ZAKON O VANPARNICNOM POSTUPKU

I - OPCE ODREDBE

Clan 1.

Ovim zakonom utvrdjuju se pravila po kojima sudovi postu-paju i odlucuju o osobnim, obiteljskim, imovinskim i drugim pravima i pravnim interesima koji se po zakonu rjesavaju u vanparnicnom postupku. Odredbe ovog zakona primjenjuju se i u drugim pravnim stvarima iz nadleznosti sudova za koje zakonom nije izricito odredjeno da se rjesavaju u vanparnicnom postupku a ne odnose se na zastitu povrijedjenog ili ugrozenog prava, niti se zbog karaktera pravne stvari ili svojstva stranke u postupku mogu primijeniti odredbe zakona kojim je uredjen parnicni postupak (u daljnjem tekstu: Zakon o parnicnom postupku).

Clan 2.

Opce odredbe ovog zakona primjenjuju se i u posebnim vanparnicnim postupcima sadrzanim u ovom zakonu ako nije drugacije odredjeno, kao i u drugim vanparnicnim stvarima za koje posebnim zakonom nisu uredjena pravila postupanja. U vanparnicnom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parnicnom postupku, ako zakonom nije drugacije odredjeno.

Clan 3.

Vanparnicni postupak pokrece se prijedlogom fizickog ili pravnog lica, kao i prijedlogom organa odredjenog ovim ili drugim zakonom. Izuzetno, sud pokrece vanparnicni postupak po sluzbenoj duznosti u slucajevima i pod uvjetima odredjenim ovim ili drugim zakonom. Ako postupak nije pokrenuo organ koji je zakonom ovlascen da ga pokrene, sud ce bez odlaganja obavijestiti taj organ da je postupak pokrenut na prijedlog ovlascene osobe i odrediti mu rok za prijavljivanje sudjelovanja u postupku, te do isteka tog roka zastati sa postupkom, ako je to potrebno radi zastite stranaka u postupku ili radi zastite javnog interesa.

Clan 4.

Sudionik u vanparnicnom postupku je osoba koja je postupak pokrenula, osoba o cijim se pravima ili pravnim interesima odlucuje u postupku, kao i organ koji sudjeluje u postupku na osnovu zakonskog ovlascenja da pokrene postupak, bez obzira na to da li je postupak pokrenula ili je kasnije stupila u postupak. Svojstvo sudionika u postupku, s pravnim djelovanjem u odredjenoj pravnoj stvari, sud moze izuzetno priznati i onim oblicima udruzivanja koji nemaju svojstvo pravnog lica i za koje nije posebnim propisima odredjeno da mogu biti sudionici u postupku, ako ispunjavaju uvjete iz Zakona o parnicnom pos-tupku i ako se predmet vanparnicne stvari na njih neposredno odnosi. Predlagac u smislu ovog zakona je osoba, odnosno organ, po cijem prijedlogu je postupak pokrenut, a protivnik predlagaca je osoba prema kojoj se ostvaruje pravo ili pravni interes pred-lagac a.

Clan 5.

U vanparnicnom postupku sud po sluzbenoj duznosti poduz-ima mjere radi zastite prava i pravnih interesa maloljetnika o kojima se roditelji ne staraju, kao i drugih osoba koje nisu u mogucnosti da se same brinu o zastiti svojih prava i pravnih interesa. Kad se u postupku odlucuje o pravima i pravnim interesima maloljetnika i drugih osoba pod posebnom zastitom, sud ce obavijestiti opcinski organ uprave nadlezan za poslove starateljstva (u daljnjem tekstu: organ starateljstva) o pokretanju postupka, pozivati ga na rocista i dostavljati mu podneske sudionika i rjesenja protiv kojih je dozvoljen pravni lijek, bez obzira na to da li organ starateljstva sudjeluje u postupku. Kad smatra da je to potrebno, sud ce pozvati organ starateljstva da sudjeluje u postupku i odrediti mu rok u kome moze prijaviti svoje sudjelovanje. Sud ce zastati s postupkom za vrijeme dok ovaj rok ne istekne, ali organ starateljstva svoje pravo da sudjeluje u postupku moze koristiti i poslije proteka tog roka.

Clan 6.

Organ starateljsta koji sudjeluje u postupku, i kad zakonom nije ovlasten da pokrece postupak, moze da poduzima sve radnje u postupku radi zastite prava i pravnih interesa maloljetnika i drugih osoba pod posebnom zastitom, a narocito da iznosi cin-jenice koje sudionici nisu naveli, da predlaze izvodjenje dokaza i da izjavljuje pravne lijekove.

Clan 7.

Izuzetno, sud moze dozvoliti da sudionik koji nema poslovne sposobnosti, pored radnji na koje je zakonom ovlascen poduzima i druge radnje u postupku radi ostvarenja svojih prava i pravnih interesa, ako smatra da je u stanju da shvati znacenje i pravne posljedice tih radnji.

Clan 8.

U vanparnicnim stvarima koje se odnose na osobna i obiteljska stanja sudionika, kao i u drugim vanparnicnim stvarima koje se odnose na prava i pravne interese kojima sudionici ne mogu raspolagati, sudionici se u postupku pred sudom ne mogu odreci svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnog sudionika, niti zakljuciti sudsko poravnanje. U postupku iz stava 1. ovog clana sud moze utvrdjivati i cinjenice koje sudionici nisu iznijeli, kao i cinjenice koje medju sudionicima nisu sporne, ako su od znacaja za odlucivanje.

Clan 9.

Vanparnicni postupak je javan. U postupku u kome se odlucuje o osobnim i obiteljskim stanjima sudionika javnost je iskljucena, osim u postupku pro-glas enja nestalih osoba umrlim i dokazivanja smrti.

Clan 10.

U vanparnicnom postupku ne nastupa mirovanje postupka.

Clan 11.

O prijedlozima sudionika sud odlucuje na rocistu samo u slucajevima kada je to zakonom odredjeno, ili kada ocijeni da je odrzavanje rocista potrebno radi razjasnjenja ili utvrdjivanja odlucnih cinjenica ili kada smatra da je zbog drugih razloga odrzavanje rocista cjelishodno. Izostanak pojedinog sudionika sa rocista ne sprecava sud da dalje postupa, ako u pojedinim slucajevima zakonom nije drugacije odredjeno. Saslusanje pojedinih sudionika u postupku moze se izvrsiti i u odsustvu drugih sudionika.

Clan 12.

Prijedlog za pokretanje vanparnickog postupka moze se povuci do donosenja prvostepenog rjesenja. Prijedlog podnesen od vise osoba povlaci se njihovom suglasnom izjavom, osim ako zakonom nije drugacije odredjeno. Prijedlog se moze povuci i nakon donosenja prvostepenog rjesenja sve dok postupak nije pravomocno okoncan, ako se time ne vrijedjaju prava drugih sudionika na koje se rjesenje odnosi ili ako ostali sudionici na to pristanu. Ako je prijedlog povucen poslije donosenja prvostepenog rjesenja, prvostepeni sud ce rijesenje ukinuti i postupak obusta-viti. Smatrat ce se da je prijedlog povucen kad predlagac ne dodje na prvo rociste ako je bio uredno pozvan, a ne postoje opce poznate okolnosti koje su ga sprijecile da dodje na rociste. Opravdane razloge izostanka sud moze uvaziti i bez izjasnjavanja ostalih sudionika sve dok im ne uputi rjesenje o povlacenju prijedloga. U slucajevima iz st. 1. i 5. ovog clana, ostali sudionici koji su zakonom ovlasceni da pokrenu postupak mogu predloziti da se postupak nastavi. Prijedlog za nastavak postupka moze se podnijeti u roku od 15 dana od dana prijema rjesenja o povlacenju prijedloga.

Clan 13.

U postupku u kome se odlucuje o osobnim i obiteljskim stanjima sudionika mjesno nadlezan je sud na cijem podrucju osoba u cijem interesu se postupak vodi ima prebivaliste, a ako nema prebivaliste, sud na cijem podrucju ta osoba ima boraviste, ako zakonom nije drugacije odredjeno. U drugim vanparnicnim stvarima mjesno je nadlezan sud na cijem podrucju predlagac ima prebivaliste ili boraviste, odnosno sjediste, ako zakonom nije drugacije odredjeno. Kada se u vanparnicnom postupku odlucuje o nepokretnosti, iskljucivo je nadlezan sud na cijem se podrucju nepokretnost nalazi, a ako se nepokretnost nalazi na podrucju vise sudova nadlezan je svaki od tih sudova.

Clan 14.

U vanparnicnom postupku sud se moze po sluzbenoj duznosti oglasiti mjesno nenadleznim najkasnije na prvom rocistu, a ako rociste nije odrzano, do poduzimanja prve radnje koju je po pozivu suda sudionik poduzeo. Ako se u toku postupka izmijene okolnosti na kojima je mjesna nadleznost suda zasnovana, sud koji vodi postupak moze predmet ustupiti sudu koji je prema izmijenjenim okolnostima mjesno nadlezan, ako je ocigledno da ce se pred tim sudom postupak lakse sprovesti, ili ako je to u interesu osobe pod posebnom zastitom. Kada se predmet ustupa drugom sudu u interesu osobe pod posebnom zastitom, sud ce prije ustupanja predmeta pozvati organ starateljstva da u odredjenom roku da svoje misljenje o cjelishodnosti ustupanja. Ako organ starateljstva u ostavljenom roku ne dostavi misljenje, sud ce postupiti prema okolnostima slucaja vodeci racuna o interesima osobe pod posebnom zastitom.

Clan 15.

Ako sud utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima parnicnog postupka, obustavit ce vanparnicni postupak. Postupak ce se po pravomocnosti rjesenja iz stava 1. ovog clana nastaviti po pravilima parnicnog postupka pred nadleznim sudom.

Clan 16.

U vanparnicnom postupku u prvom stupnju odlucuje sudija pojedinac, ako zakonom nije drugacije odredjeno. U stambenim stvarima i u postupku o odredjivanju naknade za ekspropriranu nepokretnost prvostepeni sud raspravlja i odlucuje u vijecu, koje je sastavljeno od jednog suca, kao predsjednika vijeca i dvojice sudaca-porotnika. Pojedine radnje u postupku moze da poduzima i strucni suradnik u sudu kad je to zakonom odredjeno. Zapisnik o tim radnjama potpisuju strucni suradnik i zapisnicar koji je sastavio zapisnik.

Clan 17.

U vanparnicnom postupku odluke se donose u obliku rjesenja. Rjesenje protiv koga je dozvoljena posebna zalba, kao i rjesenje drugostepenog suda, mora biti obrazlozeno.

Clan 18.

Protiv rjesenja donesenog u prvom stupnju moze se izjaviti zalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja rjesenja, ako zakonom nije drugacije odredjeno.

Clan 19.

Zalba zadrzava izvrsenje rjesenja, ako zakonom nije drugacije odredjeno. Sud iz vaznih razloga moze odluciti da zalba ne zadrzava izvrsenje rjesenja. U slucaju iz stava 2. ovog clana, kada je potrebno da se zastite prava maloljetnika ili drugih osoba pod posebnom zastitom, sud moze po sluzbenoj duznosti, a radi zastite prava drugih sudionika po njihovom prijedlogu, odrediti da se polozi osiguranje u goto-vom novcu. Kada to posebne okolnosti slucaja zahtijevaju, davanje osiguranja moze se odrediti i u drugom obliku.

Clan 20.

Prvostepeni sud moze povodom blagovremeno izjavljene zalbe novim rjesenjem preinaciti ili ukinuti svoje ranije rjesenje, ako utvrdi da je zalba osnovana, a time se ne vrijedjaju prava drugih sudionika koja se zasnivaju na tom rjesenju. Ako prvostepeni sud ne preinaci, odnosno ne ukine svoje rjesenje, zalbu, zajedno sa spisima, dostavit ce drugostepenom sudu na odlucivanje bez obzira na to da li je zalba podnesena u zakonom odredjenom roku. Drugostepeni sud moze odluciti i o neblagovremeno podne-senoj zalbi, ako se time ne vrijedjaju prava drugih osoba koja se zasnivaju na tom rjesenju.

Clan 21.

Kada odluka suda zavisi od rjesenja prethodnog pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jos nije donio odluku sud ili drugi nadlezni organ (prethodno pitanje), sud moze sam rijesiti to pitanje, ako zakonom nije drugacije odredjeno. Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno djelovanje samo u vanparnicnom postupku u kome je to pitanje rijeseno.

Clan 22.

Ako su medju sudionicima postupka sporne cinjenice vazne za rjesenje prethodnog pitanja, sud ce ih uputiti da u odredjenom roku pokrenu parnicu ili postupak pred upravnim organom radi rjesenja spornog prava, odnosno pravnog odnosa. Na parnicu, odnosno na postupak pred upravnim organom sud ce uputiti onog sudionika cije pravo smatra manje vjerovat-nim, ako zakonom nije drugacije odredjeno.

Clan 23.

Ako sudionik postupka koji je upucen na parnicu ili postupak pred upravnim organom u roku, koji ne moze biti duzi od 30 dana, pokrene parnicu, odnosno postupak pred upravnim organom, vanparnicni postupak ce se prekinuti do pravomocnog okoncanja parnicnog, odnosno upravnog postupka. Ako ni jedan od sudionika u postupku do zavrsetka van-parnic nog postupka ne pokrene parnicu, odnosno postupak pred upravnim organom, sud ce zavrsiti postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je sudionik upucen na parnicu, odnosno na postupak pred upravnim organom.

Clan 24.

Kada se rjesenjem suda mijenja osobno ili obiteljsko stanje sudionika ili njihova prava i duznosti, pravne posljedice rjesenja nastaju kada ono postane pravomocno. Izuzetno, sud moze odluciti da pravne posljedice rjesenja nastupaju prije pravomocnosti, ako je to potrebno radi zastite maloljetnika ili drugih osoba pod posebnom zastitom. Pravomocno rjesenje kojim se mijenja osobno ili obiteljsko stanje sudionika bez odlaganja se dostavlja organu uprave nadleznom za vodjenje maticnih knjiga rodjenih za tu osobu.

Clan 25.

Pravomocnost rjesenja donesenog u vanparnicnom postupku ne sprecava sudionika da svoj zahtjev o kome je rjesenjem odluceno ostvaruje u parnici ili u postupku pred upravnim or-ganom, kada mu je to pravo priznato zakonom.

Clan 26.

U vanparnicnom postupku u kome se odlucuje o stambenim stvarima i o naknadi za ekspropiranu nepokretnost protiv pra-vomoc nog rjesenja donesenog u drugom stupnju dopustena je revizija.

Clan 27.

Ako postoje uvjeti iz clana 20. ovog zakona, sud ce po prijedlogu za ponavljanje postupka prethodno postupiti kao po neblagovremeno podnesenoj zalbi. Ukoliko dugostepeni sud utvrdi da ti uvjeti ne postoje, vratit ce predmet prvostepenom sudu radi postupanja po prijedlogu. Protiv rjesenja kojim je postupak pravomocno zavrsen pri-jedlog za ponavljanje postupka ne moze se podnijeti ako je sudioniku ovim ili drugim zakonom priznato pravo da svoj zahtjev o kome je rjesenjem odluceno ostvaruje u parnici ili u postupku pred upravnim organom.

Clan 28.

O troskovima postupka u stvarima koje se odnose na osobno i obiteljsko stanje sudionika sud odlucuje po slobodnoj ocjeni, vodeci racuna o okolnostima slucaja i o ishodu postupka, s tim sto se u pogledu troskova postupka koji su prouzrokovani sud-jelovanjem organa starateljstva u vanparnicnom postupku primjenjuju odredbe Zakona o parnicnom postupku. U vanparnicnim stvarima koje se odnose na imovinska prava sudionika, sudionici snose troskove na jednake dijelove, ali ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u imovinskom pravu o kome se odlucuje, sud ce prema srazmjeru tog udjela odrediti koliki ce dio troskova snositi svaki sudionik. U vanparnicnim stvarima iz stava 2. ovog clana sud moze odluciti da sve troskove postupka snosi sudionik u cijem se interesu postupak vodi, odnosno sudionik koji je svojim ponasan-jem iskljucivo dao povod za pokretanje postupka.

II - UREDJENJE OSOBNIH STANJA

1. Oduzimanje i vracanje poslovne sposobnosti

Clan 29.

U postupku oduzimanja i vracanja poslovne sposobnosti sud utvrdjuje da li je punoljetna osoba zbog potpune ili djelomicne nesposobnosti za rasudjivanje u stanju da se samo brine o svojim pravima i interesima, te da sukladno s tim potpuno ili djelomicno oduzme poslovnu sposobnost punoljetnoj osobi, ili potpuno ili djelomicno vrati poslovnu sposobnost onoj punoljetnoj osobi kod koje su prestali razlozi za potpuno, odnosno djelomicno oduzimanje poslovne sposobnosti. Postupak iz stava 1. ovog clana mora se zavrsiti sto prije, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga.

Clan 30.

Postupak za oduzimanje i vracanje poslovne sposobnosti pokrece se na prijedlog:
1) organa starateljstva,
2) tuzitelja,
3) bracnog druga, djeteta i roditelja osobe koja predlaze oduzimanje, odnosno vracanje poslovne sposobnosti,
4) djeda, bake, brata, sestre, unuka i drugih osoba, ukoliko trajno zive u istom obiteljskom domacinstvu sa osobom za koju se predlaze oduzimanje, odnosno vracanje pos-lovne sposobnosti,
5) osobe kojoj se oduzima ili vraca poslovna sposobnost ukoliko ona moze da shvati znacaj i pravne posljedice svoga prijedloga,
6) drugih osoba ukoliko je to predvidjeno zakonom. Postupak moze pokrenuti i sud po sluzbenoj duznosti.

Clan 31.

Za vodjenje postupka nadlezan je sud na cijem podrucju osoba kojoj se oduzima ili vraca poslovna sposobnost ima prebivaliste, odnosno boraviste.

Clan 32.

Ako je osoba kojoj se oduzima, odnosno vraca poslovna sposobnost vlasnik nepokretnih stvari, sud ce bez odlaganja, radi zabiljezbe vodjenja postupka, obavijestiti organ nadlezan za vodjenje zemljisno-knjizne evidencije.

Clan 33.

O pokretanju postupka obavjestava se opcinska sluzba nadlezna za poslove vodjenja maticnih knjiga u kojima je upisana osoba kojoj se oduzima, odnosno vraca poslovna sposobnost, radi evidentiranja vodjenja postupka.

Clan 34.

Na sva rocista za raspravljanje o prijedlogu pozivaju se predlagac, staratelj osoba kojoj se oduzima ili vraca poslovna sposobnost, odnosno njegov privremeni zastupnik i organi starateljstva. Osoba kojoj se oduzima, odnosno vraca poslovna sposobnost poziva se na rociste, osim ako ova osoba po ocjeni suda nije u stanju da shvati znacaj i pravne posljedice svog ucesca u pos-tupku.

Clan 35.

O oduzimanju ili vracanju poslovne sposobnosti sud odlucuje na osnovu cinjenica utvrdjenih na rocistu. Ako je osoba kojoj se oduzima, odnosno vraca poslovna sposobnost smjesteno u ustanovu koja obavlja zdravstvenu djelatnost (u daljnjem tekstu: zdravstvena ustanova), sud moze u toj ustanovi odrzavati rociste na kojem ce saslusati protivnika predlagaca.

Clan 36.

Osobu prema kojoj se postupak vodi mora pregledati vjestak medicinske struke odgovarajuce specijalnosti, koji ce dati nalaz i misljenje o njenom dusevnom stanju i sposobnostima za rasudjivanje. Vjestacenje se vrsi u prisustvu suca, osim kada se obavlja u zdravstvenoj ustanovi.

Clan 37.

Ukoliko je za utvrdjivanje dusevnog stanja i sposobnosti za rasudjivanje osobe kojoj se oduzima poslovna sposobnost po misljenju vjestaka medicinske struke neophodno da se ona smjesti u zdravstvenu ustanovu, sud moze donijeti rjesenje kojim ce odrediti da ova osoba privremeno, ali najduze tri mjeseca bude smjestena u takvoj ustanovi. Ako se zdravstvena ustanova iz stava 1. ovog clana nalazi van podrucja suda koji sprovodi postupak, ovaj sud ce potrebne radnje izvesti putem nadleznog suda. Protiv rjesenja iz stava 1. ovog clana dozvoljena je zalba.

Clan 38.

Kad utvrdi da postoje uvjeti za oduzimanje poslovne sposob-nosti, sud ce osobi prema kojoj se vodi postupak potpuno ili djelomicno oduzeti poslovnu sposobnost.

Clan 39.

Sud moze odloziti donosenje rjesenja o djelomicnom oduzi-manju poslovne sposobnosti zbog zloupotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava, ako se osnovano moze ocekivati da ce se osoba prema kojoj se postupak vodi uzdrzati od zloupotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava. Sud ce odloziti donosenje rjesenja iz stava 1. ovog clana ako se ta osoba samoinicijativno ili na prijedlog suda podvrgne lijecenju u zdravstvenoj ustanovi. Donosenje rjesenja iz st. 1. i 2. ovog clana odlaze se na vrijeme od sest do dvanaest mjeseci. Rjesenje o odlaganju opozvat ce se ako osoba kojoj se oduz-ima poslovna sposobnost nastavi sa zloupotrebom alkohola ili drugih opojnih sredstava u vrijeme odlaganja donosenja rjesenja.

Clan 40.

Kad prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta poslovna sposob-nost, sud ce, po sluzbenoj duznosti ili na prijedlog ovlastenih osoba iz clana 30. ovog zakona, sprovesti postupak i ovisno od njegovih rezultata donijeti rjesenje kojim se protivniku pred-lagac a potpuno ili djelomicno vraca poslovna sposobnost.

Clan 41.

U postupku vracanja poslovne sposobnosti shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o oduzimanju poslovne sposobnosti.

Clan 42.

Protiv rjesenja o oduzimanju ili vracanju poslovne sposob-nosti zalbu mogu izjaviti osobe koje su ucestvovale u postupku u roku od tri dana od dana prijema rjesenja. Osoba kojoj se oduzima poslovna sposobnost moze izjaviti zalbu bez obzira na svoje zdravstveno stanje. Zalba ne zadrzava izvrsenje rjesenja, ako sud, iz opravdanih razloga, drugacije ne odluci. Prvostepeni sud ce zalbu sa spisima bez odlaganja dostaviti drugostepenom sudu, koji je duzan da donese odluku u roku od tri dana od dana prijema zalbe.

Clan 43.

Pravomocno rjesenje o oduzimanju odnosno vracanju pos-lovne sposobnosti sud ce dostaviti opcinskoj sluzbi nadleznoj za poslove vodjenja maticnih knjiga radi upisa u maticnu knjigu rodjenih i organu nadleznom za vodjenje zemljisno-knjizne evi-dencije.

Clan 44.

Troskove postupka oduzimanja i vracanja poslovne spozob-nosti snosi predlagac.

2. Zadrzavanje dusevno bolesnih osoba u zdravstvenoj ustanovi

Clan 45.

U postupku zadrzavanja u zdravstvenoj ustanovi sud odlucuje o zadrzavanju dusevno bolesne osobe u zdravstvenoj ustanovi kada je zbog prirode bolesti neophodno da ta osoba bude ogranicena u slobodi kretanja ili kontaktiranja sa vanjskim svije-tom, kao i njenom otpustanju kad prestanu razlozi zbog kojih je zadrzana. Postupak iz stava 1. ovog clana mora se zavrsiti sto prije, a najkasnije u roku od sedam dana.

Clan 46.

Zdravstvena ustanova moze primiti na lijecenje dusevno bolesnu osobu, uz njenu suglasnost, ako je prema prirodi bolesti u stanju da da takvu suglasnost. Suglasnost iz stava 1. ovog clana daje se u pismenom obliku pred ovlascenim organom zdravstvene ustanove, uz prisustvo dvije punoljetne osobe , koje su poslovno sposobne i pismene, a nisu zaposlene u toj zdravstvenoj ustanovi i nisu krvni srodnici primljene osobe u pravoj liniji, u pobocnoj liniji zakljucno sa cetvrtim stupnjem, po tazbini do drugog stupnja, ni njegov bracni drug, kao ni osoba koja ga je dovela u zdravstvenu ustanovu. Ako je osobi iz stava 1. ovog clana ogranicena sloboda kretanja ili kontaktiranja sa vanjskim svijetom, zdravstvena us- tanova je duzna da u roku od 24 sata o tom obavijesti sud podnosenjem pismene obavijesti na nacin propisan clanom 47. ovog zakona.

Clan 47.

Kad zdravstvena ustanova primi na lijecenje dusevno bolesnu osobu bez njene suglasnosti ili bez odluke suda, duzna je da o tome odmah, a najkasnije u roku od 24 sata, pismeno obavijesti sud na cijem podrucju se nalazi ta ustanova. Obavijest iz stava 1. ovog clana sadrzi podatke o primljenoj osobi i osobi koja ju je dovela u zdravstvenu ustanovu. Uz obavijest zdravstvena ustanova dostavlja sudu, po mogucnosti, podatke o prirodi i stupnju bolesti sa raspolozivom medicinskom dokumentacijom.

Clan 48.

Zdravstvena ustanova je duzna da postupi sukladno odred-bama clana 47. ovog zakona i u slucaju kad osoba koja je primljena u zdravstvenu ustanovu uz svoju suglasnost opozove datu suglasnost a ovlascena osoba ili organ te zdravstvene us-tanove smatra da je potrebno njeno daljnje zadrzavanje. Rok za obavjestavanje suda tece od dana opozivanja date suglasnosti.

Clan 49.

Obavijesti iz cl. 46. i 47. ovog zakona ne podnose se ako je dusevno bolesna osoba zadrzana u zdravstvenoj ustanovi na osnovu odluke donesene u postupku za oduzimanje poslovne sposobnosti ili u krivicnom, odnosno prekrsajnom postupku.

Clan 50.

Ako prijem u zdravstvenu ustanovu nije izvrsen na osnovu odluke nadleznog suda, sud na cijem podrucju se nalazi zdravstvena ustanova duzan je odmah po prijemu obavijesti iz cl. 46. i 47. ovog zakona, ili kada na drugi nacin sazna za boravak dusevno bolesne osobe u zdravstvenoj ustanovi bez njene suglas-nosti, po sluzbenoj duznosti pokrenuti postupak za zadrzavanje u zdravstvenoj ustanovi.

Clan 51.

Nakon pokretanja postupka o zadrzavanju dusevno bolesne osobe u zdravstvenoj ustanovi sud ce poduzeti mjere da tu osobu odmah pregleda vjestak medicinske struke odgovarajuce speci-jalnosti i da da nalaz i misljenje o dusevnom stanju i sposobnosti za rasudjivanje.

Clan 52.

Sud je duzan da ispita sve okolnosti koje su od znacaja za donosenje rjesenja i da saslusa sve osobe koje imaju saznanje o bitnim cinjenicama. Ukoliko je to moguce i ako to nece stetno utjecati na zdravlje dusevno bolesne osobe, sud ce saslusati i tu osobu.

Clan 53.

Po zavrsenom postupku sud je duzan odmah, a najkasnije u roku od tri dana, da donese rjesenje kojim ce odluciti da li se osoba zadrzana u zdravstvenoj ustanovi moze i dalje zadrzavati ili ce se pustiti iz zdravstvene ustanove. O svojoj odluci sud obavjestava organ starateljstva.

Clan 54.

Kad sud odluci da se primljena osoba zadrzi u zdravstvenoj ustanovi, odredit ce i vrijeme zadrzavanja, koje ne moze biti duze od jedne godine. Zdravstvena ustanova je duzna da sudu, po potrebi, dostavlja izvjestaje o promjenama u zdravstvenom stanju zadrzane osobe.

Clan 55.

Ako zdravstvena ustanova ocijeni da zadrzana osoba treba da ostane na lijecenju i po isteku vremena odredjenog rjesenjem suda, duzna je da 30 dana prije isteka tog vremena predlozi sudu produzenje zadrzavanja.

Clan 56.

Sud moze i prije isteka vremena odredjenog za zadrzavanje u zdravstvenoj ustanovi, po sluzbenoj duznosti ili na prijedlog zadrzane osobe, njenog staratelja kao i osobe, odnosno organa iz clana 30. ovog zakona, da odluci o pustanju osobe iz zdravstvene ustanove, ako utvrdi da se njeno zdravstveno stanje poboljsalo u tolikoj mjeri da su prestali razlozi za daljnje zadrzavanje.

Clan 57.

Rjesenje iz cl. 55. i 56. ovog zakona sud donosi na osnovu ponovnog pregleda zadrzane osobe i u postupku provedenom na isti nacin kao i kad je vodjen postupak za zadrzavanje u zdravstvenoj ustanovi.

Clan 58.

Protiv rjesenja o zadrzavanju u zdravstvenoj ustanovi i pustanju iz ove ustanove zalbu mogu izjaviti: zdravstvena us-tanova koja je zadrzala dusevno bolesnu osobu, zadrzana osoba, njen staratelj, odnosno privremeni zastupnik i organ starateljstva i to u roku od osam dana od dana prijema rjesenja. Zalba ne zadrzava izvrsenje, ako sud iz opravdanih razloga drugacije ne odluci. Prvostepeni sud ce zalbu sa spisima bez odlaganja dostaviti drugostepenom sudu, koji je duzan da donese odluku u roku od tri dana od dana prijema zalbe.

Clan 59.

Troskove postupka zadrzavanja u zdravstvenoj ustanovi snosi opcina na cijem podrucju zadrzana osoba ima posljednje prebivaliste, a ako nema prebivaliste na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljnjem tekstu: Federacija ) ili je ono nepoznato, troskove snosi opcina na cijem podrucju zadrzana osoba ima boraviste. 3. Proglasenje nestalih osoba umrlim i dokazivanje smrti

Clan 60.

U postupku proglasenja nestalih osoba umrlim i dokazivanja smrti sud odlucuje o proglasenju nestalih osoba umrlim i o dokazivanju smrti.

Clan 61.

Umrlom osobom proglast ce se:
1) osoba o cijem zivotu za posljednih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a od cijeg je rodjenja proteklo sezdeset godina,
2) osoba o cijem zivotu za posljednih pet godina nije bilo nikakvih vijesti,a za koju je vjerovatno da vise nije ziva,
3) osoba koja je nestala u brodolomu, saobracajnoj nesreci, pozaru, poplavi, zemljotresu ili u kakvoj drugoj neposred-noj smrtnoj opasnosti, a o cijem zivotu nije bilo nikakvih vijesti za sest mjeseci od dana prestanka takve opasnosti,
4) osoba koja je nestala u toku rata ili u vezi sa ratnim dogadjajima, a o cijem zivotu nije bilo nikakvih vijesti za godinu dana od dana prestanka neprijateljstava. Rokovi iz tac. 1. i 2. stava 1. ovog clana racunaju se od dana kad je prema posljednjim vijestima nestala osoba nesumnjivo bila ziva, a ako se taj dan ne moze tacno utvrditi, ti rokovi pocinju teci istekom mjeseca, odnosno godine u kojoj je nestala osoba, prema posljednjim vijestima, bila ziva.

Clan 62.

Smrt neke osobe moze se dokazivati po odredbama ovog zakona samo kad se smrt ne moze dokazati ispravama predvidjenim propisima o maticnim knjigama. U postupku dokazivanja smrti shodno ce se primijeniti odredbe o proglasenju nestalih osoba umrlim, s tim sto oglasni rok ne moze biti kraci od 15, niti duzi od 30 dana.

Clan 63.

Za proglasenje nestale osobe umrlom i za dokazivanje smrti nadlezan je sud na cijem podrucju je ta osoba imala posljednje prebivaliste, a ako nije imala prebivaliste, sud na cijem podrucju je ta osoba imala posljednje boraviste.

Clan 64.

Prijedlog za proglasenje nestale osobe umrlom i prijedlog za dokazivanje smrti moze podnijeti svako fizicko i pravno lice koje za to ima pravni interes, kao i zainteresirani organ. Prijedlog iz stava 1. ovog clana sadrzi narocito: naziv suda, ime i prezime osobe za koju se predlaze da se proglasi umrlom, odnosno ciju smrt treba dokazati, datum rodjenja i posljednje prebivaliste, odnosno boraviste te osobe, cinjenice na kojima se zasniva prijedlog, dokaze kojima se utvrdjuju te cinjenice, pravni interes predlagaca za podnosenje prijedloga, ime i prezime od-nosno naziv predlagaca i njegovu adresu. Uz prijedlog se podnosi izvod iz maticne kniige rodjenih za osobu za koju se prijedlog podnosi.

Clan 65.

Po prijemu prijedloga iz clana 64. ovog zakona sud ce, po potrebi, saslusati predlagace i svjedoke, pribaviti potrebne po-datke i izvjestaje i zatraziti od organa starateljstva da osobi na koju se prijedlog odnosi odredi staratelja. Ako sud ocijeni da nisu ispunjeni uvjeti da se postupak pokrene, donijet ce rjesenje kojim ce prijedlog odbaciti. Ako sud ocijeni da su ispunjeni uvjeti da se postupak pok-rene, objavit ce u "Sluzbenim novinama Federacije BiH" oglas da je postupak pokrenut. U oglasu o pokretanju postupka za proglasenje nestale osobe umrlom navest ce bitne okolnosti na kojima se prijedlog temelji, nestala osoba pozvati da se javi, a ostale osobe kojima su poznati bilo kakvi podaci o zivotu ili smrti nestalog pozvati da to jave sudu u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja oglasa. Oglas o pokretanju postupka za dokazivanje smrti neke osobe treba da sadrzi naznaku dana, mjeseca i godine za koje se smatra da je ta osoba umrla i poziv osobama koje o tome nesto znaju da to jave sudu u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Clan 66.

Po isteku roka oznacenog u oglasu sud ce saslusati staratelja, a po potrebi i predlagaca i, nakon sto sprovede i druge dokaze, odlucit ce o prijedlogu. Ako sud utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti da se nestala osoba proglasi umrlom, odnosno da se utvrdi smrt, donijet ce rjesenje kojim se prijedlog odbija.

Clan 67.

U rjesenju kojim se nestala osoba proglasava umrlom, od-nosno kojim se utvrdjuje smrt, naznacit ce se dan, mjesec i godina, a po mogucnosti i sat koji se ima smatrati kao vrijeme smrti nestale osobe. Kao dan smrti smatra se dan kada je nestala osoba vjerovatno umrla ili dan koji vjerovatno nije prezivjela. Ako taj dan ne moze da se utvrdi, kao dan smrti smatra se prvi dan poslije isteka roka iz clana 61. ovog zakona.

Clan 68.

Protiv rjesenja donesenog u prvom stupnju zalbu mogu izjaviti predlagaci i staratelj osobe koja je nestala, odnosno osobe za koju se smrt dokazuje.

Clan 69.

Pravomocno rjesenje o proglasenju nestale osobe umrlom, odnosno dokazivanju smrti sud ce dostaviti opcinskoj sluzbi nadleznoj za poslove vodjenja maticnih knjiga, radi upisa u maticnu knjigu umrlih.

Clan 70.

Ako je osoba koja je proglasena umrlom ziva ili je umrla drugog dana, a ne onog dana koji se po rjesenju suda smatra kao dan njene smrti, svako fizicko i pravno lice koje za to ima pravni interes, kao i zainteresirani organi mogu zahtijevati od suda da se rjesenje o proglasenju nestale osobe umrlom stavi van snage, odnosno preinaci. O pokretanju postupka u slucajevima iz stava 1. ovog clana bez odlaganja ce se obavijestiti sud koji je nadlezan za raspravljanje ostavstine te osobe. Postupak za raspravljanje ostavstine koji je u toku prekinut ce se, a ako je ostavstina pravomocno raspravljena i ako je izvrsen upis u zemljisne knjige ili druge javne knjige o nepokretnostima, naredit ce se da se u ove knjige stavi zabiljezba o pokretanju postupka za stavljanje van snage, odnosno preinacenje rjesenja o proglasenju nestale osobe umrlom.

Clan 71.

Ako se utvrdi da je nestala osoba koja je proglasena umrlom ziva ili je umrla drugog dana, a ne onog koji se po rjesenju suda smatra kao dan njene smrti, sud ce staviti van snage, odnosno preinaciti svoje ranije rjesenje. Ako sud na osnovu sprovedenog postupka ocijeni da nema mjesta stavljanju van snage ili preinacenju ranijeg rjesenja, dosta-vit ce pravomocno rjesenje o tome sudu nadleznom za raspravljanje ostavstine radi daljnjeg postupanja, odnosno bri-sanja zabiljezbe u zemljisnoj knjizi i drugim javnim knjigama o nepokretnostima.

Clan 72.

Ako se osoba proglasena za umrlu javi sudu i predlozi da se stavi van snage rjesenje kojim je proglasena umrlom, sud ce, posto utvrdi njenu istovjetnost sa osobom koja je proglasena umrlom, bez daljneg postupka, staviti van snage to rjesenje. Pravomocno rjesenje o stavljanju van snage ili preinacenju rjesenja o proglasenju nestale osobe umrlom dostavit ce se opcin-skoj sluzbi nadleznoj za poslove vodjenja maticne knjige, sudu nadleznom za raspravljanje ostavstine i organu starateljstva.

Clan 73.

Troskove postupka za proglasenje nestale osobe umrlom i za dokazivanje smrti snosi predlagac.

III - UREDJENJE OBITELJSKIH ODNOSA

1. Dozvola za zakljucenje braka

Clan 74.

U postupku davanja dozvole za zakljucenje braka, sud odlucuje o davanju dozvole za zakljucenje braka izmedju odredjenih osoba kada je zakonom propisano da se brak izmedju njih moze zakljuciti samo na osnovu dozvole suda.

Clan 75.

Postupak za davanje dozvole za zakljucenje braka pokrece se na prijedlog maloljetne osobe. Prijedlog za pokretanje postupka sadrzi osobne podatke o osobama koje zele da zakljuce brak, osobne podatke o roditeljima predlagaca, cinjenice na kojima se zasniva prijedlog i dokaze o iznesenim cinjenicama.

Clan 76.

Sud ce na odgovarajuci nacin ispitati sve okolnosti koje su od znacaja za utvrdjenje da li postoji slobodna volja i zelja maloljetnika da zakljuce brak, kao i da li je maloljetna osoba tjelesno i dusevno sposobna za vrsenje prava i duznosti koje proizilaze iz braka. Prije donosenja rjesenja sud ce pribaviti nalaz i misljenje zdravstvene ustanove i misljenje organa starateljstva, saslusat ce predlagace i osobu s kojom zeli da zakljuci brak, roditelja ili staratelja, odnosno usvojitelja predlagaca, a po potrebi moze da izvede i druge dokaze. Sud nece saslusati roditelja kome je oduzeto roditeljsko pravo, a ocijenit ce da li ce saslusati roditelja koji bez opravdanih razloga ne vrsi roditeljsko pravo. Sud ce, po pravilu, saslusati predlagaca bez prisustva ostalih sudionika u postupku. Sud je duzan da utvrdi i osobna svojstva, imovinsko stanje i druge bitne okolnosti koje se odnose na osobu sa kojom predlagac zeli da zakljuci brak. U postupku sud ce na odgovarajuci nacin ispitati opravdanost prijedloga vodeci racuna o ostvarivanju ciljeva braka i o zastiti obitelji, kao i o vazecim shvatanjima sredine u kojoj zive osobe koje zele da zakljuce brak.

Clan 77.

Rjesenje o davanju dozvole za zakljucenje braka dostavlja se predlagacu i osobi sa kojom predlagac zeli da zakljuci brak, roditeljima, odnosno starateljima predlagaca i nadleznom organu starateljstva. Rjesenje kojim se odbija prijedlog za davanje dozvole za zakljucenje braka dostavlja se predlagacu.

Clan 78.

Protiv rjesenja kojim se dozvoljava zakljucenje braka, zalbu mogu da izjave svi sudionici u postupku iz stava 1. clana 77. ovog zakona, a protiv rjesenja kojim se odbija prijedlog za davanje dozvole zalbu moze izjaviti samo predlagac.

Clan 79.

Osobe kojima je dozvoljeno zakljucenje braka ne mogu brak zakljuciti prije pravomocnosti rjesenja o davanju dozvole za zakljucenje braka.

Clan 80.

Prijedlog za davanje dozvole za zakljucenje braka moze se povuci do pravomocnosti rjesenja o davanju dozvole za zak-ljuc enje braka. 2. Produzenje i prestanak roditeljskog prava

Clan 81.

U postupku produzenja i prestanka roditeljskog prava sud odlucuje o produzenju i prestanku roditeljskog prava kada je to zakonom propisano. Postupak iz stava 1. ovog clana mora se zavrsiti sto prije, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnosenja prijedloga.

Clan 82.

Postupak za produzenje i prestanak roditeljskog prava pokrece se na prijedlog roditelja odnosno usvojitelja ili organa starateljstva.

Clan 83.

Osoba nad kojom se produzuje roditeljsko pravo ili se odredjuje prestanak tog prava, u postupku iz clana 82. ovog zakona, zastupa poseban staratelj kojeg odredi organ starateljstva ili privremeni zastupnik kojeg odredi sud koji sprovodi postupak za produzenje ili prestanak roditeljskog prava.

Clan 84.

Sud ce po sluzbenoj duznosti utvrditi sve cinjenice koje su bitne za donosenje rjesenja. Radi donosenja rjesenja sud ce odrzati rociste, na koje ce pozvati predlagaca, organ starateljstva i roditelje osobe iz clana 83. ovog zakona, bez obzira na to da li su oni predlozili pokretanje postupka, a na rocistu obavezno saslusati roditelje i predstavnike organa starateljstva, te pribaviti misljenje o cjelishodnosti produzenja roditeljskog prava. Stanje dusevnog zdravlja i sposobnosti osobe iz clana 83. ovog zakona utvrdjuju se na nacin odredjen u clanu 36. ovog zakona.

Clan 85.

U postupku produzenja i prestanka roditeljskog prava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o oduzimanju i vracanju poslovne sposobnosti. 3. Oduzimanje i vracanje roditeljskog prava

Clan 86.

U postupku oduzimanja i vracanja roditeljskog prava sud odlucuje o oduzimanju i vracanju roditeljskog prava kada je to zakonom odredjeno. Postupak iz stava 1. ovog clana mora se zavrsiti sto prije, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga.

Clan 87.

Postupak za oduzimanje i vracanje roditeljskog prava pokrece se na prijedlog roditelja, odnosno usvojitelja koji ima roditeljsko pravo ili organa starateljstva, a postupak za vracanje roditeljskog prava pokrece se i na prijedlog roditelja kojem je bilo oduzeto to pravo.

Clan 88.

Ako postupak nije pokrenut na prijedlog organa starateljstva, sud ce bez odlaganja obavijestiti ovaj organ o pokretanju pos-tupka i pozvati ga da sudjeluje u postupku.

Clan 89.

Sud ce, po sluzbenoj duznosti, utvrditi sve cinjenice koje su bitne za donosenje rjesenja. Radi utvrdjivanja bitnih cinjenica sud ce odrzati rociste na koje ce pozvati predlagaca, organ starateljstva, oba roditelja i staratelja osobe cijem se roditelju oduzima, odnosno vraca ro-diteljsko pravo. Sud je obavezan da saslusa roditelje, a maloljetnik se saslusava samo kad je to neophodno i nije stetno za njegovo dusevno zdravlje. Pri donosenju rjesenja o oduzimanju i vracanju roditeljskog prava sud ce uzeti u obzir i zelje maloljetnika, ako je sposoban da ih izrazi.

Clan 90.

U postupku oduzimanja i vracanja roditeljskog prava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o oduzimanju i vracanju poslovne sposobnosti.

IV - UREDJENJE IMOVINSKIH ODNOSA

1. Raspravljanje ostavstine

a) Zajednicke odredbe

Clan 91.

U postupku za raspravljanje ostavstine sud utvrdjuje ko su nasljednici umrlog, koja imovina sacinjava njegovu ostavstinu i koja prava iz ostavstine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim osobama.

Clan 92.

Sudionikom u postupku raspravljanja ostavstine smatraju se nasljednici i legatari, kao i druga osoba koja ostvaruje neko pravo iz ostavstine.

Clan 93.

Postupak za raspravljanje ostavstine sud pokrece po sluzbenoj duznosti cim sazna da je neka osoba umrla ili da je proglasena umrlom.

Clan 94.

Izvodjenje dokaza i uzimanje izjave o odricanju od nasljedja vrsi sudac sa zapisnicarom. Ostale izjave i prijedloge sudionika mogu uzimati na zapisnik i drugi ovlasteni djelatnici u sudu.

Clan 95.

O radnjama izvrsenim u postupku sastavlja se zapisnik. O manje vaznim izjavama ucesnika i obavjestenjima koje sud prikuplja moze se, umjesto zapisnika, saciniti samo biljeska u spisu. Zapisnik potpisuju sudionici ako su prisustvovali radnji u postupku, sudac i zapisnicar, odnosno drugi ovlasceni djelatnik koji je sastavio zapisnik. Biljesku u spisu potpisuje njen sastavljivac.

Clan 96.

Za raspravljanje ostavstine osobe koja je u casu smrti imala prebivaliste u Federaciji, a koja je drzavljanin Bosne i Herce-govine, u pogledu nepokretne imovine koja se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine i u pogledu njene pokretne imovine, bez obzira na to gdje se nalazi, iskljucivo je nadlezan sud u Federaciji. Ako se nepokretna imovina osobe iz stava 1. ovog clana nalazi u inozemstvu, sud u Federaciji bit ce nadlezan samo ako po zakonima drzave u kojoj se nalazi imovina nije nadlezan inozemni organ.

Clan 97.

Za raspravljanje ostavstine mjesno je nadlezan sud na cijem podrucju je ostavljac imao prebivaliste u vrijeme smrti, a ako ostavljac u vrijeme smrti nije imao prebivaliste, nadlezan je sud na cijem podrucju je ostavljac imao boraviste ( u daljnjem tekstu: ostavinski sud), ukoliko zakonom ili medjunarodnim ugovorom nije drugacije odredjeno. Ako ostavljac u vrijeme smrti nije imao prebivaliste ni bo-ravis te u Federaciji, nadlezan je ostavinski sud u Federaciji na cijem podrucju se nalazi ostavstina ili pretezan dio ostavstine. Privremene mjere za osiguranje ostavstine moze narediti sud na cijem podrucju je ostavljac umro, kao i sud na cijem podrucju se nalazi ostavstina.

Clan 98.

Sudionici u postupku za raspravljanje ostavstine ne mogu ugovoriti ni stvarnu ni mjesnu nadleznost suda.

b) Prethodne radnje

Clan 99.

Kad je neka osoba umrla ili proglasena za umrlu, organ opcinske sluzbe nadlezan za poslove vodjenja maticnih knjiga koji vrsi upis smrti u maticnu knjigu umrlih duzan je da u roku od 15 dana po izvrsenom upisu dostavi ostavinskom sudu smrtovnicu za umrlog. Ako organ iz stava 1. ovog clana nije u mogucnosti da pribavi podatke za sastavljanje smrtovnice, dostavit ce smrtovnicu samo s onim podacima kojima raspolaze (u daljnjem tekstu: nepotpuna smrtovnica), navodeci razloge zbog kojih nije mogao sastaviti potpunu smrtovnicu i ukazujuci na podatke koji bi mogli posluziti ostavinskom sudu za pronalazenje nasljednika i imovine umrlog. Ako je neka osoba umrla van podrucja opcine u kojoj je imala prebivaliste ili boraviste, organ uprave nadlezan za poslove vodjenja maticnih knjiga dostavit ce ostavinskom sudu izvod iz maticne knjige umrlih, kao i podatke kojima raspolaze a koji mogu posluziti za sastavljanje smrtovnice. Smrtovnica se sas-tavlja i u slucaju kad umrli nije ostavio imovinu.

Clan 100.

Smrtovnica se sastavlja na osnovu podataka dobijenih od srodnika umrlog, od osoba s kojima je umrli zivio, kao i od drugih osoba koje mogu pruziti podatke koji se unose u smrtovnicu.

Clan 101.

Ako je ostavinskom sudu dostavljena nepotpuna smrtovnica ili samo izvod iz maticne knjige umrlih, sud ce sam prema okolnostima upotpuniti ili sastaviti smrtovnicu ili ce sastavljanje smrtovnice povjeriti organu uprave nadleznom za poslove vodjenja maticne knjige. Sud moze, kad je to cjelishodno, sam sastaviti smrtovnicu i van slucajeva iz stava 1. ovog clana ako je izvodom iz maticne knjige umrlih ili drugom javnom ispravom dokazana smrt neke osobe ili njeno proglasenje umrlom.

Clan 102.

U smrtovnicu se unose podaci:
1) ime i prezime umrlog i imena njegovih roditelja, zani-manje, datum rodjenja i drzavljanstvo umrlog, a za umrle zenske osobe i njihovo djevojacko prezime,
2) dan, mjesec i godina, mjesto, i po mogucnosti, sat smrti,
3) prebivaliste, odnosno boraviste koje je umrli imao,
4) ime i prezime, datum rodjenja, zanimanje, prebivaliste odnosno boraviste bracnog druga umrlog i bracne, van-brac ne i usvojene djece,
5) ime i prezime, datum rodjenja i prebivaliste odnosno boraviste ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na nasljedje na osnovu zakona, kao i osobe koje su pozvane na nasljedje na osnovu testamenta,
6) priblizna vrijednost nepokretne imovine i posebno priblizna vrijednost pokretne imovine umrlog. U smrtovnici, po mogucnosti, treba navesti jos i: mjesto gdje se nalazi imovina koju je umrli ostavio, da li ima imovine za cije drzanje, cuvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, da li ima gotovog novca, papira od vrijednosti, dragocjenosti, stednih knjizica ili kakvih drugih vaznih isprava, da li je umrli ostavio dugove i koliko, da li je ostavio pismeni testament ili ugovor o dozivotnom izdrzavanju ili sporazum o ustupanju ili raspodjeli imovine za zivota i gdje se oni nalaze, a ako je umrli sacinio usmeni testament, onda jos i ime i prezime, zanimanje i boraviste svjedoka pred kojima je usmeni testament sacinjen. U smrtovnici ce se posebno naznaciti da li se ocekuje rodjenje djeteta umrlog i da li njegova djeca ili bracni drug imaju staratelja. Ako je prije ostavljaca umro njegov bracni drug ili koje njegovo dijete, ili koja druga osoba koja bi mogla biti pozvana na nasljedje, u smrtovnici ce se naznaciti datum i mjesto njihove smrti.

Clan 103.

Popis i procjena imovine umrlog vrsi se po odluci ostavin-skog suda kad se ne zna za nasljednike ili za njihovo boraviste, kada su nasljednici osobe koje usljed maloljetstva, dusevne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobne nikako, ili nisu sposobne potpuno da se same staraju o svojim poslovima, kada ostavstina treba da se preda opcini ili drugom pravnom licu, kao i u drugim opravdanim slucajevima. Sud ce narediti da se izvrsi popis i procjena i u slucaju kad to zahtijevaju nasljednici, legatari ili povjerioci umrlog. Popis i procjena imovine izvrsit ce se i bez odluke suda prilikom sastavljanja smrtovnice, ako to trazi jedan od nasljed-nika ili legatara.

Clan 104.

Popis imovine ce obuhvatiti cjelokupnu nepokretnu i pok-retnu imovinu koja je bila u posjedu umrlog u vrijeme njegove smrti. Popis ce obuhvatiti i imovinu koja je pripadala umrlom, a nalazi se kod druge osobe, sa naznacenjem kod koga se nalazi ta imovina i po kom osnovu, kao i imovinu koju je drzao umrli a za koju se utvrdi da nije njegovo vlasnistvo. U popisu imovine zabiljezit ce se potrazivanja i dugovi umrlog, a posebno neplaceni porezi i doprinosi drzavi.

Clan 105.

Pokretne stvari popisuju se po vrsti, rodu, broju, mjeri i tezini ili pojedinacno. Nepokretnosti se popisuju pojedinacno sa naznakom mjesta gdje se nalaze, vrste i opisa objekta, kulture zemljista, i zem-ljis no-knjiznih podataka, ako su poznati. Prilikom popisivanja imovine istovremeno ce se naznaciti vrijednost pojedinih pokretnih i nepokretnih stvari koje ulaze u ostavstinu.

Clan 106.

Popis i procjenu imovine vrsi nadlezna opcinska sluzba. Popis i procjenu imovine moze vrsiti i radnik suda koga sudac odredi. Popis i procjena imovine vrse se u prisustvu dvije punoljetne osobe, a kada je to potrebno i uz sudjelovanje vjestaka. Popisu i procjeni imovine moze prisustvovati svaka zainter-esirana osoba.

Clan 107.

Nadlezni opcinski organ uprave koji je izvrsio popis i procjenu imovine dostavit ce podatke o izvrsenom popisu i procjeni ostavinskom sudu.

Clan 108.

Kada se u ostavstini pronadju predmeti za cije drzanje, cuvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, s njima ce se poslije izvrsenog popisa postupati po tim propisima.

Clan 109.

Ako se prigovori izvrsenom popisu ili izvrsenoj procjeni imovine, sud moze, ako to smatra za potrebno, odrediti da djelat-nik suda ponovo izvrsi popis ili procjenu imovine. Ako popis imovine nije izvrsen, sud moze na osnovu po-dataka zainteresiranih osoba sam utvrditi imovinu koja ulazi u ostavstinu.

Clan 110.

Ako se utvrdi da nijedan od prisutnih nasljednika nije sposo-ban da upravlja imovinom (ostavstinom), a nema zakonskog zastupnika, ili ako su nasljednici nepoznati ili odsutni, ili kad druge okolnosti nalazu narocitu opreznost, nadlezna opcinska sluzba predat ce u hitnim slucajevima imovinu ili njen dio na cuvanje pouzdanom licu i o tome ce odmah obavijestiti sud na cijem se podrucju ta imovina nalazi koja moze ovu mjeru izmi-jeniti ili ukinuti. Gotov novac, papire od vrijednosti, dragocjenosti, stedne knjizice i druge vazne isprave treba u takvom slucaju predati na cuvanje sudu na cijem podrucju se imovina nalazi. Ovaj sud ce obavijestiti ostavinski sud o svim mjerama za osiguranje ostavstine.

Clan 111.

Kad je po ovom zakonu potrebno postaviti privremenog zastupnika ostavstine, postavljanje ce izvrsiti ostavinski sud. Prije postavljanja privremenog staratelja sud ce, po mogucnosti, zatraziti misljenje u pogledu osobenosti staratelja od osoba koje su pozvane na nasljedje.

Clan 112.

Mjere za osiguranje ostavstine moze odrediti ostavinski sud u toku cijelog postupka za raspravljanje ostavstine.

c) Postupak sa testamentom

Clan 113.

Organ koji sastavlja smrtovnicu provjerit ce da li je umrli ostavio pismeni testament, odnosno da li postoji isprava o us-menom testamentu. Testament koji je umrli ostavio dostavit ce se sudu zajedno sa smrtovnicom.

Clan 114.

Kad sud utvrdi da je osoba koja je ostavila testament umrla ili da je proglasena umrlom, otvorit ce njen testament bez povrede pecata, procitat ce ga i o tome sastaviti zapisnik. Na ovaj nacin ce se postupiti bez obzira na to da li je testament po zakonu punovazan i da li ima vise testamenata. Otvaranje i citanje testamenta izvrsit ce se u prisustvu dvije punoljetne osobe, koje mogu biti i osobe koje su pozvane na nasljedje. Proglasenju testamenta mogu prisustvovati nasljednici, le-gatari i druge zaiteresirane osobe i traziti prepis testamenta. Sud kod koga se testament nadje ili kome bude podnesen otvorit ce i procitati testament iako je za raspravljanje ostavstine nadlezan drugi sud ili inozemni organ.

Clan 115.

Zapisnik o proglasenju pismenog testamenta treba da sadrzi podatke:
1) koliko je testamenata nadjeno, koji datum nose i gdje su nadjeni,
2) ko je testament predao sudu ili sastavljacu smrtovnice,
3) da li je testament predat otvoren ili zatvoren i kakvim je pecatom bio zapecacen,
4) koji su svjedoci prisustvovali otvaranju i proglasenju testamenta. Ako je prilikom otvaranja testamenta primijeceno da je pecat povrijedjen ili da je u testamentu nesto brisano, precrtano i is-pravljeno ili ako se sto drugo nadje sumnjivo mora se to u zapisniku navesti. Zapisnik potpisuju: sudac, zapisnicar i svjedoci. Na proglaseni testament sud ce staviti potvrdu o njegovom proglasenju sa nazankom datuma proglasenja, kao i broj i datum ostalih pronadjenih testamenata.

Clan 116.

Ako je umrli sacinio usmeni testament i o tome postoji isprava koju su svjedoci svojerucno potpisali, sud ce sadrzinu ove isprave proglasiti po odredbama koje vaze za proglasenje pis-menog testamenta. Ako takve isprave nema, svjedoci pred kojim je usmeni testament izjavljen saslusat ce se pojedinacno o sadrzini testa-menta, a narocito o okolnostima od kojih ovisi njegova punovaznost, pa ce se zapisnik o saslusanju ovih svjedoka pro-glasiti po odredbama koje vaze za proglasenje pismenog testa-menta. Ako sudionik zahtijeva da se svjedoci usmenog testamenta saslusaju pod zakletvom ili ako sud utvrdi da je takvo saslusanje potrebno, odredit ce rociste za saslusanje ovih svjedoka, na koje ce pozvati predlagace, a ostale zainteresirane osobe samo ako se time ne bi odugovlacio postupak.

Clan 117.

Ako je pismeni testament nestao ili je unisten neovisno od ostavljaceve volje, a medju zainteresiranim osobama nema spora o postojanju tog testamenta, o obliku u kome je sastavljen, o nacinu nestanka ili unistenja, kao ni o sadrzini testamenta, ostavinski sud ce o tome saslusati sve zainteresirane osobe i po njihovim prijedlozima izvesti potrebne dokaze, pa ce taj zapisnik proglasiti po odredbama koje vaze za proglasenje pismenog testamenta. Ako bi ostavstina, kad ne bi bilo testamenta, postala drzavno vlasnistvo, sporazum zainteresiranih osoba o ranijem postojanju testamenta, o njegovom obliku i sadrzini vazi samo uz suglasnost nadleznog javnog pravobranilastva. Ako medju zainteresiranim osobama ima osoba koje nisu sposobne da se same staraju o svojim poslovima, sporazumi iz ove odredbe vaze samo uz suglasnost organa starateljstva.

Clan 118.

Zapisnik o proglasenju testamenta sa izvornim pisanim tes-tamentom, odnosno ispravom o usmenom testamentu ili zapisnik o saslusanju svjedoka usmenog testamenta, dostavit ce se ostavinskom sudu, a sud koji je testament proglasio zadrzat ce njihov prepis. Izvorni pismeni testament, isprava o usmenom testamentu, zapisnik o saslusanju svjedoka usmenog testamenta, kao i zapis-nik o sadrzini nestalog ili unistenog pismenog testamenta, cuvat ce se u sudu odvojeno od drugih spisa, a njihov ovjereni prepis prilozit ce se spisima.

d) Postupak ostavinskog suda po prijemu smrtovnice

Clan 119.

Po prijemu smrtovnice sud ce ispitati da li je nadlezan za raspravljanje ostavstine, pa ako ustanovi da nije nadlezan, dosta-vit ce spise predmeta nadleznom sudu. Ako sud ustanovi da je za raspravljanje ostavstine nadlezan inozemni organ, rjesenjem ce se proglasiti nenadleznim.

Clan 120.

Ako je ostavljac postavio izvrsitelja testamenta, sud ce to izvrsitelju testamenta saopciti i pozvati ga da u odredjenom roku izjavi da li se prima te duznosti.

Clan 121.

Ako se ocekuje rodjenje djeteta koje bi bilo pozvano na nasljedje, ostavinski sud ce o tome obavijestiti organ starateljstva. Ako organ starateljstva drugacije ne odredi, o pravima jos nerodjenog djeteta starat ce se jedan od njegovih roditelja.

Clan 122.

Ako prema podacima iz smrtovnice umrli nije ostavio imovinu ili je ostavio samo pokretnu imovinu, a nijedna od osoba pozvanih na nasljedje ne trazi da se sprovede rasprava, ostavinski sud ce rjesenjem odluciti da se ne raspravlja ostavstina. Kad sud odluci da se ne raspravlja ostavstina, obavijestit ce o tome organ starateljstva ako medju nasljednicima ima osoba koje nisu sposobne da se staraju o svojim poslovima a nemaju roditelje. Ako je sud odlucio da se ne raspravlja ostavstina zbog razloga iz stava 2. ovog clana, osobe pozvane na nasljedje mogu ostvariti prava koja im pripadaju kao nasljednicima.

Clan 123.

Kad se po zakonu moze traziti izdvajanje ostavstine od imovine nasljednika, sud ce na prijedlog ovlascenih osoba narediti to izdvajanje primjenjujuci pritom shodno odredbe ovog zakona o privremenim mjerama za osiguranje ostavstine.

e) Raspravljanje ostavstine

Clan 124.

Za raspravljanje ostavstine sud ce odrediti rociste. U pozivu na rociste sud ce zainteresirane osobe obavijestiti o pokretanju postupka i o postojanju testamenta ako postoji i pozvati da odmah dostave sudu pismeni testament, odnosno ispravu o usmenom testamentu, ako se kod njih nalazi ili da naznace svjedoke usmenog testamenta. Sud ce u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do zavrsetka postupka dati sudu izjavu da li se primaju nasljedja, ili se nasljedja odricu, a ako na rociste ne dodju ili ne daju izjavu, sud ce o njihovom pravu odluciti prema podacima kojima raspolaze. O pokretanju postupka za raspravljanje ostavstine, ako je umrli ostavio testament sud ce obavijestiti i na rociste pozvati i one osobe koje bi mogle po zakonu polagati pravo na nasljedje. Ako je umrli postavio izvrsitelja testamenta, sud ce i njega obavijestiti o pokretanju postupka.

Clan 125.

Ako se ne zna da li umrli ima nasljednika, sud ce oglasom pozvati osobe koje polazu pravo na nasljedje da se prijave sudu u roku od jedne godine od dana objavljivanja oglasa u "Sluzbenim novinama Federacije BiH". Oglas ce se objaviti i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi prigodan nacin. Po odredbama st. 1. i 2. ovog clana sud ce postupiti i ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog toga sto je boraviste nasljednika nepoznato, a nasljednik nema punomocnika ili zbog toga sto se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomocnika, nalaze u inozemstvu, a dostavljanje se nije moglo izvrsiti prema odredbama Zakona o parnicnom postupku. Po isteku roka iz stava 1. ovog clana sud ce raspraviti ostavstinu na osnovu izjave postavljenog staratelja i podataka kojima sud raspolaze.

Clan 126.

U postupku za raspravljanje ostavstine sud ce raspraviti sva pitanja koja se odnose na ostavstinu, a narocito o pravu na nasljedje, o velicini nasljednog dijela i pravu na legat. O pravima iz stava 1. ovog clana, sud po pravilu, odlucuje nakon sto od zainteresiranih osoba uzme potrebne izjave. O pravima osoba koje nisu dosle na rociste, a uredno su pozvane, sud ce raspraviti prema podacima kojima raspolaze, uzimajuci u obzir njihove pismene izjave koje sud primi do donosenja rjesenja. Prilikom raspravljanja ostavstine zainteresirane osobe mogu davati izjave bez prisustva drugih zainteresiranih osoba, i nije potrebno da se u svakom slucaju tim osobama daje prilika da se izjasne o izjavama drugih zainteresiranih osoba. Ako sud posumnja da je osoba koja po zakonu polaze pravo na nasljedje jedini ili najblizi srodnik umrlog, moze saslusati i osobe za koje smatra da bi mogle imati jednako ili jace pravo na nasljedje, a moze te osobe pozvati i oglasom po odredbama clana 125. ovog zakona.

Clan 127.

Ako se nasljednik primio nasljedja ili se odrekao nasljedja, izjavu o tome mora potpisati nasljednik ili njegov zastupnik. Potpis na izjavi o primanju nasljedja ili o odricanju od nasljedja koja je podnesena sudu, kao i potpis na punomoci moraju biti ovjereni. U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima, odnosno odrice dijela koji mu pripada na temelju zakona ili na temelju testamenta, ili se izjava odnosi na nuzni dio. Izjavu o odricanju od nasljedja nasljednik moze dati pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim nadleznim sudom. Ovu izjavu sa istim pravnim djejstvom nasljednik moze dati i pred konzularnim predstavnikom ili diplomatskim pred-stavnikom Bosne i Hercegovine koji vrsi konzularne poslove. Prilikom davanja izjave o odricanju od nasljedja sud ce nasljednika upozoriti da se moze odreci od nasljedja samo u svoje ime ili u ime svojih potomaka.

Clan 128.

Sud ce prekinuti raspravljanje ostavstine i uputiti sudionike da pokrenu parnicu pred sudom ili postupak pred organom uprave, ako su medju sudonicima sporne cinjenice od kojih ovisi neko njihovo pravo. Sud ce postupiti u smislu stava 1. ovog clana narocito ako su sporne:
1) cinjenice od kojih ovisi pravo na nasljedje, a narocito punovaznost ili sadrzina testamenta ili odnos nasljednika i ostavljaca na temelju koga se po zakonu nasljedjuje,
2) cinjenice od kojih ovisi osnovanost zahtjeva nadzivjelog bracnog druga i potomaka ostavljacevih, koji su zivjeli sa ostavljacem u istom domacinstvu, da im se iz ostavstine izdvoje predmeti domacinstva koji sluze za zadovoljenje svakodnevnih potreba,
3) cinjenice od kojih ovisi velicina nasljednog dijela, a narocito uracunavanje u nasljedni dio,
4) cinjenice od kojih ovisi osnovanost iskljucenja nuznih nasljednika ili osnovanost razloga za nedostojnost,
5) cinjenice o tome da li se neka osoba odrekla nasljedja. Ako ne postoji spor o cinjenicama iz stava 2. ovog clana, vec se sudionici spore o primjeni prava, ostavinski sud raspravit ce pravna pitanja u postupku za raspravljanje ostavstine.

Clan 129.

Ako medju sudionicima postoji spor o pravu na legat ili o drugom pravu iz ostavstine, sud ce uputiti sudionike da pokrenu parnicu ili postupak pred organom uprave, ali nece prekidati raspravljanje ostavstine.

Clan 130.

Ako se nasljednici spore bilo o cinjenicama bilo o primjeni prava sud ce prekinuti raspravljanje ostavstine i uputiti ucesnike da pokrenu parnicu pred sudom ili postupak pred organom uprave u slijedecim slucajevima:
1) ako izmedju nasljednika postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u ostavstinu,
2) ako izmedju nasljednika postoji spor povodom zahtjeva potomaka ili usvojenika ostavljaca koji su s njim zivjeli u zajednici da im se iz ostavstine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u povecanju vrijednosti ostavljaceve imovine.

Clan 131.

Sud ce uputiti na parnicu pred sudom, odnosno na postupak pred organom uprave onog sudionika cije pravo smatra manje vjerovatnim. Ako sud prekine postupak, odredit ce rok u kome treba pokrenuti parnicu pred sudom, odnosno pred organom uprave. Ako sudionik u odredjenom roku postupi po rjesenju suda, prekid postupka trajat ce dok parnica pred sudom, odnosno postupak pred organom uprave ne bude pravomocno zavrsen. Ako sudionik u odredjenom roku ne postupi po rjesenju suda, nastavit ce se raspravljanje ostavstine i, ako sudionik do zavrsetka tog postupka ne podnese dokaz da je pokrenuo parnicu pred sudom, odnosno postupak pred organom uprave, dovrsit ce se raspravljanje ostavstine bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je sudionik upucen na parnicu pred sudom odnosno na postupak pred organom uprave. Kad je ostavinski sud raspravio ostavstinu po stavu 4. ovog clana, kao i kad je raspravio ostavstinu, a trebalo je da sudionike uputi na parnicu, pravomocnost odluke ostavinskog suda ne sprecava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica.

f ) Rjesenje o nasljedjivanju i legatu

Clan 132.

Kad sud utvrdi kojim osobama pripada pravo na nasljedje proglasit ce te osobe za nasljednike rjesenjem o nasljedjivanju. Rjesenje o nasljedjivanju sadrzi: 1) ime i prezime umrlog i ime njegovog roditelja, zanimanje, datum rodjenja i drzavljanstvo umrlog, a za umrle zenske osobe i njihovo djevojacko prezime,
2) oznacenje nepokretnosti sa podacima iz zemljisnih knjiga, kao i oznacenje pokretnih stvari sa pozivom na popis,
3) ime i prezime, zanimanje i prebivaliste nasljednika prema ostavljacu, da li nasljedjuje kao zakonski ili testamentarni nasljednik, a ako ima vise nasljednika, i dio u kome ucestvuju u nasljedju,
4) da li je i koliko pravo nasljednika odlozeno zbog neprispjelog vremena, ili je ograniceno na izvjesno vri-jeme, ili je odlozeno zbog neispunjenog uvjeta ili je ovisno od raskidnog uvjeta, odnosno naloga koji se ima smatrati kao raskidni uvjet, ili je ograniceno pravo plo-douz ivanja i u ciju korist,
5) ime i prezime, zanimanje i plodouzivanje osoba kojima je pripao legat, plodouzivanje, ili koje drugo pravo iz ostavstine sa tacnim naznacenjem tog prava, Ako u postupku za raspravljanje ostavstine svi nasljednici sporazumno predloze diobu i nacin diobe, sud ce ovaj sporazum unijeti u rjesenje o nasljedjivanju.

Clan 133.

Rjesenje o nasljedjivanju dostavit ce se svim nasljednicima i legatarima, kao i osobama koje su u toku postupka istakle zahtjev za nasljedje. Pravomocno rjesenje o nasljedjivanju dostavit ce se organu nadleznom za vodjenje zemljisno-knjizne evidencije.

Clan 134.

Kad budu podneseni dokazi o izvrsenju i osiguranju obaveza koje su nasljedniku nalozene testamentom u korist osobe koja nije sposobna da se sama stara o svojim poslovima ili za posti-zanje neke opcekorisne svrhe, sud ce narediti da se u zemljisnu knjigu ili drugu odgovarajucu evidenciju izvrse potrebni upisi, kao i da se ovlascenim osobama predaju pokretne stvari koje se nalaze na cuvanju kod suda.

Clan 135.

Kad je pravo nasljednika ili legatara odlozeno zbog neprispjelog vremena, ili je ograniceno na izvjesno vrijeme, ili je odlozeno zbog neispunjenog uvjeta ili je ovisno od raskidnog uvjeta odnosno naloga koji se ima smatrati kao raskidni uvjet, sud ce po prijedlogu zainteresiranih osoba odrediti privremene mjere za osiguranje odnosnog dijela ostavstine po odredbama zakona kojim je uredjen izvrsni postupak, ukoliko testamentom nije drugacije odredjeno.

Clan 136.

Ako nasljednici ne osporavaju legat, sud moze i prije donosenja rjesenja o nasljedjivanju, na zahtjev legatara donijeti posebno rjesenje o legatu. U tom slucaju shodno ce se primjen-jivati odredbe ovog zakona o dostavljanju pravomocnog rjesenja o nasljedjivanju nadleznom organu uprave, odnosno organu koji vodi zemljisne knjige i druge odgovarajuce evidencije i o predaji pokretnih stvari koje se nalaze na cuvanju kod suda.

Clan 137.

Kad sud utvrdi da nema nasljednika, ili kad se ne zna da li ima nasljednika, a u roku propisanom ovim zakonom ne javi se niko ko polaze pravo na nasljedje, sud ce donijeti rjesenje da se ostavstina preda nadleznoj opcini.

Clan 138.

Pravomocno rjesenje o nasljedjivanju ili legatu vezuje sudionike koji su sudjelovali u postupku raspravljanja ostavstine, ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici.

g) Nasljedno-pravni zahtjevi poslije pravomocnosti rjesenja o nasljedjivanju

Clan 139.

Ako se po pravomocnosti rjesenja o nasljedjivanju pronadje imovina za koju se u vrijeme donosenja rjesenja nije znalo da pripada ostavstini, sud nece ponovo raspravljati ostavstinu, vec ce ovu imovinu novim rjesenjem raspodijeliti na osnovu ranije donesenog rjesenja o nasljedjivanju (dopunsko rjesenje). Ako ranije nije raspravljana ostavstina, sud ce raspraviti ostavstinu samo ako se pronadjena imovina sastoji iz nepokret-nosti. Ako se pronadjena imovina sastoji od pokretne imovine, sud ce raspraviti ostavstinu samo na zahtjev zainteresiranih osoba. Prije raspravljanja naknadno pronadjene imovine sud ce poz-vati nasljednike koji su se odrekli od nasljedja da se u odredjenom roku izjasne da li ostaju kod odricanja ili traze da im se prizna pravo na nasljedje na naknadno pronadjenoj imovini. Rjesenje kojim je raspodijeljena naknadno pronadjena imovina sud ce dostaviti i nasljednicima koji su se odrekli nasljedja.

Clan 140.

Ako se po pravomocnosti rjesenja o nasljedjivanju pronadje testament, sud ce ga proglasiti i dostaviti ostavinskom sudu, a zadrzat ce njegov prepis. Ostavinski sud nece ponovo raspravljati ostavstinu vec ce obavijestiti zainteresirane osobe o proglasenju testamenta i upo-zoriti ih da mogu svoja prava na temelju testamenta ostvariti u parnicnom postupku.

Clan 141.

Ako po pravomocnosti rjesenja o nasljedjivanju ili rjesenja o legatu neka osoba koja nije ucestvovala u postupku za raspravljanje ostavstine polaze pravo na ostavstinu kao nasljed-nik, ostavinski sud nece ponovo raspravljati ostavstinu vec ce tu osobu uputiti da moze svoje pravo ostvariti u parnicnom pos-tupku.

Clan 142.

Kad je raspravljanje ostavstine zavrseno pravomocnim rjesenjem o nasljedjivanju ili rjesenjem o legatu, a postoje uvjeti za ponavljanje postupka, po pravilima parnicnog postupka, nece se ponoviti postupak za raspravljanje ostavstine, vec sudionici svoja prava mogu ostvariti u parnicnom postupku. h) Postupak kad je za raspravljanje ostavstine nadlezan inozemni organ

Clan 143.

Kad je za raspravljanje ostavstine nadlezan inozemni organ, sud na cijem je podrucju ostavljac umro izdat ce po prijemu smrtovnice oglas kojim ce pozvati sve osobe u zemlji koje imaju zahtjeve prema ostavstini kao nasljednici, legatari ili povjerioci da u oglasnom roku, koji ne moze biti kraci od 30 dana ni duzi od sest mjeseci i koji tece od dana objavljivanja oglasa u "Sluzbe-nim novinama Federacije BiH", prijave svoje zahtjeve, jer ce se u suprotnom slucaju pokretna imovina iz ostavstine predati nadleznom organu inozemne drzave ili osobi koju taj organ ovlasti za prijem te imovine. Oglas ce se, pored objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH", objaviti i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi prigodan nacin. Jedan primjerak oglasa dostavit ce se najblizem diplomatskom ili konzularnom predstavniku odnosne strane drzave u nasoj zemlji. Sud nece izdati oglas ako se radi o maloj vrijednosti ostavstine. Ako se ne izda oglas iz stava 3. ovog clana, ostavstina se ne smije predati prije nego sto proteknu tri mjeseca od dana smrti stranog drzavljanina.

Clan 144.

Ako koji od nasljednika ili legatara prijavi svoj zahtjev, sud ce zadrzati ostavstinu, odnosno njen dio koji je potreban za pokrice tog zahtjeva sve dok organ vlasti inozemne drzave ne donese pravomocnu odluku o tom zahtjevu. Sud ce u pogledu prijavljenog zahtjeva izvrsiti ovu odluku iz zadrzane ostavstine ili iz njenog dijela, a ostatak ce predati organu inozemne drzave. Ako koji povjerilac prijavi svoje potrazivanje, sud ce zadrzati ostavstinu ili njen dio koji je potreban za pokrice tog potrazivanja sve dok to potrazivanje ne bude podmireno ili osigurano.

Clan 145.

Ako je za raspravljanje ostavstine inozemnog drzavljanina u pogledu njegove pokretne imovine nadlezan inozemni organ, sud ce, ako svi nasljednici koji se nalaze u Federaciji predloze da raspravu sprovede sud u Federaciji, pozvati sve nasljednike i legatare u inozemstvu da u roku od sest mjeseci od dana dostavljanja poziva istaknu prigovor nenadleznosti suda u Fed- eraciji, jer ce postupak raspravljanja ostavstine sprovesti sud u Federaciji. Poznati nasljednici kojima se ne zna boraviste pozvat ce se oglasom. Oglas ce se objaviti u "Sluzbenim novinama Federacije BiH" i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi pogodan nacin. Primjerak oglasa dostavit ce se najblizem diplomatskom ili kon-zularnom predstavniku odnosne inozemne drzave u Bosni i Her-cegovini. Ako nijedan od nasljednika ili legatara iz inozemstva nije istakao prigovor nenadleznosti suda u Federaciji, u roku iz stava 1. ovog clana, sud u Federaciji ce po isteku tog roka raspraviti ostavstinu.

2. Odredjivanje naknade za ekspropisane nepokretnosti

Clan 146.

U postupku odredjivanja naknade za ekspropriranu nepokret-nost sud odredjuje visinu naknade za ekspropriranu nepokretnost kad korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik pred nadleznom sluzbom odnosno organom nisu postigli sporazum o naknadi za ekspropriranu nepokretnost.

Clan 147.

Ako ucesnici ne postignu sporazum o naknadi za ekspropri-ranu nepokretnost u roku od dva mjeseca od dana pravomocnosti rjesenja o eksproprijaciji, nadlezna sluzba, odnosno organ uprave dostavit ce pravomocno rjesenje o eksproprijaciji sa svim spisima i dokazima o isplati vlasniku ponudjenog iznosa naknade ili o njegovom polaganju u depozit suda na cijem se podrucju nalazi eksproprirana nepokretnost, radi odredjivanja naknade. Organ iz stava 1. ovog clana moze i prije isteka roka od dva mjeseca dostaviti rjesenje o ekspropijaciji sa spisima nadleznom sudu, ako iz izjava sudionik utvrdi da se ne moze postici spo-razum o naknadi. Ako nadlezna sluzba odnosno organ ne postupi po odred-bama stava 1. ovog clana, sudionici se mogu neposredno obratiti nadleznom sudu sa zahtjevom za odredjivanje naknade.

Clan 148.

Postupak odredjivanja naknade za ekspropriranu nepokret-nost sud vodi po sluzbenoj duznosti. Postupak iz stava 1. ovog clana mora se zavrsiti sto prije, a najkasnije u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka pred sudom.

Clan 149.

Sud ce odrediti rociste na kojem ce omoguciti sudionicima da se izjasne o obliku i obimu, odnosno visini naknade, kao i o dokazima o vrijednosti nepokretnosti, koji se pribavljaju po sluzbenoj duznosti. Sud ce na rocistu izvesti i druge dokaze koje ucesnici predloze, ako utvrdi da to ima znacaja za odredjivanje naknade, a po potrebi odredit ce i vjestacenje.

Clan 150.

Troskove postupka odredjivanja naknade za eksproprirane nepokretnosti snosi korisnik eksproprijacije, osim troskova koji su izazvani neopravdanim postupcima ranijeg vlasnika.

Clan 151.

Ako sudionici zakljuce sporazum da se naknada za ekspro-priranu zgradu ili stan odredi u obliku davanja druge zgrade ili stana, sporazumom ce se odrediti i rok za izvrsenje uzajamnih obaveza. Ako taj rok ne odrede, sud ce rjesenjem o naknadi odrediti rok o iseljenju iz eksproprirane zgrade, odnosno stana kao posebnog dijela zgrade, prema zakonu kojim je uredjena eksproprijacija. Odredba stava 1. ovog clana shodno se primjenjuje i na zemljoradnika kad mu je po sporazumu s korisnikom ekspropri-jacije ili na njegov zahtjev naknada za eksproprirano poljo-privredno zemljiste odredjena davanjem u vlasnistvo druge nepokretnosti.

Clan 152.

Nakon sto utvrdi bitne cinjenice sud donosi rjesenje kojim odredjuje oblik i obim, odnosno visinu naknade za ekspropriranu nepokretnost. Ako sudionici zakljuce sporazum o obliku i obimu, odnosno visini naknade, sud ce svoje rjesenje temeljiti na njihovom spo-razumu, ukoliko utvrdi da sporazum nije u suprotnosti sa pro-pisima kojima su uredjeni vlasnicki odnosi na nepokretnostima.

Clan 153.

Odredbe o postupku odredjivanja naknade za ekspropriranu nepokretnost shodno se primjenjuju i u drugim slucajevima kada se ranijem vlasniku po zakonu priznaje pravo na naknadu za nepokretnost na kojoj je izgubio pravo vlasnistva ili drugo stvarno pravo. 3. Upravljanje i koristenje zajednickim stvarima

Clan 154.

U postupku za upravljanje i koristenje zajednickim stvarima sud uredjuje nacin upravljanja i koristenja zajednickim stvarima suvlasnika, sukorisnika i drugih suposjednika iste stvari.

Clan 155.

Postupak za upravljanje i koristenje zajednickim stvarima pokrece se na prijedlog osobe koja smatra da joj je povrijedjeno pravo upravljanja ili koristenja zajednicke stvari. Prijedlog sadrzi podatke o zainteresiranim osobama i o stvari koja je predmet postupka, kao i razloge zbog kojih se postupak pokrece. Prijedlog se podnosi sudu na cijem podrucju se stvar nalazi, a ako se stvar nalazi na podrucju vise sudova, prijedlog se moze podnijeti svakom od tih sudova.

Clan 156.

Po prijemu prijedloga sud ce zakazati rociste, na koje ce pozvati sve zainteresirane osobe, ukazat ce im na mogucnost sporazuma i pomoci im da sporazumno urede nacin upravljanja, odnosno koristenja zajednicke stvari. Sporazum zainteresiranih osoba sud ce nakon sto im predoci prirodu i pravno djelovanje sudskog poravnanja, unijeti u zapis-nik kao sudsko poravnanje.

Clan 157.

Ako se zainteresirane osobe ne sporazumiju, sud ce provesti potrebne dokaze i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka donijeti rjesenje kojim ce urediti nacin upravljanja ili koristenja zajednickom stvari po odgovarajucim propisima o materijalnom pravu, vodeci racuna o njihovim posebnim i zajednickim inter-esima. Kad se prijedlogom trazi uredjenje koristenja zajednickog stana ili poslovnih prostorija, sud ce narocito urediti koje ce prostorije zainteresirane osobe koristiti posebno, a koje za-jednic ki, nacin koristenja zajednickih prostorija, kao i na koji nacin ce se snositi troskovi koristenja prostorija.

Clan 158.

Kad je medju zainteresiranim osobama sporno pravo na stvar koja je predmet postupka ili je sporan obim prava, sud ce uputiti predlagaca da u roku od 15 dana pokrene parnicu ili postupak pred upravnim organom radi rjesavanja spornog prava, odnosno pravnog odnosa, a vanparnicni postupak ce prekinuti. Ako predlagac ne pokrene postupak u roku iz stava 1. ovog clana, smatrat ce se da je prijedlog povucen. Sud moze, do donosenja odluke nadleznog organa, privre-meno urediti odnose zainteresiranih osoba u pogledu upravljanja i koristenja zajednickom stvari kad to okolnosti slucaja zahti-jevaju, a narocito da bi se sprijecila steta, samovlasce ili ocita nepravda za pojedine zainteresirane osobe. Odredbe iz stava 3. ovog clana primjenit ce se i kad su zainteresirane osobe suposjednici stvari koji ne raspolazu dokaz-ima o zakonitom osnovu sticanja posjeda.

Clan 159.

Zainteresirane osobe mogu u parnici ili u drugom postupku ostvarivati svoja prava u odnosu na stvar o cijem je upravljanju i koristenju pravomocno odluceno u postupku upravljanja i koristenja zajednickim stvarima.

Clan 160.

Odredbe ovog zakona o upravljanju i koristenju zajednickim stvarima primjenjuju se i na vlasnike i posjednike posebnih dijelova zgrada u pogledu upravljanja i koristenja zajednickim dijelovima zgrade koji sluze zgradi kao cjelini ili samo nekim posebnim dijelovima zgrade, u kom slucaju se zainteresiranim osobama smatraju samo vlasnici tih dijelova zgrade, ako se uredjivanjem njihovih uzajamnih odnosa ne dira u prava vlasnika drugih dijelova zgrade. Odnosi izmedju vlasnika posebnih dijelova zgrade uredjuju se sukladno propisima o pravima na posebnim dijelovima zgrade. 4. Dioba stvari i nekretnina u suvlasnistvu

Clan 161.

U postupku diobe stvari i nekretnina u suvlasnistvu sud odlucuje o diobi i nacinu diobe tih stvari i nekretnina.

Clan 162.

Postupak diobe stvari i nekretnina u suvlasnistvu moze pri-jedlogom pokrenuti suvlasnik, a prijedlog mora obuhvatiti sve suvlasnike. Prijedlog sadrzi podatke o predmetu diobe, velicini dijela i o drugim stvarnim pravima svakog suvlasnika. Za nepokretnost moraju se navesti zemljisno-knjizni ili katastarski podaci i priloziti odgovarajuci pismeni dokazi o pravu vlasnistva, pravu sluznosti i drugim stvarnim pravima, kao i o posjedu nepokret-nosti. Prijedlog se podnosi sudu na cijem se podrucju stvar ili nekretnina nalazi, a ako se stvari ili nekretnina u suvlasnistvu nalaze na podrucju vise sudova, nadlezan je svaki od tih sudova.

Clan 163.

Ako sud, postupajuci po prijedlogu, utvrdi da je medju suvlas-nicima sporno pravo na stvarima koje su predmet diobe ili pravo na imovini, da je sporna velicina dijela u stvarima, odnosno imovini u suvlasnistvu ili da je sporno koje stvari, odnosno prava ulaze u nekretninu u suvlasnistvu, prekinut ce postupak i uputiti predlagaca da u roku od 15 dana pokrene parnicu. Ako predlagac u roku iz stava 1. ovog clana ne pokrene parnicu, smatrat ce se da je prijedlog povucen.

Clan 164.

Sud ce po prijemu prijedloga zakazati rociste na koje ce pozvati sve suvlasnike i osobe koje po predmetu diobe imaju neko stvarno pravo.

Clan 165.

Ako suvlasnici ili osobe koje po predmetu diobe imaju neko stvarno pravo u toku postupka postignu poravnanje o uvjetima i nacinu diobe, sud ce poravnanje unijeti u zapisnik kao sudsko poravnanje.

Clan 166.

Ako osobe iz clana 165. ovog zakona ne postignu poravnanje o uvjetima i nacinu diobe, sud ce ih saslusati, provesti potrebne dokaze, a kad je to nuzno i vjestacenje, pa ce na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odgovarajucim propisima ma-terijalnog prava, donijeti rjesenje o diobi stvari ili nekretnina u suvlasnistvu, vodeci racuna da zadovolji opravdane zahtjeve i interese suvlasnika i osoba koje po predmetu diobe imaju neko stvarno pravo. Pri odlucivanju kome treba da pripadne odredjena stvar sud ce narocito imati u vidu posebne potrebe pojedinih suvlasnika zbog kojih ta stvar treba da pripadne tom suvlasniku. Ako se dioba stvari ima izvrsiti njenom prodajom, prodaja ce se dozvoliti i izvrsiti po odredbama Zakona o izvrsnom postupku.

Clan 167.

Rjesenje o diobi sadrzi: predmet, uvjete i nacin diobe, po-datke o fizickim dijelovima stvari i pravima koja su pripadala pojedinom suvlasniku, kao i prava i obaveze suvlasnika utvrdjene diobom. Rjesenjem o diobi sud ce odluciti i o nacinu ostvarivanja sluznosti i drugih stvarnih prava na dijelovima stvari koja je fizicki podijeljena izmedju suvlasnika.

5. Uredjenje medja

Clan 168.

U postupku uredjenja medja sud uredjuje medju izmedju susjed-nih nepokretnosti kad su medjasnji znaci unisteni, osteceni ili pomjereni.

Clan 169.

Prijedlog za uredjenje medja izmedju susjednih zemljisnih parcela moze podnijeti svaki od vlasnika, odnosno posjednika tih parcela a kada je to zakonom odredjeno i ovlasteni organ. Prijedlog sadrzi podatke o vlasnicima, odnosno posjednicima susjednih parcela, zemljisnim parcelama izmedju kojih se medja uredjuje, sa oznakama tih parcela iz zemljisnih i katastarskih knjiga, razloge zbog kojih se postupak pokrece, kao i vrijednost sporne medjasnje povrsine.

Clan 170.

Po prijemu prijedloga sud moze zakazati rociste u sudu na koje ce pozvati sudionike radi pokusaja sporazumnog uredjenja medja. Ako sudionici ne postignu sporazum, sud ce zakazati rociste na spornom mjestu, na koje ce, pored sudionika pozvati vjestaka geodetske, odnosno druge odgovarajuce struke, a po potrebi i predlozene svjedoke. Uz poziv za rociste sudionici se pozivaju da podnesu sve isprave, skice i druge dokaze od znacaja za uredjenje medja. U pozivu ce se sudionici upozoriti na posljedice nedolaska na rociste.

Clan 171.

Ako predlagac ne dodje na rociste, a bio je uredno pozvan, rociste ce se odrzati ukoliko to predlozi protivnik predlagaca. Ako niko ne predlozi odrzavanje rocista, smatra se da je prijedlog povucen.

Clan 172.

Ako medju sudionicima postoji spor o medjasnjoj povrsini cija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parnicnom postupku, sud ce utvrditi medju na osnovu jaceg prava, a ako to nije moguce, na osnovu posljednjeg mirnog posjeda. Ukoliko se spor ne moze rijesiti ni na ovaj nacin, sud ce spornu medjasnju povrsinu podijeliti po pravicnosti. Ako sudionici predhodno o tome postignu sporazum, sud moze medju urediti i na osnovu vazecih katastarskih planova. Sud moze urediti medju po jacem pravu bez obzira na vrijed-nost medjasnje povrsine, ako sudionici o tome prethodno postignu sporazum.

Clan 173.

Ako medju sudionicima postoji spor o medjasnjoj povrsini cija vrijednost prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parnicnom postupku, a ne postignu sporazum u smislu stava 3. clana 172. ovog zakona, sud ce predlagaca uputiti na parnicu i obustavit ce vanparnicni postupak.

Clan 174.

Na rocistu za uredjenje medja sud ce na spornom mjestu utvrditi medju izmedju zemljisnjih parcela sudionika i obiljeziti je trajnim i vidnim medjasnjim znacima. O radnjama poduzetim na rocistu za uredjenje medja sastavlja se zapisnik, u koji se unosi narocito: opis zatecenog stanja i sadrzaj izjava sudionika, vjestaka i svjedoka. Uz zapisnik se prilazu: skica zatecenog stanja i skica stanja uspostavljenog uredjenjem medja.

Clan 175.

U rjesenju o uredjenju medja sud opisuje medju izmedju zem-ljis nih parcela sudionika, pozivajuci se na skicu uspostavljenog stanja koja je sastavni dio rjesenja.

Clan 176.

Sud nece uredjivati medju na gradjevinskom zemljistu na kome ne postoji pravo vlasnistva, osim u slucaju kad nije izvrsena parcelizacija zemljista po odredbama zakona kojim je regulirano prostorno uredjenje.

V - UREDJENJE DRUGIH VANPARNICNIH STVARI

1. Sastavljanje i ovjeravanje sadrzine isprava

Clan 177.

U postupku za sastavljanje ili ovjeravanje sadrzine isprave sud sastavlja i ovjerava ispravu kad je za nastanak prava ili punovaznog pravnog posla potrebno postojanje javne isprave. Sukladno odredbi stava 1. ovog clana sastavlja se i sudski testament.

Clan 178.

Za sastavljanje ili ovjeravanje isprave mjesno je nadlezan svaki stvarno nadlezni sud. Ispravu sastavlja ili ovjerava sudac.

Clan 179.

Isprava se sastavlja u sudu, a van suda kada sudionik nije u mogucnosti da dodje u sud ili kad za to postoje drugi opravdani razlozi.

Clan 180.

Prije sastavljanja isprave sudac utvrdjuje identitet predlagaca. Kad sudac ne poznaje predlagaca osobno, njegov identitet utvrdjuje javnom ispravom sa fotografijom ili izjavom svjedoka, ciji je identitet utvrdjen javnim ispravama.

Clan 181.

Ako je predlagac nepismen ili nijem, ili slijep, ili ne poznaje jezik koji je u sluzbenoj upotrebi u sudu, sastavljanje isprave vrsi se u prisustvu dva punoljetna svjedoka koje sudac osobno poznaje ili ciji je identitet utvrdio javnim ispravama sa fotografi-jom.

Clan 182.

Ako predlagac ne zna jezik na kome se sastavlja isprava, sudac ce ispravu sastaviti uz ucesce sudskog tumaca. Ako je predlagac gluhonijem ili slijep, sudac ce ispravu sastaviti uz ucesce tumaca koji se sa predlagacem moze sporazumjeti.

Clan 183.

Svjedoci pri sastavljanju isprava, mogu biti osobe koje su pismene i koje poznaju sluzbeni jezik i jezik predlagaca, a ako je predlagac nijem, i da se s njim mogu sporazumjeti.

Clan 184.

Kada utvrdi da postoje uvjeti iz clana 183. ovog zakona, sudac utvrdjuje da li postoji slobodna volja da se zakljuci pravni posao. Sudac je duzan da sudionicima objasni smisao pravnog posla, da im ukaze na njegove posljedice i da ispita da li je pravni posao dozvoljen, odnosno da nije u suprotnosti sa prinudnim propisima.

Clan 185.

Ako sudac utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz clana 184. ovog zakona, rjesenjem ce odbiti da sastavi ispravu.

Clan 186.

O sastavljanju isprave sacinjava se zapisnik, u koji se unosi i nacin na koji je utvrdjen identitet sudionika, svjedoka i tumaca koji su prisustvovali sastavljanju isprave. Zapisnik potpisuju sudionici i svjedoci. Uz zapisnik se prilaze primjerak sastavljene i potpisane is-prave.

Clan 187.

Pri sastavljanju sudskog testamenta svjedoci ne mogu biti potomci ostavljaca, njegovi usvojenici i njegovi potomci, nje-govi preci zakljucno s djedom i bakom i njihovim potomcima prvog stupnja, njihovi srodnici u pobocnoj liniji do treceg stepena, bracni drugovi svih ovih osoba i bracni drug ostavljaca. Odredbe stava 1. ovog clana shodno se primjenjuju i na sudske tumace.

Clan 188.

Kad saslusa zavjestaca, sudac ce njegovu izjavu vjerno unijeti u zapisnik, po mogucnosti rijecima zavjestaca, pazeci pri tome da volja zavjestaca bude jasno izrazena. U zapisnik ce se unijeti i sve okolnosti koje bi mogle biti vazne za punovaznost testamenta. Kad je to potrebno, sudac ce zavjestacu objasniti propise koji ogranicavaju zavjestaca u raspolaganju testamentom.

Clan 189.

Nakon sto zavjestac sam procita zapisnik o sudskom tes-tamentu, te izjavi da je njegova posljednja volja u svemu vjerno unijeta, sudac ce ovo potvrditi na testamentu.

Clan 190.

Ako je testament sastavljen u prisustvu dva svjedoka zbog toga sto zavjestac ne zna da cita, sudac ce mu procitati testament, a potom ce ga zavjestac, posto izjavi da je to njegov testament, u prisustvu svjedoka potpisati ili staviti na njega otisak prsta. Ako zavjestac ne poznaje jezik koji je u sluzbenoj upotrebi u sudu ili je nijem ili je gluh, sudac ce preko sudskog tumaca procitati testament, a zavjestac ce preko sudskog tumaca izjaviti da je testament njegov. Svjedoci ce se potpisati na samom testamentu, a sudac ce na testamentu potvrditi da su sve ove radnje izvrsene.

Clan 191.

Ako se zapisnik o sastavljanju testamenta sastoji od vise listova, oni ce se prositi jemstvenikom i oba kraja jemstvenika zapecatiti sudskim pecatom. Svaki list zapisnika zavjestac ce potpisati posebno ili na njemu staviti otisak prsta. Na kraju zapisnika oznacit ce se od koliko se listova sastoji testament.

Clan 192.

Ako je testament sastavljen u sudu na cijem podrucju zavjestac nema prebivaliste, sud je duzan da o tome odmah obavijesti sud na cijem podrucju zavjestac ima prebivaliste.

Clan 193.

Ako zavjestac opozove svoj testament, na opozivanje testa-menta shodno ce se primijeniti odredbe o sastavljanju testamenta. Opozivanje testamenta ce se zabiljeziti na testamentu koji se cuva u sudu.

Clan 194.

Sud vrsi ovjeravanje sadrzine isprave kada je to zakonom odredjeno. Ovjeravanje isprave vrsi se na samoj ispravi potpisom suca i stavljanjem pecata suda. Po izvrsenom ovjeravanju isprave sud predaje ucesnicima originalan primjerak ove isprave.

2. Cuvanje isprava

Clan 195.

Sud je duzan primiti na cuvanje ispravu kad je zakonom za pojedine vrste isprava to izricito odredjeno ili kad je to potrebno radi osiguranja odredjenih imovinskih ili drugih prava.

Clan 196.

Isprava se moze predati na cuvanje svakom stvarno nadleznom sudu, s tim sto se identitet podnositelja isprave utvrdjuje prema odredbama clana 180. stav 2. ovog zakona.

Clan 197.

O prijemu isprave na cuvanje sud sastavlja zapisnik, u koji se unosi nacin utvrdjivanja identiteta podnositelja isprave i vrsta i naziv primljene isprave. Primljena isprava ce se staviti u poseban omot, zapecatiti i cuvati odvojeno od ostalih spisa.

Clan 198.

Kad sud prima na cuvanje testament koji nije sastavljen u sudu, zavjestac ga predaje osobno u otvorenom ili zatvorenom omotu. Kada se na cuvanje predaje otvoren testament, sudac ce ga procitati zavjestacu i ukazati na eventualne nedostatke zbog kojih testament ne bi bio punovazan.

Clan 199.

Kada su svjedoci usmenog testamenta podnijeli sudu pis-meno koje sadrzi volju zavjestaca, sud ce prijem ovakvog pis-mena zapisnicki utvrditi, staviti u poseban omot i zapecatiti. Na nacin propisan u clanu 198. ovog zakona, sud ce postupiti i kad svjedoci usmenog testamenta dodju u sud da usmeno ponove izjavu zavjestaca. Pri uzimanju izjave svjedoka sud ce utvrditi izjavu volje zavjestaca i okolnosti od kojih ovisi punovaznost usmenog tes-tamenta.

Clan 200.

Nakon prijema isprave na cuvanje sud ce podnositelju is-prave izdati potvrdu.

Clan 201.

Ako se isprava o testamentu, osim sudskog testamenta, preda na cuvanje sudu na cijem podrucju zavjestac nema prebivaliste, sud je duzan odmah o tome obavijestiti sud na cijem podrucju zavjestac ima prebivaliste.

Clan 202.

Isprava koja se nalazi na cuvanju kod suda, vratit ce se podnosiocu isprave na njegov zahtjev ili njegovom punomocniku koji ima ovjerenu punomoc za taj posao. O vracanju isprave sastavit ce se zapisnik u kome ce se zapisati nacin utvrdjivanja identiteta osobe kojoj se vraca isprava. Ako se isprava vraca punomocniku, punomoc se prilaze zapisniku i zadrzava u spisu.

3. Sudski depozit

Clan 203.

U sudski depozit mogu se predati novac, papiri od vrijednosti i druge isprave koje se mogu unovciti, plemeniti metali, dragocjenosti i drugi predmeti izradjeni od plemenitog metala, kad je to zakonom ili drugim propisom predvidjeno. Sud je duzan da primi u depozit i druge predmete kad je zakonom odredjeno da duznik moze kod suda poloziti za povjerioca stvar koju duguje.

Clan 204.

Predmeti iz clana 203. ovog zakona mogu se predati svakom stvarno nadleznom sudu. Predmeti se predaju sudu u mjestu ispunjenja obaveze, osim ako razlozi ekonomicnosti ili priroda posla zahtijevaju da se poloze u sudu u mjestu gdje se stvar nalazi, a mogu se predati i drugom sudu kad je to zakonom odredjeno.

Clan 205.

Prijedlog za predaju predmeta sadrzi opis predmeta, vrijed-nost predmeta, razloge zbog kojih se predaje predmet, ime i prezime osobe u ciju korist se predmet predaje i uvjete pod kojima se predmet predaje. Uz prijedlog mogu se predloziti i odgovarajuci dokazi.

Clan 206.

Sud ce rjesenjem odbiti prijedlog kad ocijeni da nisu ispun-jeni uvjeti za prijem predmeta u depozit ili ako predlagac u roku od 15 dana ne predujmi troskove cuvanja.

Clan 207.

Ako sud ne odbije prijedlog, donijet ce rjesenje o prijemu predmeta ili novca u sudski depozit i odrediti nacin cuvanja.

Clan 208.

Kad je deponovanje izvrseno u korist odredjene osobe, sud ce tu osobu pozvati da u roku od 15 dana primi predmet iz depozita ako ispuni odredjene uvjete za predaju.

Clan 209.

Ako je predmet depozita novac ili strana valuta, sud je duzan da u roku od tri dana od dana prijema, novac, odnosno stranu valutu polozi na poseban racun kod zavoda za platni promet ili ovlastene banke, ako posebnim propisima nije drugacije odredjeno. Plemenite metale, stvari izradjene od plemenitih metala i druge dragocjenosti, kao i papire od vrijednosti, sud ce u roku od tri dana predati ovlastenoj banci, ukoliko posebnim propisom nije drugacije odredjeno. Druge predmete koji se ne mogu cuvati u sudskom depozitu sud ce na prijedlog predlagaca odrediti da se cuvaju u javnom skladistu ili u drugom pravnom licu koje se bavi cuvanjem stvari, a fizickoj osobi samo u mjestu gdje se predmeti nalaze, ako nema pravnog lica koje obavlja djelatnost uskladistenja.

Clan 210.

Prije donosenja rjesenja o prijemu u depozit sud ce naloziti predlagacu polaganje u depozit potrebnog predujma za troskove cuvanja i rukovanja takvim predmetima. Prije predaje predmeta na cuvanje sud ce izvrsiti popis i procjenu stvari i o tome saciniti zapisnik u dovoljnom broju primjeraka.

Clan 211.

Ako osoba u ciju korist je predmet predat izjavi da ga ne prima, sud ce o tome izvijestiti predlagaca i zatraziti da se u odredjenom roku izjasni. Ako osoba u ciju korist je primljen predmet u sudski depozit ne podigne predmet u roku od 15 dana, sud ce rjesenjem pozvati predlagaca da preuzme predmet. Predmeti primljeni u depozit izdaju se na osnovu rjesenja suda koji je odredio prijem.

Clan 212.

Kad se u depozit predaju predmeti za koje predlagac ne zna kojoj osobi treba da se predaju ili ako ne zna koji od vise deponiranih predmeta kome od vise osoba treba da se predaju, sud ce zakazati rociste i pozvati predlagaca i sve zainteresirane osobe radi postizanja sporazuma kojoj osobi pripada deponirani predmet. Ako se uredno pozvane osobe ne odazovu na rociste ili medju njima ne postigne sporazum, sud ce ih rjesenjem uputiti da u parnici ostvaruju pravo na predmet primljen u depozitu. U rjesenju ce se odrediti i rok za pokretanje parnice, o cemu se obavjestava deponent. Ako se pokrene parnicni postupak, sud ce rjesenjem prekinuti ovaj postupak, a ako se postupak ne pokrene, sud ce rjesenjem pozvati predlagaca da preuzme predmet iz depozita.

Clan 213.

Rjesenje kojim se odredjuje izdavanje predmeta iz depozita sadrzi narocito: ime i prezime ovlastene osobe da preuzme pred-met iz depozita, nacin, rok i uvjet za preuzimanje predmeta, kao i upozorenje na pravne posljedice ako predmet ne bude preuzet u roku u kome po zakonu zastarijeva pravo na njegovo izdavanje. Rjesenjem iz stava 1. ovog clana utvrdjuju se i troskovi nastali u vezi sa cuvanjem i rukovanjem predmetima i ko je duzan da ih naknadi.

Clan 214.

Predmet iz depozita cuvar koga je sud odredio moze izdati samo na osnovu rjesenja suda i na nacin kako je to u rjesenju odredjeno.

Clan 215.

Ako osoba u ciju korist je predmet primljen u sudski depozit ili depodent, koji je uredno pozvan da preuzme predmet, predmet ne podigne u roku od tri godine od dana prijema urednog poziva, sud ce rjesenjem utvrditi da je predmet postao drzavna svojina, odnosno da pravo raspolaganja pripada opcini na cijem se po-druc ju nalazi sjediste suda.

Clan 216.

Predmet koji je na osnovu pravomocnog rjesenja iz clana 215. ovog zakona postao drzavna svojina sud ce predati opcini na cijem se podrucju nalazi sjediste suda. O predaji predmeta iz stava 1. ovog clana sastavit ce se zapisnik.

4. Ponistenje isprava

Clan 217.

U postupku za ponistenje domace isprave na kojoj se nepos-redno zasniva neko materijalno pravo i cije je posjedovanje nuzno za ostvarivanje toga prava proglasit ce se da je isprava izgubila svoju vaznost ako je ukradena, izgorjela ili na bilo koji nacin nestala ili unistena, osim ako zakonom nije zabranjeno ponistenje takve isprave. Pod uvjetima iz stava 1. ovog clana moze se ponistiti i isprava na kojoj se zasniva neko nematerijalno pravo, kad ne postoje podaci na osnovu kojih nadlezni organ moze da izda duplikat te isprave.

Clan 218.

O prijedlogu za ponistenje isprave koju je izdao organ uprave ili pravno lice odlucuje sud na cijem se podrucju nalazi sjediste izdavaca isprave. O prijedlogu za ponistenje isprave, kad je u ispravi naznaceno mjesto ispunjenja obaveze, odlucuje sud na cijem se podrucju nalazi mjesto ispunjenja obaveze. Ako se o prijedlozima iz st. 1. i 2. ovog clana ne moze odrediti nadleznost suda, o prijedlogu za ponistenje isprave odlucuje sud na cijem se podrucju nalazi sjediste, prebivaliste ili boraviste predlagaca.

Clan 219.

Prijedlog za ponistenje isprave moze podnijeti svaka osoba koja je na osnovu te isprave ovlastena da ostvaruje neko pravo ili ima pravni interes da se nastala isprava ponisti. Prijedlog za ponistenje isprave sadrzi: vrstu isprave, firmu, naziv i sjediste ili ime i prezime i prebivaliste izdavaca isprave, iznos obaveze, mjesto i datum izdavanja isprave, mjesto ispun-javanja obaveze, da li isprava glasi na ime, ili na donosioca, ili po naredbi, cinjenice iz kojih proizilazi da je predlagac ovlasten za podnosenje prijedloga, kao i podatke iz kojih proizilazi vjerovatnoca da je isprava nestala ili unistena. Uz prijedlog se, ako postoji, prilaze i prepis isprave. Jednim prijedlogom moze se zahtijevati i ponistenje vise isprava pod uvjetom da je mjesno nadlezan isti sud.

Clan 220.

Ako pri prethodnom ispitivanju prijedloga iz clana 219. ovog zakona sud utvrdi da nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka, prijedlog ce se rjesenjem odbaciti. Ako prijedlog ne odbaci, sud ce naloziti izdavacu isprave i povjeriocu da se u odredjenom roku izjasne da li je isprava cije se ponistenje predlaze bila izdata i da li postoje i koje smetnje za sprovodjenje postupka.

Clan 221.

Po prijemu izjasnjenja osobe iz stava 2. clana 220. ovog zakona sud ce oglasom objaviti pokretanje postupka za ponistenje isprave. Oglas sadrzi bitne sastojke isprave potrebne za njeno identi-ficiranje, rok u kome se mogu podnijeti prijave ili prigovori protiv prijedloga ( oglasni rok ), poziv da se isprava pokaze sudu ili izvijesti sud o osobi i prebivalistu osobe koja drzi ispravu, upozorenje da ce se isprava sudski ponistiti ako se u oglasnom roku sa ispravom ne prijavi sudu ili ne stavi prigovor protiv prijedloga za ponistenje isprave, upozorenje duzniku da po ovoj ispravi ne moze punovazno ispuniti svoju obavezu, niti zami-jeniti ili obnoviti ispravu, niti izdati nove kupone ili talone i da imalac isprave ne smije prenijeti prava iz ove isprave.

Clan 222.

Oglas iz clana 221. ovog zakona dostavit ce se svim zainter-esiranim osobama i objaviti na oglasnoj tabli suda i jedanput ce se objaviti o trosku predlagaca u "Sluzbenim novinama Feder-acije BiH" ili na drugi odgovarajuci nacin. Oglasni rok tece od dana objavljivanja, a ako je oglas ob-javljen na oba nacina iz stava 1. ovog clana, oglasni rok tece od dana objavljivanja u glasilu u kojem je kasnije objavljen.

Clan 223.

Duznik ne smije ispuniti obvezu iz isprave cije se ponistenje trazi, niti ispravu preinaciti, obnoviti ili prenijeti na drugu osobu ili za nju izdati nove kupone ili talone od momenta kad mu je dostavljen oglas ili kad je na bilo koji nacin saznao za pokretanje postupka radi ponistenja isprave. Zabrana iz stava 1. ovog clana traje sve dok rjesenje o ponistenju isprave ili o obustavi postupka ne postane pra-vomoc no. Duznik se moze osloboditi obaveze samo ako iznos duga uplati na depozit suda.

Clan 224.

Duznik je ovlasten da zadrzi ispravu cije se ponistenje trazi, ako mu bude podnesena radi ispunjenja obaveze ili ako je do nje dosao na drugi nacin. Duznik je obavezan da zadrzanu ispravu odmah preda sudu kod kojeg se vodi postupak za ponistenje, sa naznakom osobnog imena i adrese osobe koja mu je ispravu predala.

Clan 225.

Sud ce obustaviti postupak za ponistenje isprave ako pred-lagac povuce prijedlog ili ako predlagac u roku koji odredi sud ne polozi u sudski depozit potreban novcani iznos za objavlji-vanje oglasa ili ako treca osoba podnese sudu ispravu ili dokaze pred sudom postojanje isprave cije se ponistenje predlaze.

Clan 226.

Prije donosenja rjesenja sud je duzan obavijestiti predlagaca o svakoj prijavi trece osobe i blagovremenosti te prijave.

Clan 227.

Kad sud utvrdi da su ispunjeni uvjeti za daljnje vodjenje postupka, a protekne oglasni rok, zakazat ce rociste i pozvati predlagaca, izdavaca isprave, duznika iz isprave i sve osobe koje su se prijavile sudu ili podnijele prigovore protiv prijedloga za ponistenje isprave.

Clan 228.

Na osnovu rezultata postupka sud donosi rjesenje o ponistenju isprave ili o odbijanju prijedloga. Rjesenje o ponistenju isprave sadrzi podatke o izdavacu isprave i predlagacu, kao i bitne sastojke isprave uz oznacenje iznosa obaveze ako glasi na ispunjenje novcane obaveze. Rjesenje se dostavlja svim zainteresiranim osobama.

Clan 229.

Protiv rjesenja kojim se prijedlog za ponistenje isprave od-bacuje ili odbija ili postupak obustavlja zalbu moze izjaviti samo predlagac. Protiv rjesenja o ponistenju isprave zalbu mogu izjaviti izdavac isprave i duznik iz te isprave, kao i osobe ovlastene na osnovu isprave, ako nisu predlagaci.

Clan 230.

Pravomocno rjesenje kojim se isprava ponistava zamjenjuje ponistenu ispravu, dok se ne izda nova isprava. Na osnovu pravomocnog rjesenja o ponistenju isprave, pred-lagac moze od duznika zahtijevati ostvarivanje svih prava koja proisticu iz te isprave ili mu na osnovu nje pripadaju, a moze zahtijevati i da mu se o njegovom trosku izda nova isprava uz predaju rjesenja o ponistenju.

VI - PRELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clan 231.

Ako je prije pocetka primjene ovog zakona doneseno prvostepeno rjesenje kojim se postupak pred prvostepenim sudom okoncava, daljnji postupak sprovest ce se po odredbama ovog zakona.

Clan 232.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o vanparnicnom postupku ( "Sluzbeni list SR BiH", broj 10/89) i drugi zakoni o vanparnicnom postupku koji se primjen-juju na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 233.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajuci Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Mariofil Ljubic, s. r.

Predsjedavajuci Predstavnickog doma
Parlamenta Federacije BiH
Enver Kreso, s. r.