici mogu zakljucivati ugovore o nabavi proizvoda i dobavljanju usluga na temelju tromjesecno planiranih iznosa, u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima koje donosi ministar financijafinansija. Stavak 4. ovoga clanka ne odnosi se na obveze za dugorocne poslove i projekte ulaganja, koje uvjetuju preuzimanje financijske obveze na dulje razdoblje.

Clanak 30.

Sredstva rasporedjena proracunom ne mogu se preraspodjeljivati izmedju ministarstava ili drugih tijela federalne uprave, osim kada je to izricito dopusteno zakonom kojim se uredjuje izvrsavanje proracuna za sto je nadlezna Vlada na prijedlog Ministra financijafinansija.

Clanak 31.

Ako Parlament ne donese proracun prije pocetka fiskalne godine, financiranje se obavlja privremeno, a najduze za prva tri mjeseca fiskalne godine. Privremeno financiranje, u smislu stavka 1. ovog clanka obavlja se razmjerno sredstvima koristenim u istim razdobljima prema proracunu za prethodnu godinu, a najvise do jedne cetvrtine ukupnih prihoda rasporedjenih proracunom za prethodnu fiskalnu godinu. Odluku o privremenom financiranju donosi Parlament.

Clanak 32.

Hitni i nepredvidjeni izdaci koji se pojave tijekom proracunske godine podmiruju se iz sredstava rezervi utvrdjenih u godisnjem proracunu iz clanka 22. ovoga zakona. Koristenje rezervi iz stavka 1. ovoga zakona odobravaju do odredjenih iznosa predsjednik VladePremijer, odnosno Ministar financijafinansija, a preostali iznos utvrdjen godisnjim proracunom odobrava Vlada. Raspodjelu sredstava rezerve korisnicima proracuna odobrava Vlada u skladu s kriterijima za upotrebu sredstava rezervi utvrdjenim Zakonom o izvrsavanju proracuna. Ministar financijafinansija obvezan je svaki mjesec izvjes tavati Vladu o koristenju proracunskih rezervi iz stavka 1. ovoga clanka. Vlada jednom tromjesecno izvjestava Parlament o koristenju proracunskih rezervi iz stavka 1. ovoga clanka.

Clanak 33.

Ministar financijafinansija obvezan je podnijeti izvjestaj Vladi o izvrsenju proracuna Federacije za prvo polugodiste fiskalne godine do kraja mjeseca kolovoza. Izvjesce iz stavka 1. ovoga clanka mora sadrzavati : 1. prikaz fiskalnog stanja i makroekonomskih kretanja, 2. usporedni prikaz utvrdjenih i stvarnih prihoda, izdataka, manjka i zaduzivanja te objasnjenja mogucih razlika, 3. prijedloge mjera za poboljsanje stanja ako to zahtijevaju okolnosti.

Clanak 34.

Godisnji proracun izvrsava se do 31. prosinca fiskalne godine. Financijske obveze koje ne budu podmirene do 31. prosinca tekuce godine a koje se podmire do kraja sijecnja, smatrace se izdacima godine u kojoj su obveze i nastale. Sredstva koja se isplate nakon 31. sijecnja za podmirivanje obveza iz prethodne fiskalne godine smatrace se izdacima naredne fiskalne godine. Samo naplaceni prihodi za tekucu fiskalnu godinu jesu prihodi te godine.

Clanak 35.

U okviru izvrsavanja proracuna, Vlada preduzima mjere u odnosu na poduzeca u vlasnistvu Federacije.

Clanak 36.

Odredbe cl. 27. do 36. ovog zakona odnose se na kantonez upanije, gradove i opcine. Izvjestaji o izvrsenju proracuna kantonazupanija, gradova i opcina i financijskih planova njihovih izvanproracunskih fondova za svako tromjesecje fiskalne godine objedinjuju se na razini kantonazupanije i dostavljaju Ministarstvu financijafinansija u roku od petnaest dana nakon njihovog donosenja.

IV ZADUZIVANJE I DUG

Clanak 37.

Godisnjim proracunom utvrdjuje se gornji iznos ukupnog duga, koji u sebi ukljucuje iznos postojeceg duga i nova zaduzivanja za tu proracunsku godinu. Godisnjim proracunom utvrdjuje se ukupan iznos jamstva.

Clanak 38.

Kantonizupanije, gradovi i opcine se ne smiju zaduzivati, osim za dio proracuna koji se odnosi na kapitalne izdatke. Ako dodje do nastanka kratkorocnog deficita usljed pojave nepredvidjenih tekucih izdataka ili usljed fluktuacije prihoda tijekom fiskalne godine, financiranje se moze obavljati samo zaduzivanjem kod proracuna Federacije, i to ukoliko se zadovolje u tu svrhu postavljeni kriteriji. Kriteriji iz stavka 2. ovog clanka utvrdjuju se u Zakonu o izvrsavanju proracuna Federacije Bosne i Hercegovine. U bilo kom razdoblju fiskalne godine iznos pozajmljenih sredstava ne moze biti veci od 20% iznosa ukupnih prihoda proracuna. Ukupan iznos sredstava pozajmljenih tijekom fiskalne godine mora biti vracen proracunu Federacije do 31. prosinca iste godine.

Clanak 39.

Kantonizupanije, gradovi i opcine mogu se zaduzivati u zemlji ili inozemstvu u svrhu financiranja kapitalnih investicionih izdataka, ukoliko zadovolje posebne kriterije. Posebni kriteriji iz stavka 1. ovog clanka utvrdjuju se u Zakonu o izvrsavanju proracuna Federacije Bosne i Hercegovine. Odluku o zaduzivanju iz stavka 1. ovog clanka donosi zakonodavno tijelo kantonazupanije. Iznos zaduzenja iz stavka 1. ovog clanka utvrdjuje se ovisno o sposobnosti pravnog subjekta koji se zaduzuje da iz vlastitih prihoda financira otplate glavnice, a ne moze biti veci od 20% ukupnih prihoda proracuna.

Clanak 40.

Dug Federacije moze biti u obliku zajma, emisije vrijednosnih papira ili evidentiranja u knjizi racuna. Detaljnu evidenciju o imateljima vrijednosnih papira iz stavka 1. ovoga clanka vodi, u ime Federacije financijska institucija koju za tu svrhu ovlasti Ministarstvo financijafinansija.

Clanak 41.

Odluku o dugu i jamstvima Federacije donosi Parlament na prijedlog Vlade. Odluka iz stavka 1. ovog clanka donosi se u skladu s iznosima i namjenama utvrdjenim godisnjim proracunom. Ugovore o zaduzivanju proracuna i izdavanju jamstva potpisuje Ministar financijafinansija. O obliku zajma i vrsti instrumenta osiguranja otplate zajma odlucuje Ministar financijafinansija.

Clanak 42.

Ministarstvo financijafinansija vodi popis duga, izdanih jamstava i zajmova. Za upravljanje dugom, jamstvima i zajmovima nadlezna je riznica (trezor).

Clanak 43.

Odluke o dugu, jamstvima i zajmovima objavljuju se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH". Vlada ne moze jednostrano mijenjati ugovorene uvjete glede duga, jamstava i danih zajmova.

Clanak 44.

S racuna proracuna Federacije mogu se, u smislu ovoga zakona, podmirivati sve kamate i otplate glavnice po dugu i jamstvima Federacije, u skladu s uvjetima i rokovima koje je ugovorila Federacija.

V RACUNOVODSTVO, NADZOR I REVIZIJA PRORACUNA

Clanak 45.

Ministri su odgovorni za racunovodstvo i unutarnji nadzor transakcija prihoda i izdataka ministarstava i proracunskih korisnika koji spadaju u njihovu nadleznost. Ministar financijafinansija, pored prihoda i izdataka Ministarstva financijafinansija, odgovoran je u ime Vlade za racunovodstvo i unutarnji nadzor transakcija zaduzivanja i duga. Ministarstvo financijafinansija moze obavljati nadzor racunovodstvenih dokumenata prihoda i izdataka proracunskih korisnika, nadzor izvanproracunskih fondova, te nadzor kantonaz upanija, gradova i opcina. Nacin nadzora iz st. 1, 2. i 3. ovog clanka propisuje Ministar financijafinansija, a moze se obavljati u odredjenim vremenskim razmacima.

Clanak 46.

Vlada donosi uredbu o racunovodstvu za proracunbudzet Federacije i proracunebudzete kantonazupanija, gradova i opcina i izvanproracunskih fondova. Vlada donosi uredbu kojom se uredjuje sistem glavne knjige riznice te nacin vodjenja jedinstvenog racuna riznice.

Clanak 47.

Ministar financijafinansija osigurava provodjenje jedinstvenih racunovodstvenih procedura i donosi pravilnike o knjigovodstvu te sadrzaju i nacinu financijskog izvjescivanja za sva ministarstva, proracunske korisnike, izvanproracunske fondove te kanonezupanije, gradove i opcine. Ministar financijafinansija moze izdati posebna uputstva o financijskom izvjescivanju za odredjena tijela federalne uprave.

Clanak 48.

Ministar financijafinansija obavezan je do kraja fiskalne godine donijeti uputu o izradi godisnjeg obracuna za ministarstva, proracunske korisnike i izvanproracunske fondove. Sadrzaj i rokovi za donosenje upute iz stavka 1. ovog clanka propisace se provedbenim propisima i opcim aktima iz

Clanka 59.

stavak 2. ovog zakona.

Clanak 49.

Proracunski korisnik i izvanproracunski fond obvezni su izraditi godisnji obracun i dostaviti ih nadleznom ministarstvu najkasnije do kraja veljace tekuce godine za prethodnu godinu.

Clanak 50.

Ministarstva su obavezna pregledati i uskladiti godisnje obracune proracunskih korisnika, odnosno izvanproracunskih fondova za koje su odgovorna, potom konsolidirati te obracune i sastaviti konsolidirani godisnji obracun. Godisnji obracun iz stavka 1. ovoga clanka dostavlja se Ministarstvu financijafinansija najkasnije do 31. ozujka fiskalne godine za prethodnu godinu.

Clanak 51.

Na temelju godisnjih obracuna iz

clanka 50.

stavka 2. ovoga zakona, Ministarstvo financijafinansija izradjuje godisnji obracun proracuna Federacije do 15. travnja fiskalne godine za prethodnu godinu.

Clanak 52.

Sva sredstva koja do 31. prosinca fiskalne godine preostanu na bankovnom racunu nekog ministarstva ili proracunskog korisnika, moraju se vratiti na racun proracuna Federacije, osim ako Ministar financijafinansija ne odredi drukcije.

Clanak 53.

Ministar financijafinansija obvezan je izvijestiti Vladu o izvrsenju proracuna Federacije za prethodnu godinu najkasnije do 30. travnja fiskalne godine. Vlada je obvezna izvijestiti Parlament o izvrsenju proracuna Federacije za prethodnu godinu do kraja svibnja fiskalne godine.

Clanak 54.

Sadrzaj izvjesca iz clanka 53. ovog zakona mora biti u skladu sa sadrzajem i klasifikacijama racuna proracuna, kao i sa odredbama iz clanka 20. ovoga zakona, a sadrzi: 1. prihode i rashode za fiskalnu godinu koji su odobreni od strane Parlamenta ili naknadno izmijenjeni, 2. ostvarene prihode i rashode tijekom godine koji su prikazani tako da se moze jasno vidjeti razlika izmedju odobrenog proracuna i njegovog ostvarenja, 3. pocetno i zavrsno stanje racuna proracuna, 4. pocetno i zavrsno stanje fiksne imovine, obveza i izvora vlasnistva, 5. objasnjenje vecih odstupanja, 6. podatke o svim poslovima zaduzivanja i upravljanja dugom, 7. podatke o koristenju proracunske rezerve te o jamstvima danim tijekom fiskalne godine.

Clanak 55.

Reviziju proracuna Federacije, proracuna kantona i izvanprorac unskih fondova obavlja ovlasteni revizor na nacin i u rokovima predvidjenim zakonom kojim se uredjuje revizija.

Clanak 56.

Odredbe cl. 45. do 55. ovog zakona shodno se primjenjuju na kantonezupanije, gradove i opcine. Kantonizupanije ce izvijestiti Ministarstvo financijafinansija o izvrsenju proracuna za prethodnu godinu najkasnije do 15. svibnja.

VI KAZNENE ODREDBE

Clanak 57.

Novcanom kaznom od 500 do 5.000 KM kaznit ce se za prekrsaj odgovorna osoba proracunskog korisnika, odgovorna osoba izvanproracunskog fonda, nositelj izvrsne vlasti kantonaz upanije, grada ili opcine, nadlezan za proracun ili druga odgovorna osoba: 1. ako odobri zaduzivanje kantonazupanije ili opcine suprotno odredbama ovoga zakona, 2. ako bez suglasnosti Vlade odgodi rok naplate nekog potrazivanja ili dopusti placanje u obrocima, 3. ako s proracunskih racuna isplati neki izdatak koji u proracunu nije predvidjen, 4. ako se u izradi i donosenju proracuna ne pridrzava odredaba cl. 15. do 27. ovoga zakona, 5. ako proracun Federacije i proracun kantonazupanije, grada ili opcine i izvjestaji koji se uz to podnose Parlamentu, odnosno nadleznom tijelu kantonazupanije, grada ili opcine ne sadrze dijelove propisane clankom 20. ovoga zakona, 6. ako se pri izvrsavanju proracuna ne pridrzava odredbi cl. 27. do 37. ovoga zakona, 7. ako provede zaduzivanje suprotno odredbama cl. 37. do 45. ovoga zakona, 8. ako se ne pridrzava odredbi cl. 45. do 57. ovoga zakona. Do pustanja "KM" u opticaj novcane kazne se mogu placati u DEM ili u protuvrijednosti valuta koje se koriste u Platnom prometu Federacije Bosne i Hercegovine, po srednjem tecaju, koji na dan placanja utvrdjuju i objavljuju nadlezne financijske institucije.

VII PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 58.

Ovlascuje se Vlada da donese program o postupnom uvodjenju sustava glavne knjige riznice (trezora) i jedinstvenog racuna riznice (trezora).

Clanak 59.

Ovlascuje se Vlada da po potrebi donosi propise o provedbi ovog zakona. Ovlascuje se Ministar financijafinansija da donosi pravilnike, naredbe i uputstva o provedbi pojedinih odredaba ovog zakona.

Clanak 60.

Danom stupanja na nagu ovog zakona prestaju da vaze odredbe Zakona o proracunu Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 9/96).

Clanak 61.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".


Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Mariofil Ljubic, v. r.

Predsjedatelj Zastupnickog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, v. r.