Na temelju clan 46. stavak 1. Zakona o proracunima-budzetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 20/98), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

UREDBU O RACUNOVODSTVU PRORACUNA-BUZDJETA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

1. OSNOVNE ODREDBE

Clan 1.

Ovom uredbom uredjuju se fondovsko racunovodstvo, racunovodstvene knjige, knjigovodstvene isprave i obrada podataka, interni racunovodstveni nadzor, prikazivanje prihoda i izdataka, procjenjivanje bilansnih pozicija, revalorizacija, finansijsko i budzetsko izvjestavanje, finansijsko informiranje, predocenje finansijskih izvjestaja i evidentiranje imovine, zaduzenosti i obaveza.

Clan 2.

Odredbe ove uredbe odnose se na budzet Federacije Bosne i Hercegovine, budzete kantonazupanija, gradova i opcina. Odredbe ove uredbe duzni su provoditi budzetski korisnici i izvanbudzetski fondovi. Budzetskim korisnicima i izvanbudzetskim fondovima (u daljem tekstu: budzetski korisnici) u smislu ove uredbe smatraju se korisnici i fondovi odredjeni clanom 4. Zakona o proracunima budzetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 20/98 u daljem tekstu: Zakon).

Clan 3.

Cilj racunovodstva budzeta i finansijskog izvjestavanja je pruzanje pouzdanih informacija koje su relevantne za donosenje odluka za potrebe planiranja i kontrole izvrsavanja budzeta. Svrha eksetrnog finansijskog izvjestavanja je da se javno iskazu rezultati finansijskih operacija i stanje finansijskih stavki budzeta i budzetskih korisnika. Svrha internog finansijskog izvjestavanja je da se pruzi tacna i blagovremena racunovodstvena i komparativna budzetska informacija za potrebe upravljanja i kontrole izvrsavanja budzeta. Racunovodstvo budzeta omogucava djelotvorno upravljanje javnim novcem u sklada sa odredbama Zakona.

Clan 4.

Racunovodstvo budzeta propisano ovom uredbom zasniva se na racunovodstvenim nacelima tacnosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, blagovremenosti i pojedinacnom iskazivanju pozicija. Budzetski korisnici vode knjigovodstvo budzeta saglasno Racunovodstvenim standardima Federacije Bosne i Hercegovine. Za pitanja koja nisu regulisana Racunovodstvenim standardima Federacije Bosne i Hercegovine primjenjivace se Medjunarodni racunovodstveni standardi (IAS), ukoliko su primjenjivi na budzet i budzetske korisnike, dok se ne donesu standardi za racunovodstvo budzeta i budzetskih korisnika. Standarde za racunovodstvo budzeta (u daljem tekstu: Standardi) donosi i objavljuje Zavod za racunovodstvo i reviziju Federacije Bosne i Hercegovine uz prethodnu saglasnost Federalnog ministra financijaFederalnog ministra finansija (u daljem tekstu: Ministar financijafinansija).

Clan 5.

Ministar financijafinansija donosi rjesenje o uskladjenosti Standarda sa ovom uredbom. Rjesenje iz stava 1. ovog clana objavljuje se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH". Izmjene Standarda koje su izvrsene tokom godine primjenjuju se od pocetka naredne godine.

Clan 6.

Budzetski korisnici obavezni su u knjigovodstvu budzeta osigurati podatke pojedinacno po vrstama prihoda i primitaka, izdataka i drugih isplata kao i o stanju imovine, obaveza i izvora vlasnistva.

Clan 7.

Budzetski korisnici vode knjigovodstvo budzeta po nacelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu racuna iz propisanog racunskog plana budzeta.

2. FONDOVSKO RACUNOVODSTVO

Clan 8.

Budzetski korisnici vode knjigovodstvo budzeta po nacelu fondovskog knjigovodstva i racunovodstvenih grupa. Svaki fond i racunovodstvena grupa predstavljaju zaseban racunovodstveni subjekt. Racunovodstveni fond nije pravno lice. Budzetski korisnici za racunovodstvene svrhe se ponaosob promatraju kao cjelina koja se sastoji od manjih zasebnih racunovodstvenih subjekata koje se nazivaju "fondovima".

Clan 9.

Fond je fiskalni i racunovodstveni subjekt sa samobilansirajucom serijom racuna koji evidentiraju novcana sredstva i druge finansijske izvore, zajedno sa svim obavezama koje se na njih odnose i pripremajucim saldima i promjenama na njima, koji su izdvojeni u svrhu obavljanja specificnih aktivnosti ili postizanja odredjenih ciljeva u skladu sa specijalnim propisima, restrikacijama ili ogranicenjima. Racunovodstvo budzeta organizira se na osnovu tri osnovna tipa fondova, a to su fondovi vlade, vlasnicki fondovi i povjerenicki fondovi. Fondovi vlade su opci fondovi, fondovi prihoda po posebnim propisima, fondovi za servisiranje duga i fondovi kapitalnih projekata. Vlasnicki fondovi su fondovi javnih preduzeca i opcih sluzbi (internih servisa) koje obavljaju usluge ili nabavljaju robu za druge organizacijske jedinice na osnovu nadoknade troskova, ukljucujuci i troskove amortizacije. Povjerenicki fondovi su izvanbudzetski fondovi: Penzionoinvalidski fond, Zdravstveni fond, Fond za zaposljavanje, kao i drugi fondovi uspostavljeni po zakonu.

Clan 10.

Budzetski korisnici ce ustanoviti samo one fondove koji se zahtijevaju na osnovu zakona i podzakonskih akata. Na osnovu cl. 17. i 20. Zakona budzetski dokumenti moraju sadrzavati sve javne prihode, ukljucujuci i prihode koji se smatraju prihodima budzetskih korisnika i izdatke koji se pokrivaju iz svih izvora prihoda. U cilju efikasnijeg pracenja prihoda budzetski korisnici su obavezni pratiti da li se odredjene vrste prihoda koriste u zakonom predvidjene svrhe. U smislu stava 3. ovog clana ustanovice se slijedece vrste fondova:
Opci fond se koristi za racunodstveno iskazivanje svih finansijskih aktivnosti i svih izvora prihoda budzeta i budzetskih korisnika, osim onih koje se prema posebnim zakonskim zahtjevima iskazuju u drugom fondu. Fond prihoda po posebnim propisima se koristi za racunovodstveno iskazivanje izvora prihoda koji se na osnovu propisa koriste samo u posebne svrhe, iskljucivsi kapitalne projekte, servisiranje duga i povjerenicke fondove. Grantovi, osim kapitalnih grantova, takodjer su obuhvaceni ovim fondom. Fond za servisiranje duga se koristi za racunovodstveno iskazivanje prihoda i drugih finansijskih izvora koji su prikupljeni za isplate kamata i otplate glavnice duga koje dospijevaju u narednim godinama i za rashode servisiranja duga.
Fond kapitalnih projekata se koristi za racunovodstveno iskazivanje investicionih aktivnosti budzeta i budzetskih korisnika, kao i izvora prihoda koji se koriste za nabavku ili izgradnju stalnih sredstava. Kako se u budzetskim dokumentima kapitalni projekti prikazuju odvojeni od tekuceg budzeta, to se i racunovodstveno iskazuju odvojeno kroz fond kapitalnih projekata.

Clan 11.

Transakcije izmedju fondova istog budzetskog korisnika ne evidentiraju se i ne iskazuju kao prihodi, odnosno rashodi tog budzetskog korisnika. Svaki transfer izmedju fondova mora biti evidentiran kao primitak jednog fonda i izdatak drugog odgovarajuceg fonda u istom iznosu.

Clan 12.

Fondovi vlade ne evidentiraju i ne iskazuju nedospjele dugorocne obaveze, niti fiksnu imovinu koju koriste u svojim operacijama. Fiksna imovina nabavljena kroz fondove vlade se evidentira u tzv. racunovodstvenoj grupi opce fiksne imovine. Opca fiksna imovina ne koristi se kao finansijski izvor raspoloziv za pokrivanje rashoda budzetskih korisnika. Dugorocne obaveze se evidentiraju u racunovodstvenoj grupi opcih dugorocnih obaveza. Nedospjele dugorocne obaveze takodjer ne zahtijevaju koristenje finansijskih izvora u tekucem periodu. Racunovodstvene grupe nisu fondovi.
Podaci iz racunovodstvenih iskaza racunovodstvenih grupa prezentiraju se u kombinovanoj bilansi, ali ne i u drugim iskazima iz clana 21. ove uredbe, jer ne evidentiraju finansijske transakcije. Fiksna imovina se evidentira i iskazuje u bilansi racunovodstvene grupe knjizenjem protustavke na racunu "investicije u fiksnu imovinu". Dugorocne obaveze se evidentiraju i iskazuju u bilansi racunovodstvene grupe knjizenjem protustavki na racunima, "sredstva raspoloziva u fondu za servisiranje duga" ili "sredstva koja ce se obezbijediti za izmiravanje dugorocnih obaveza".

3. RACUNOVODSTVENE KNJIGE, KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE I OBRADA PODATAKA

Clan 13.

Racunovodstvene knjige budzeta jesu: dnevnik transakcija, glavna knjiga (knjiga prihoda i izdataka i knjiga imovine, obaveza i izvora vlasnistva) i pomocne knjige. Obavezne pomocne knjige iz stava 1. ovog clana jesu: knjiga ulaznih racuna, knjiga izlaznih racuna, knjiga skladista, knjiga (popis) inventara, knjiga (popis) kapitalne imovine, knjige javnog duga, knjiga blagajne, registar placa i knjiga izvoda ziroracuna. Osim racunovodstvenih knjiga iz st. 1. i 2. ovog clana, budzetski korisnici mogu voditi i druge pomocne knjige potrebne za podrsku racuna koji se evidentiraju u glavnoj knjizi.
Racunovodstvene knjige iz stava 1. ovog clana imaju vaznost javne isprave.

Clan 14.

Racunovodstvene knjige vode se za fiskalnu godinu. Racunovodstvene knjige otvaraju se na pocetku godine ili danom osnivanja nekog budzetskog korisnika. Pocetna stanja stalnih racuna u glavnoj knjizi na pocetku fiskalne godine moraju biti ista kao zakljucna stanja na kraju prethodne fiskalne godine.

Clan 15.

Budzetski korisnici na kraju fiskalne godine racunovodstvene knjige poravnjavaju, zakljucuju i povezuju, a dnevnik i glavnu knjigu potpisuje ovlasteni predstavnik budzetskog korisnika ili lice koje on ovlasti. Potpisom se potvrdjuje tacnost i uskladjenost sa zakonskim odredbama.
Ako se knjigovodstveni podaci obradjuju elektricnim racunalom, dnevnik i glavnu knjigu, posto ih zakljuce, budzetski korisnici obavezni su stampati i potom uvezati. Racunovodstvene knjige pohranjuju se i cuvaju najmanje:
glavna knjiga i dnevnik 10 godina, pomocne knjige 5 godina.

Clan 16.

Oblik vodjenja racunovodstvenih knjiga budzeta ovisi o tehnici unosa nastalih finansijskih promjena odnosno transakcija u budzetu. Tehnika unosa i obrade podataka nastalih finansijskih promjena odnosno transakcija u budzetu moze biti pomocu elektronic kog racunala, poluautomatizirana obrada podataka i rucna obrada podataka.

Clan 17.

Unos podataka u racunovodstvene knjige budzeta osniva se na vjerodostojnim, istinitim i urednim knjigovodstvenim ispravama. Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj finansijskoj promjeni odnosno transakciji u budzetu. Knjigovodstvena isprava sluzi kao podloga za unosenje podataka u racunovodstvene knjige. Knjigvodstvena isprava iz st. 1. i 2. ovog clana sluzi istovremeno kao podloga za nadzor i reviziju. Budzetski korisnici odgovorni su za sastavljanje knjigovodstvenih isprava, a ovlasteno lice potpisom na ispravi jamci da je isprava istinita i realno prikazuje racunovodstvenu promjenu ili transakciju. Vrste, sadrzaj, kontrola, kretanje i rokovi cuvanja knjigovodstvenih isprava propisuju se pravilnikom iz clana 47. Zakona.

Clan 18.

Budzetski korisnici organiziraju knjigovodstvo i nacin unosenja podataka u knjigovodstvu u skladu sa odredbama ove uredbe. Budzetski korisnici vode knjigovodstveni sistem trajnih i nominalnih (privremenih) racuna u glavnoj knjizi na osnovu unaprijed pripremljenog racunskog plana.
Racunski plan propisat ce se pravilnikom iz clana 47. Zakona. Cjelokupno racunovodstvo budzeta obuhvaca skupine racuna, podskupine racuna, odjeljke racuna i osnovne racune. Budzetski korisnici mogu vodjenje knjigovodstva ugovorom povjeriti ovlastenoj strucnoj organizaciji, s tim da se time ne smanjuje odgovornost odgovornih lica budzetskih korisnika za cjelokupno racunovodstvo.

Clan 19.

Budzetski korisnici u knjigovodstvu budzeta vode one trajne racune na kojima postoji pocetno stanje na pocetku fiskalne godine i mogu dodati i druge trajne racune potrebne za potpuno evidentiranje i izvjestavanje o cjelokupnoj imovini, obavezama i izvorima vlasnistva. Budzetski korisnici u knjigovodstvu budzeta vode i one nominalne (privremene) racune na kojima se tokom tekuce godine pojave racunovodstvene promjene odnosno transakcije.

4. INTERNI RACUNOVODSTVENI NADZOR

Clan 20.

Budzetski korisnici ce osigurati sistem redovitog internog racunovodstvenog nadzora (internih kontrola). Internim racunovodstvenim nadzorom provjerava da li su racunovodstvene transakcije izvrsene u skladu sa zakonskim propisima, da li postoji adekvatna racunovodstvena dokumentacija, te da li finansijski izvjestaji pruzaju kompletne, pouzdane i vjerodostojne informacije o rezultatima finansijskih operacija i o finansijskim pozicijama.

5. PRIZNAVANJE PRIHODA I RASHODA

Clan 21.

Priznavanje prihoda i primitaka, rashoda i izdataka sadrzanih u glavnoj knjizi budzeta provodi se prema racunovodstvenom nacelu modificiranog nastanka (modified accrual basis). Racunovodstveno nacelo modificiranog nastanka dogadjaja (modified accrual basis) iz stava 1. ovog clana znaci da se prihodi i primici priznaju u racunovodstvenom razdoblju u kojem su mjerljivi i raspolozivi. Racunovodstveno nacelo modificiranog dogadjaja (modified accrual basis) iz stava 1. ovog clana znaci da se rashodi priznaju u obracunskom razdoblju u kojem je obaveza za placanje i nastala.

6. PROCJENJIVANJE BILANSNIH POZICIJA

Clan 22.

Pod procjenjivanjem bilansnih pozicija podrazumijeva se utvrdjivanje vrijednosti pojedinacnih pozicija bilanse. Stalna i privremena materijalna imovina obracunava se i knjizi po nabavnoj vrijednosti. Nabavnu vrijednost imovine cini kupovna cijena uvecana za uvozne carine, porez na promet,
izdatke za prevoz i sve druge izdatke koji se izravno mogu dodati nabavnoj cijeni. Budzetski korisnici obavljaju ispravak vrijednosti stalne imovine u obliku stvari indirektnom metodom na teret izvora sredstava, ako u dotaciji nisu sadrzna sredstva amortizacije, odnosno ako stalnim sredstvom ne ostvaruju prihode (u tom slucaju se primjenjuju opce zakonske odredbe za racunovodstvo subjekata koji obavljaju privrednu djelatnost i javna preduzeca). Otpis stalne imovine iz stava 3. ovog clana provodi se linearnom metodom otpisaprimjenom godisnjih stopa koje su propisane pravilnikom iz clana 47. Zakona. Osnovica za otpis stalne imovine u obliku stvari jesu nabavna, odnosno revalorizovana vrijednost dugotrajne imovine. Stalna imovina u obliku poslovnih udjela, dugorocnih zajmova i papira od vrijednosti koji kotiraju, iskazuje se po principu nabavne ili nize cijene. Blize odredbe o procjeni tih pozicija utvrdice se pravilnikom iz clana 47. Zakona. Pod stalnom imovinom smatra se imovina (sredstvo) ciji je uvijek trajanja duzi od jedne godine. Stalna imovina cija je pojedinac na imovina u trenutku nabave niza od 250 KM svrstava se u sitan inventar i otpisuje se jednokratno neovisno od vijeka trajanja. Domaci novac u blagajni i na racunima iskazuje se u nominalnom iznosu, a strani novac po kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan bilanse. Bilansne pozicije potrazivanja i obaveza priznaju se prema iznosima iz ugovora.

Clan 23.

Budzetski korisnici revaloriziraju imovinu, obaveze i izvore vlasnistva na nacin propisan pravilnikom iz clana 47. Zakona. Budzetski korisnici najmanje jednom godisnje uskladjuju stanje sredstava i njihovih izvora iskazanih u racunovodstvu sa stvarnim stanjem utvrdjenim popisom (inventurom) na nacin utvrdjen pravilnikom iz stava 1. ovoga clana.

7. FINANSIJSKO IZVJESTAVANJE

Clan 24.

Glavni finansijski izvjestaji budzetskih korisnika jesu bilansa, racun (iskaz) prihoda i izdataka, racun (iskaz) ostvarenih prihoda i izdataka u usporedbi sa budzetom, racun (iskaz) o novcanom toku, konsolidacijska bilansa kapitalne imovine (popis kapitalne imovine), racun o zaduzivanju i biljeske uz
finansijske izvjestaje. Bilansa je sastavni pregled imovine, obaveza i izvora vlasnistva na odredjeni dan. Racun prihoda i izdataka prikazuju prihode i primitke te izdatke i druga placanja odnosno visak ili manjak ostvaren u fiskalnoj godini ili u nekom drugom razdoblju tokom fiskalne godine.
Racun ostvarenih prihoda i izdataka u usporedbi sa budzetom prikazuje odobreni budzet, izmjene i dopune, ukoliko ih Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donese tokom fiskalne godine, te ostvarenje prihoda i rashoda u skladu sa odgovarajuc im zakonima i propisima, kao i odstupanje stvarnih od planiranih iznosa. Racun (iskaz) o novcanom toku prikazuje priljev i odljev novca i novcanih ekvivalenata u fiskalnoj godini ili u nekom drugom razdoblju tokom fiskalne godine. Pregled stanja (popis) kapitalne imovine je sistemski pregled kapitalne imovine budzetskih korisnika.
Racun zaduzivanja je pregled duga na odredjeni dan. Sadrzi podatke o danim i primljenim zajmovima, nepodmirenim obavezama i neostvarenim potrazivanjima. Biljeske uz finansijske izvjestaje detalja su razrada i dopuna podataka iz bilanse, racuna prihoda i izdataka, konsolidacijske bilanse kapitalne imovine i racuna zaduzivanja budzeta, koja pomaze da se potpunije razumiju finansijski podaci predstavljeni u finansijskim izvjestajima. Glavni finansijski izvjestaji moraju pruziti tacan, istinit i
pouzdan pregled prihoda i primitaka, izdataka i drugih placanja kao i stanje imovine, obaveza i izvora vlasnistva. Glavni finansijski izvjestaji cuvaju se trajno u izvorniku. Glavni finansijski izvjestaji iz stava 1. ovog clana sastavljaju se za fiskalnu godinu. Oblik i sadrzaj finansijskih izvjestaja propisuju se pravilnikom iz clana 47. Zakona.

Clan 25.

Glavni finansijski izvjestaji zajedno s obrazlozenjem i objasnjenjem cine godisnji obracun odnosno godisnji izvjestaj. Ministarstva su obavezna pregledati i uskladiti godisnje obracune budzetskih korisnika za koja su odgovorna, potom konsolidirati te obracune i sastaviti konsolidirani godisnji
obracun. Na osnovu godisnjih obracuna iz stava 2. ovog clana Federalno ministarstvo financijaFederalno ministarstvo finansija izradjuje godisnji obracun budzeta Federacije Bosne i Hercegovine. Ovlasteno lice budzeta svojim potpisom jamci da se podaci u finansijskim izvjestajima ne razlikuju od podataka u glavnoj knjizi.

Clan 26.

Za potrebe planiranja i kontrole izvrsavanja budzeta, budzetski korisnici obavezni su sastavljati tromjesecne komparativne finansijske izvjestaje o budzetom predvidjenim i ostvarenim prihodima i primicima te izdacima i drugim placanjima. Tromjesecni finansijski izvjestaj iz stava 1. ovog clana
pokazuje sve prihode i primitke, izdatke i druga placanja, te visak ili manjak ostvarenih prihoda i primitaka za tromjesecje za koje se daje izvjestaj. Tromjesecni finansijski izvjestaji budzetski korisnici dostavljaju svojim nadleznim ministarstvima u roku od dvadeset dana po isteku mjeseca za koji se podnosi izvjestaj.

Clan 27.

Nadlezna ministarstva sastavljaju zbirni tromjesecni finansijski izvjestaj svih budzetskih korisnika koji su u djelokrugu odnosnog ministarstva. Zbirni tromjesecni finansijski izvjestaj iz stava 1. ovog clana nadlezna ministarstva dostavljaju Federalnom ministarstvu financija Federalnom ministarstvu finansija u roku od 30 dana po isteku mjeseca za koji se podnosi zbrojni izvjestaj. Uz zbirni tromjesecni finansijski izvjestaj nadlezna ministarstva dostavljaju Federalnom ministarstvu financijaFederalnom ministarstvu finansija i objasnjenja mogucih najvaznijih odstupanja od budzetskih odnosno planiranih iznosa.

Clan 28.

Tromjesecni finansijski izvjestaji iz clana 19. stava 1. ove uredbe sadrze usporedne podatke razdoblja za koje se sastavlja izvjestaj, planirane iznose za to razdoblje i podudarne podatke istog razdoblja prethodne finansijske godine.Sadrzaj i oblik finansijskih izvjestaja i tromjesecnih izvjestaja propisuju se pravilnikom iz clana 47. Zakona, u skladu sa Zakonom o racunovodstvu ("Sluzbene novine Federacije BiH", br. 2/95 i 12/98).

8. PREDOCENJE FINANSIJSKIH IZVJESTAJA

Clan 29.

Budzetski korisnici duzni su predocavati finansijske izvjestaje ovlastenoj instituciji za reviziju u rokovima koji su propisani cl. 49. do 51. Zakona. Finansijski izvjestaji sastavljeni u skladu sa ovom uredbom, a na osnovu Zakona sluze ujedno i za potrebe revizije i statistike. Racunovodstveni iskazi podnose se Zavodu za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine koji ce vrsiti obradu i objavljivanje podataka iz tih iskaza.

9. KAZNENE ODREDBE

Clan 30.

Novcanom kaznom za prekrsaj u iznosu od 1.500 do 5.500 KM kaznit ce se budzetski korisnik:
a) za neprovodjenje odredbi iz cl. 7. do 13. ove uredbe;
b) za neprovodjenje odredbi iz clana 14. ove uredbe;
c) za neporovodjenje odredbi iz clana 15. ove uredbe;
d) za neprovodjenje odredbi iz cl. 16. do 22. ove uredbe.
Novcanom kaznom za prekrsaj u iznosu od 300 do 1.500 KM kaznit ce se za radnje iz stava 1. ovog clana i odgovorno lice budzetskih korisnika.

10. PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clan 31.

U pravilniku o knjigovodstvu iz clana 47. Zakona zasebno ce se utvrditi Racunski (kontni) plan za izvanbudzetske fondove.Javna preduzeca ce koristiti Racunski (kontni) plan za preduzeca.

Clan 32.

Danom pocetka primjene ove uredbe, prestaje primjena propisa o racunovodstvu budzeta koji su se do dana stupanja na snagu ove uredbe primjenjivali na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.

Clan 33.

Ova uredba stupa na snagu danom objave u "Sluzbenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat ce se od 1. januara/sijecnja 1999. godine.

V broj 309/98
3. decembra 1998. godine
Sarajevo

Premijer
Edhem Bicakcic, s. r.