Na temelju clanka 46. stavak 1. Zakona o proracunima-budzetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 20/98), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

UREDBU O RACUNOVODSTVU PRORACUNA-BUZDJETA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

1. TEMELJNE ODREDBE

Clanak 1.

Ovom uredbom uredjuju se fondovsko racunovodstvo, racunovodstvene knjige, knjigovodstvene isprave i obrada podataka, interni racunovodstveni nadzor, prikazivanje prihoda i izdataka, procjenjivanje bilancnih pozicija, revalorizacija, financijsko i proracunsko izvjescivanje, financijsko informiranje, predocenje financijskih izvjesca i evidentiranje imovine, zaduzenosti i obveza.

Clanak 2.

Odredbe ove uredbe odnose se na proracun Federacije Bosne i Hercegovine, proracune kantonazupanija, gradova i opcina. Odredbe ove uredbe duzni su provoditi proracunski korisnici i izvanproracunski fondovi. Proracunskim korisnicima i izvanproracunskim fondovima (u daljnjem tekstu: proracunski korisnici) u smislu ove uredbe smatraju se korisnici i fondovi odredjeni clankom 4. Zakona o proracunimabudzetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 20/98 u daljnjem tekstu: Zakon).

Clanak 3.

Cilj racunovodstva proracuna i financijskog izvjescivanja je pruzanje pouzdanih informacija koje su relevantne za donosenje odluka za potrebe planiranja i kontrole izvrsavanja proracuna. Svrha eksternog financijskog izvjescivanja je da se javno iskazu rezultati financijskih operacija i stanje financijskih stavki proracuna i proracunskih korisnika. Svrha internog financijskog izvjescivanja je da se pruzi tocna i blagovremena racunovodstvena i komparativna proracunska informacija za potrebe upravljanja i kontrole izvrsavanja proracuna. Racunovodstvo proracuna omogucava djelotvorno upravljanje
javnim novcem sukladno odredbama Zakona.

Clanak 4.

Racunovodstvo proracuna propisano ovom uredbom temelji se na racunovodstvenim nacelima tocnosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, blagovremenosti i pojedinacnom iskazivanju pozicija. Proracunski korisnici vode knjigovodstvo proracuna suglasno Racunovodstvenim standardima Federacije Bosne i Hercegovine. Za pitanja koja nisu regulirana Racunovodstvenim standardima Federacije Bosne i Hercegovine primjenjivace se Medjunarodni racunovodstveni standardi (IAS), ukoliko su primjenjivi na proracun i proracunske korisnike, dok se ne donesu standardi za racunovodstvo proracuna i proracunskih korisnika. Standarde za racunovodstvo proracuna (u daljnjem tekstu: Standardi) donosi i objavljuje Zavod za racunovodstvo i reviziju Federacije Bosne i Hercegovine uz prethodnu suglasnost Federalnog ministra financijaFederalnog ministra finansija (u daljnjem tekstu: Ministar financijafinansija).

Clanak 5.

Ministar financijafinansija donosi rjesenje o uskladjenosti Standarda sa ovom uredbom. Rjesenje iz stavka 1. ovog clanka objavljuje se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH". Izmjene Standarda koje su izvesene tijekom godine primjenjuju se od pocetka naredne godine.

Clanak 6.

Proracunski korisnici obvezni su u knjigovodstvu proracuna osigurati podatke pojedinacno po vrstama prihoda i primitaka, izdataka i drugih isplata kao i o stanju imovine, obveza i izvora vlasnistva.

Clanak 7.

Proracunski korisnici vode knjigovodstvo proracuna po nacelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu racuna iz propisanog racunskog plana proracuna.

2. FONDOVSKO RACUNOVODSTVO

Clanak 8.

Proracunski korisnici vode knjigovodstvo proracuna po nacelu fondovskog knjigovodstva i racunovodstvenih grupa. Svaki fond i racunovodstvena grupa predstavljaju zaseban racunovodstveni subjekt. Racunovodstveni fond nije pravna osoba. Proracinski korisnici za racunovodstvene svrhe se ponaosob promatraju kao cjelina koja se sastoji od manjih zasebnih racunovodstvenih
subjekata koje se nazivaju "fondovima".

Clanak 9.

Fond je fiskalni i racunovodstveni subjekt sa samobilancirajucom serijom racuna koji evidentiraju novcana sredstva i druge financijske izvore, zajedno sa svim obvezama koje se na njih odnose i pripadajucim saldima i promjenama na njima, koji su izdvojeni u svrhu obavljanja specificnih aktivnosti ili postizanja odredjenih ciljeva sukladno specijalnim propisima, restrikacijama ili ogranicenjima. Racunovodstvo proracuna organizira se na temelju tri osnovna tipa fondova, a to su fondovi vlade, vlasnicki fondovi i povjerenicki fondovi. Fondovi vlade su opci fondovi, fondovi prihoda po posebnim propisima, fondovi za servisiranje duga i fondovi kapitalnih projekata. Vlasnicki fondovi su fondovi javnih poduzeca i opcih sluzbi (internih servisa) koje obavljaju usluge ili nabavljaju robu za druge organizacijske jedinice na temelju nadoknade troskova, ukljucujuci i troskove amortizacije. Povjerenicki fondovi su izvanproracunski fondovi: Mirovinsko invalidski fond, Zdravstveni fond, Fond za zaposljavanje, kao i drugi fondovi uspostavljeni po zakonu.

Clanak 10.

Budzetski korisnici ce ustanoviti samo one fondove koji se zahtijevaju na temelju zakona i podzakonskih akata. Na temelju cl. 17. i 20. Zakona proracunski dokumenti moraju sadrzavati sve javne prihode, ukljucujuci i prihode koji se smatraju prihodima proracunskih korisnika i izdatke koji se
pokrivaju iz svih izvora prihoda. U cilju efikasnijeg pracenja prihoda proracunski korisnici su
obvezni pratiti da li se odredjene vrste prihoda koriste u zakonom predvidjene svrhe. U smislu stavka 3. ovog clanka ustanovice se slijedece vrste fondova:
Opci fond se koristi za racunodstveno iskazivanje svih financijskih aktivnosti i svih izvora prihoda proracuna i proracunskih korisnika, osim onih koje se prema posebnim zakonskim zahtjevima iskazuju u drugom fondu. Fond prihoda po posebnim propisima se koristi za racunovodstveno iskazivanje izvora prihoda koji se na temelju propisa koriste samo u posebne svrhe, iskljucivsi kapitalne projekte, servisiranje duga i povjerenicke fondove. Grantovi, osim kapitalnih grantova, takodjer su obuhvaceni ovim fondom. Fond za servisiranje duga se koristi za racunovodstveno iskazivanje prihoda i drugih financijskih izvora koji su prikupljeni za isplate kamata i otplate glavnice duga koje dospijevaju u narednim godinama i za rashode servisiranja duga.
Fond kapitalnih projekata se koristi za racunovodstveno iskazivanje investicionih aktivnosti proracuna i proracunskih korisnika, kao i izvora prihoda koji se koriste za nabavku ili izgradnju stalnih sredstava. Kako se u proracunskim dokumentima kapitalni projekti prikazuju odvojeni od tekuceg proracuna, to se i racunovodstveno iskazuju odvojeno kroz fond kapitalnih
projekata.

Clanak 11.

Transakcije izmedju fondova istog proracunskog korisnika ne evidentiraju se i ne iskazuju kao prihodi, odnosno rashodi tog proracunskog korisnika. Svaki transfer izmedju fondova mora biti evidentiran kao primitak jednog fonda i izdatak drugog odgovarajuceg fonda u istom iznosu.

Clanak 12.

Fondovi vlade ne evidentiraju i ne iskazuju nedospjele dugoroc ne obveze, niti fiksnu imovinu koju koriste u svojim operacijama. Fiksna imovina nabavljena kroz fondove vlade se evidentira u tzv. racunovodstvenoj grupi opce fiksne imovine. Opca fiksna imovina ne koristi se kao financijski izvor raspoloziv za pokrivanje rashoda proracunskih korisnika. Dugorocne obveze se evidentiraju u racunovodstvenoj grupi opcih dugorocnih obveza. Nedospjele dugorocne obveze takodjer ne zahtijevaju koriscenje financijskih izvora u tekucem periodu. Racunovodstvene grupe nisu fondovi.
Podaci iz racunovodstvenih iskaza racunovodstvenih grupa prezentiraju se u kombiniranoj bilanci, ali ne i u drugim iskazima iz clanka 21. ove uredbe, jer ne evidentiraju financijske transakcije.
Fiksna imovina se evidentira i iskazuje u bilanci racunovodstvene grupe knjizenjem protustavke na racunu "investicije u fiksnu imovinu". Dugorocne obveze se evidentiraju i iskazuju u bilanci
racunovodstvene grupe knjizenjem protustavki na racunima, "sredstva raspoloziva u fondu za servisiranje duga" ili "sredstva koja ce se obezbijediti za izmiravanje dugorocnih obveza".

3. RACUNOVODSTVENE KNJIGE, KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE I OBRADA PODATAKA

Clanak 13.

Racunovodstvene knjige proracuna jesu: dnevnik transakcija, glavna knjiga (knjiga prihoda i izdataka i knjiga imovine, obveza i izvora vlasnistva) i pomocne knjige. Obvezne pomocne knjige iz stavka 1. ovog clanka jesu:
knjiga ulaznih racuna, knjiga izlaznih racuna, knjiga skladista, knjiga (popis) inventara, knjiga (popis) kapitalne imovine, knjige javnog duga, knjiga blagajne, registar placa i knjiga izvoda ziroracuna.
Osim racunovodstvenih knjiga iz st. 1. i 2. ovog clanka, proracunski korisnici mogu voditi i druge pomocne knjige potrebne za podrsku racuna koji se evidentiraju u glavnoj knjizi. Racunovodstvene knjige iz stavka 1. ovog clanka imaju vaznost javne isprave.

Clanak 14.

Racunovodstvene knjige vode se za fiskalnu godinu. Racunovodstvene knjige otvaraju se na pocetku godine ili danom osnivanja nekog proracunskog korisnika. Pocetna stanja stalnih racuna u glavnoj knjizi na pocetku fiskalne godine moraju biti ista kao zakljucna stanja na kraju prethodne fiskalne godine.

Clanak 15.

Proracunski korisnici na kraju fiskalne godine racunovodstvene knjige poravnjavaju, zakljucuju i povezuju, a dnevnik i glavnu knjigu potpisuje ovlasteni predstavnik proracunskog korisnika ili osoba koje on ovlasti. Potpisom se potvrdjuje tocnost i uskladjenost sa zakonskim odredbama. Ako se knjigovodstveni podaci obradjuju elektricnim racunalom, dnevnik i glavnu knjigu, posto ih zakljuce, proracunski korisnici obvezni su tiskati i potom uvezati. Racunovodstvene knjige pohranjuju se i cuvaju najmanje:
glavna knjiga i dnevnik 10 godina, pomocne knjige 5 godina.

Clanak 16.

Oblik vodjenja racunovodstvenih knjiga proracuna ovisi o tehnici unosa nastalih financijskih promjena odnosno transakcija u proracunu. Tehnika unosa i obrade podataka nastalih financijskih promjena odnosno transakcija u proracunu moze biti pomocu elektronickog racunala, poluautomatizirana obrada podataka i rucna obrada podataka.

Clanak 17.

Unos podataka u racunovodstvene knjige proracuna temelji se na vjerodostojnim, istinitim i urednim knjigovodstvenim ispravama. Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj financijskoj promjeni odnosno transakciji u proracunu. Knjigovodstvena isprava sluzi kao podloga za unosenje podataka u racunovodstvene knjige. Knjigovodstvena isprava iz st. 1. i 2. ovog clanka sluzi istovremeno kao podloga za nadzor i reviziju. Proracunski korisnici odgovorni su za sastavljanje knjigovodstvenih isprava, a ovlastena osoba potpisom na ispravi jamci da je isprava istinita i realno prikazuje racunovodstvenu promjenu ili transakciju. Vrste, sadrzaj, kontrola, kretanje i rokovi cuvanja knjigovodstvenih isprava propisuju se pravilnikom iz clanka 47. Zakona.

Clanak 18.

Proracunski korisnici organiziraju knjigovodstvo i nacin unosenja podataka u knjigovodstvu sukladno odredbama ove uredbe. Proracunski korisnici vode knjigovodstveni sustav trajnih i nominalnih (privremenih) racuna u glavnoj knjizi na temelju unaprijed pripremljenog racunskog plana. Racunski plan propisat ce se pravilnikom iz clanka 47. Zakona. Cjelokupno racunovodstvo proracuna obuhvaca skupine racuna, podskupine racuna, odjeljke racuna i osnovne racune. Proracunski korisnici mogu vodjenje knjigovodstva ugovorom povjeriti ovlastenoj strucnoj organizaciji, s tim da se time ne smanjuje odgovornost odgovornih osoba proracunskih korisnika za cjelokupno racunovodstvo.

Clanak 19.

Proracunski korisnici u knjigovodstvu proracuna vode one trajne racune na kojima postoji pocetno stanje na pocetku fiskalne godine i mogu dodati i druge trajne racune potrebne za potpuno evidentiranje i izvjescivanje o cjelokupnoj imovini, obvezama i izvorima vlasnistva. Proracunski korisnici u knjigovodstvu proracuna vode i one nominalne (privremene) racune na kojima se tijekom tekuce godine pojave racunovodstvene promjene odnosno transakcije.

4. INTERNI RACUNOVODSTVENI NADZOR

Clanak 20.

Proracunski korisnici ce osigurati sustav redovitog internog racuvodstvenog nadzora (internih kontrola). Internim racunovodstvenim nadzorom provjerava da li su racunovodstvene transakcije izvrsene sukladno zakonskim propisima, da li postoji adekvatna racunovodstvena dokumentacija, te da li financijska izvjesca pruzaju kompletne, pouzdane i vjerodostojne informacije o rezultatima financijskih operacija i o financijskim pozicijama.

5. PRIZNAVANJE PRIHODA I RASHODA

Clanak 21.

Priznavanje prihoda i primitaka, rashoda i izdataka sadrzanih u glavnoj knjizi proracuna provodi se prema racunovodstvenom nacelu modificiranog nastanka (modified accrual basis). Racunovodstveno nacelo modificiranog nastanka dogadjaja (modified accrual basis) iz stavka 1. ovog clanka znaci da se prihodi i primici priznaju u racunovodstvenom razdoblju u kojem su mjerljivi i raspolozivi. Racunovodstveno nacelo modificiranog dogadjaja (modifiedaccrual basis) iz stavka 1. ovog clanka znaci da se rashodi priznaju u obracunskom razdoblju u kojem je obveza za placanje i nastala.

6. PROCJENJIVANJE BILANCNIH POZICIJA

Clanak 22.

Pod procjenjivanjem bilancnih pozicija podrazumijeva se utvrdjivanje vrijednosti pojedinacnih pozicija bilance. Stalna i privremena materijalna imovina obracunava se i knjizi po nabavnoj vrijednosti. Nabavnu vrijednost imovine cini kupovna cijena uvecana za uvozne carine, porez na promet,
izdatke za prevoz i sve druge izdatke koji se izravno mogu dodati nabavnoj cijeni.
Proracunski korisnici obavljaju ispravak vrijednosti stalne imovine u obliku stvari indirektnom metodom na teret izvora sredstava, ako u dotaciji nisu sadrzna sredstva amortizacije, odnosno ako stalnim sredstvom ne ostvaruju prihode (u tom slucaju se primjenjuju opce zakonske odredbe za racunovodstvo subjekata koji obavljaju gospodarsku djelatnost i javna poduzeca).
Otpis stalne imovine iz stavka 3. ovog clanka provodi se linearnom metodom otpisaprimjenom godisnjih stopa koje su propisane pravilnikom iz clanka 47. Zakona. Osnovica za otpis stalne imovine u obliku stvari jesu nabavna, odnosno revalorizana vrijednost dugotrajne imovine. Stalna imovina u obliku poslovnih udjela, dugorocnih zajmova i papira od vrijednosti koji kotiraju, iskazuje se po principu nabavne ili nize cijene. Blize odredbe o procjeni tih pozicija utvrdice se pravilnikom iz clanka 47. Zakona. Pod stalnom imovinom smatra se imovina (sredstvo) ciji je vijek trajanja duzi od jedne godine. Stalna imovina cija je pojedinac na imovina u trenutku nabave niza od 250 KM svrstava se u
sitan inventar i otpisuje se jednokratno neovisno od vijeka trajanja. Domaci novac u blagajni i na racunima iskazuje se u nominalnom iznosu, a strani novac po kursu Centralne banke Bosne i
Hercegovine na dan bilance. Bilancne pozicije potrazivanja i obveza priznaju se prema iznosima iz ugovora.

Clanak 23.

Proracunski korisnici revaloriziraju imovinu, obveze i izvore vlasnistva na nacin propisan pravilnikom iz clanka 47. Zakona. Proracunski korisnici najmanje jednom godisnje uskladjuju stanje sredstava i njihovih izvora iskazanih u racunovodstvu sa stvarnim stanjem utvrdjenim propisom (inventurom) na nacin utvrdjen pravilnikom iz stavka 1. ovoga clanka.

7. FINANCIJSKO IZVJESCIVANJE

Clanak 24.

Glavna financijska izvjesca proracunskih korisnika jesu bilanca, racun (iskaz) prihoda i izdataka, racun (iskaz) ostvarenih prihoda i izdataka u usporedbi sa proracunom, racun (iskaz) o novcanom tijeku, konsolidacijska bilanca kapitalne imovine (popis kapitalne imovine), racun o zaduzivanju i biljeske uz
financijska izvjesca. Bilanca je sustavni pregled imovine, obveza i izvora vlasnistva na odredjeni dan.
Racun prihoda i izdataka prikazuje prihode i primitke te izdatke i druga placanja odnosno visak ili manjak ostvaren u fiskalnoj godini ili u nekom drugom razdoblju tijekom fiskalne godine.
Racun ostvarenih prihoda i izdataka u usporedbi sa proracunom prikazuje odobreni proracun, izmjene i dopune, ukoliko ih Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donese tijekom fiskalne godine, te ostvarenje prihoda i rashoda sukladno odgovarajucim zakonima i propisima, kao i odstupanje stvarnih
od planiranih iznosa. Racun (iskaz) o novcanom tijeku prikazuje priljev i odljev novca i novcanih ekvivalenata u fiskalnoj godini ili u nekom drugom razdoblju tijekom fiskalne godine. Pregled stanja (popis) kapitalne imovine je sustavni pregled kapitalne imovine proracunskih korisnika. Racun zaduzivanja je pregled duga na odredjeni dan. Sadrzi podatke o danim i primljenim zajmovima, nepodmirenim obvezama i neostvarenim trazbinama. Biljeske uz financijska izvjesca detaljna su razrada i dopuna podataka iz bilance, racuna prihoda i izdataka, konsolidacijske bilance kapitalne imovine i racuna zaduzivanja proracuna, koja pomaze da se potpunije razumiju financijski podaci predstavljeni u financijskim izvjescima. Glavna financijska izvjesca moraju pruziti tocan, istinit i pouzdan pregled prihoda i primitka, izdataka i drugih placanja kao i stanje imovine, obveza i izvora vlasnistva. Glavna financijska izvjesca cuvaju se trajno u izvorniku. Glavna financijska izvjesca iz stavka 1. ovog clanka sastavljaju se za fiskalnu godinu. Oblik i sadrzaj financijskog izvjesca propisuju se pravilnikom iz clanka 47. Zakona.

Clanak 25.

Glavna financijska izvjesca zajedno s obrazlozenjem i objasnjenjem cine godisnji obracun odnosno godisnji izvjesce. Ministarstva su obvezna pregledati i uskladiti godisnje obracune proracunskih korisnika za koja su odgovorna, potom konsolidirati te obracune i sastaviti konsolidirani godisnji obracun. Na temelju godisnjih obracuna iz stavka 2. ovog clanka Federalno ministarstvo financijaFederalno ministarstvo finansija izradjuje godisnji obracun Proracuna Federacije Bosne i Hercegovine. Ovlastena osoba proracuna svojim potpisom jamci da se podaci u financijskim izvjescima ne razlikuju od podataka u glavnoj knjizi.

Clanak 26.

Za potrebe planiranja i kontrole izvrsavanja proracuna, proracunski korisnici obvezni su sastavljati tromjesecna komparativna financijska izvjesca o proracunom predvidjenim i ostavrenim prihodima i primicima te izdacima i drugim placanjima. Tromjesecno financijsko izvjesce iz stavka 1. ovog clanka
pokazuje sve prihode i primitke, izdatke i druga placanja, te visak ili manjak ostvarenih prihoda i primitaka za tromjesecje za koje se daje izvjesce. Tromjesecna financijska izvjesce proracunski korisnici dostavljaju svojim nadleznim ministarstvima u roku od dvadeset dana po isteku mjeseca za koji se podnosi izvjesce.

Clanak 27.

Nadlezna ministarstva sastavljaju zbrojno tromjesecno financijsko izvjesce svih proracunskih korisnika koji su u djelokrugu odnosnog ministarstva. Zbrojno tromjesecno financijsko izvjesce iz stavka 1. ovog clanka nadlezna ministarstva dostavljaju Federalnom ministarstvu financijaFederalnom ministarstvu finansija u roku od 30 dana po isteku mjeseca za koji se podnosi zbrojno izvjesce. Uz zbrojno tromjesecno financijsko izvjesce nadlezna ministarstva dostavljaju Federalnom ministarstvu financijaFederalnom ministarstvu finansija i objasnjenja mogucih najvaznijih odstupanja od proracunskih odnosno planiranih iznosa.

Clanak 28.

Tromjesecna financijska izvjesca iz clanka 19. stavak 1. ove uredbe sadrze usporedne podatke razdoblja za koje se sastavlja izvjesce, planirane iznose za to razdoblje i podudarne podatke istog razdoblja prethodne financijske godine. Sadrzaj i oblik financijskih izvjesca i tromjesecnih izvjesca propisuju se pravilnikom iz clanka 47. Zakona, sukladno Zakonu o racunovodstvu ("Sluzbene novine Federacije BiH", br. 2/95 i12/98).

8. PREDOCENJE FINANCIJSKIH IZVJESCA

Clanak 29.

Proracunski korisnici duzni su predocavati financijska izvjesca ovlastenoj instituciji za reviziju u rokovima koji su propisani cl. 49. do 51. Zakona. Financijska izvjesca sastavljena sukladno ovoj uredbi, a na temelju Zakona sluze ujedno i za potrebe revizije i statistike. Racunovodstveni iskazi podnose se Zavodu za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine koji ce vrsiti obradu i objavljivanje podataka iz tih iskaza.

9. KAZNENE ODREDBE

Clanak 30.

Novcanom kaznom za prekrsaj u iznosu od 1.500 do 5.500
KM kaznit ce se proracunski korisnik:
a) za neprovodjenje odredbi iz cl. 7. do 13. ove uredbe;
b) za neprovodjenje odredbi iz clanka 14. ove uredbe;
c) za neporovodjenje odredbi iz clanka 15. ove uredbe;
d) za neprovodjenje odredbi iz cl. 16. do 22. ove uredbe.
Novcanom kaznom za prekrsaj u iznosu od 300 do 1.500 KM
kaznit ce se za radnje iz stavka 1. ovog clanka i odgovorna osoba
proracunskih korisnika.

10. PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 31.

U pravilniku o knjigovodstvu iz clanka 47. Zakona zasebno ce se utvrditi Racunski (kontni) plan za izvanproracunske fondove. Javna poduzeca ce koristiti Racunski (kontni) plan za poduzeca.

Clanak 32.

Danom pocetka primjene ove uredbe, prestaje primjena propisa o racunovodstvu proracuna koji su se do dana stupanja na snagu ove uredbe primjenjivali na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.

Clanak 33.

Ova uredba stupa na snagu danom objave u "Sluzbenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat ce se od 1. sijecnja/ januara 1999. godine.

V broj 309/98
3. prosinca 1998. godine
Sarajevo

Premijer
Edhem Bicakcic, v. r.