Na temelju clanka 178. stavak 2. Zakona o obrani Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 15/96), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

UREDBU O ORGANIZACIJI, SADRZAJU I PROVODJENJU MJERA ZASTITE I SPASAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA

I OPCE ODREDBE

Clanak 1.

Ovom uredbom uredjuje se organizacija, sadrzaj, pripreme i nacin provodjenja mjera zastite i spasavanja ljudi, materijalnih, kulturnih i drugih dobara (u daljnjem tekstu: materijalna dobra) od opasnosti i posljedica prirodnih nesreca, tehnoloskih, ekoloskih i drugih nesreca te ratnih djelovanja (u daljnjem tekstu: prirodne i druge nesrece), kao i druga pitanja od znacaja za organizaciju i provodjenje mjera zastite i spasavanja u miru i ratu.

Clanak 2.

Kao element civilne zastite, mjere zastite i spasavanja predstavljaju organizirane radnje i postupke preventive i operativne prirode, koje se pripremaju i provode u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), zupanijamakantonima i opcinama, poduzecima i drugim pravnim osobama.

Clanak 3.

Zastita i spasavanje od prirodnih i drugih nesreca, pociva na nacelima samozastite,medjusobne suradnje i solidarnosti gradjana Federacije, a sto se ostvaruje pravovremenim i uskladjenim djelovanjem sudionika zastite gradjana, pravnih osoba, tijela uprave, koordinacijskih tijela za civilnu zastitu, zupanijakantona i opcina.

II ORGANIZACIJA MJERA ZASTITE I SPASAVANJA

Clanak 4.

Organizacija mjera zastite i spasavanja obuhvaca pripremanje i planiranje aktivnosti za provodjenje mjera zastite i spasavanja. Radi zastite i spasavanja ljudi i materijalnih dobara od opasnosti
i posljedica prirodnih i drugih nesreca, sudionici zastite planiraju i pripremaju:
1. aktivnosti i mjere zastite u slucaju neposredne opasnosti od prirodnih i drugih nesreca,
2. aktivnosti i mjere zastite i spasavanje za vrijeme trajanja prirodnih i drugih nesreca,
3. aktivnosti i mjere za ublazavanje i otklanjanje neposrednih posljedica od prirodnih i drugih nesreca.

Clanak 5.

Aktivnosti i mjere zastite u slucaju nepsredne opasnosti od prirodnih i drugih nesreca sastoje se od: aktiviranja tijela civilne zastite i drugih tijela za vodjenje zastite i spasavanja; prikupljanja podataka o prijetecim opasnostima; utvrdjivanja razmjera tih opasnosti; organizacije sustava veza i vodjenja, osmatranja, obavjescivanja i uzbunjivanja; mobilizacija (aktiviranja) odgovarajuc ih sluzbi i sredstava za zastitu i spasavanje; aktiviranje poduzeca i drugih pravnih osoba prema njihovoj djelatnosti u odnosu na vrste opasnosti; provodjenja drugih aktivnosti i mjera znacajnih za sprijecavanje nastajanja i sirenja opasnosti te zastitu od takvih opasnosti.

Clanak 6.

Aktivnosti i mjere u zastiti i spasavanju za vrijeme trajanja prirodnih i drugih nesreca sastoje se od: neposrednog sudjelovanja organiziranih sluzbi zastite i spasavanja, tijela, odgovarajucih pristojbi civilne zastite i drugih oblika organiziranja civilne zastite u zastiti i spasavanju; organizacije vodjenja akcijama zastite i spasavanja; angaziranja odgovarajucih poduzeca, sluzbi i drugih pravnih osoba u zastiti i spasavanju; sklanjanju ljudi, materijalnih i drugih dobara; provodjenja evakuacija, prihvacanja i zbrinjavanja ugrozenog i stradalog pucanstva, materijalnih i drugih dobara; neposrednog provodjenja drugih aktivnosti i mjera zastite i spasavanja; koordiniranja mjera i akcija s tijelima i zapovjednistvima Vojske Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vojska Federacije BiH) i poduzimanja
drugih aktivnosti i mjera za sprijecavanja sirenja stetnog djelovanja nastalih nepogoda, odnosno ratnih djelovanja i njihovih posljedica.

Clanak 7.

Aktivnosti i mjere za ublazavanje i otklanjanje neposrednih posljedica od prirodnih i drugih nesreca sastoje se od: angaziranja strucnih ekipa zdravstvene, veterinarske, komunalne i drugih sluzbi, gradjevinskih poduzeca, odgovarajucih pristojbi civilne zastite za provodjenje asanacije; normaliziranja uvjeta zivota i rada na ugrozenom podrucju; prikupljanja podataka i utvrdjivanja opsega posljedica prirodnih i drugih nesreca; organiziranja prikupljanja i raspodjele pomoci stradalom pucanstvu; provodjenja zdravstvenih, veterinarskih i higijenskoepidemioloskih mjera zastite; provodjenja drugih aktivnosti i mjera kojima se ublazavaju ili otklanjaju neposredne posljedice izazvane prirodnom
ili drugom nesrecom.

Clanak 8.

Aktivnosti i mjere u zastiti i spasavanju utvrdjuju se planovima zastite i spasavanja od prirodnih i drugih nesreca, koje donose poduzeca, opcine, zupanijekantona i Federacija. Ti planovi mogu biti jedinstveni, skupni prema srodnosti ili pojedinac ni za pojedine vrste nepogoda ili nesreca. Planovi zastite i spasavanja izradjuju se na temelju metodologije za izradu planova obrane koju donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), odnosno prema posebno propisanim uputama federalnog ministra obrane kojima se poblize utvrdjuje metodologija izrade i sadrzaj planova zastite i spasavanja. Planove zastite i spasavanja donose ovlascena tijela Federacije,
zupanijakantona, opcina, poduzeca i druge pravne osobe. Planovi zastite i spasavanja moraju biti medjusobno uskladjeniplanovi pravnih osoba sa planom opcine, planovi opcina sa planom zupanijekantona, a planovi zupanijakantona sa odgovarajucim federalnim planovima zastita i spasavanja.

Clanak 9.

Kad se procjeni da postoji, ili se otkrije opasnost od prirodne i druge nesrece, nadlezna tijela za koordinaciju u civilnoj zastiti (stozeri civilne zastite) i druga tijela za strucnooperativno provodjenje aktivnosti i mjera u zastiti i spasavanju, obvezni su poduzeti odgovarajuce mjere pripravnosti utvrdjene planom zastite i spasavanja. Na podrucju na kojem prijeti neposredna opasnost, odlukom nadleznog tijela mogu se aktivirati odgovarajuce sluzbe za motrenje, obavjescivanje i uzbunjivanje radi pracenja nastajanja ili sirenja nepogode, nesrece ili druge opasnosti.

Clanak 10.

Mobilizacija gradjana, postrojbi civilne zastite, sluzbi motrenja i obavjescivanja, odgovarajucih sluzbi za zastitu i spasavanje i drugih odgovornih tijela u provodjenju zastite i spasavanja, ovisno o opsegu i vrsti nepodode, nesrece ili druge opasnosti, obavlja se ovim redoslijedom:
1. ako je prirodna ili druga nesreca zahvatila poduzece ili drugu pravnu osobu, u zastitu i spasavanje ukljucuju se djelatnici i odgovarajuce sluzbe zastite i spasavanja, vatrogasci, tijela, pristrojbe i drugi oblici organiziranja civilne zastite, te sluzbe motrenja i obavjescivanja iz tog poduzeca odnosno pravne osobe, a prema potrebi pomoc su duzna pruziti poduzeca i sluzbe koje se bave zastitom i spasavanjem, vatrogasne i druge pristrojbe civilne zastite s podrucja opcine (angaziranje snaga ispomoci vrsi se preko opcinskog stozera civilne zastite);
2. ako je prirodna ili druga nesreca zahvatila naselje ili vise naselja, grad ili sire podrucje opcine, u zastitu i spasavanje se ukljucuju poduzeca i sluzbe koje se bave zastitom i spasavanjem, vatrogasne pristrojbe, tijela, ostale pristrojbe i drugi oblici organiziranja civilne zastite, sluzba motrenja i obavjescivanja, te odgovarajuce drustvene i humanitarne organizacije i gradjani obveznici sudjelovanja u zastiti i spasavanju s tog podrucja opcine (angaziranje, rukovodjenje i koordinaciju djelovanja snaga zastite i spasavanja vrsi opcinski stozer civilne zastite);
3. ako je prirodna ili druga nesreca zahvatila podrucje vise opcina, u zastitu i spasavanje se ukljucuju sva poduzeca, ustanove i sluzbe cija je djelatnost zastita i spasavanje, stozeri, postrojbe i drugi oblici organiziranja civilne zastite, sluzba motrenja i obavjescivanja, drustvene i humanitarne organizacije i gradjani obveznici sudjelovanja u zastiti i spasavanju s ugrozenog podrucja (rukovodjenje i koordinaciju djelovanja snaga zastite i spasavanja vrse zupanijskikantonalni stozeri civilne zastite). Ako snage iz stavka 1. tocke 3. ovoga clanka nisu dovoljne, nadlezna upravna i koordinirajuca tijela za civilnu zastitu, mogu zatraziti pomoc od susjednih zupanijakantona, Federacije i odgovarajucih postrojbi Vojske Federacije BiH. Pomoc Vojske Federacije BiH u zastiti i spasavanju moze se zatraziti i u slucaju iz stavka 1. tocke 2. ovoga clanka, ukoliko se ocijeni da bi takva pomoc znatno ublazila posljedice prirodnih ili drugih nesreca.

Clanak 11.

U provodjenju mjera u zastiti i spasavanju prvenstvo ima zastita zivota i zdravlja ljudi. Pripremanje i organiziranje mjera zastite i spasavanja iz stavka 1. ovoga clanka osigurava se primjenom posebnih propisa i vazecih standarda koji reguliraju tehnickosigurnosnu zastitu vezanih za problematiku iz ove oblasti.

Clanak 12.

Gradjani, pripadnici tijela, pristrojbi i drugih oblika organiziranja civilne zastite, djelatnici poduzeca, pripadnici drustvenih i humanitarnih organizacija i drugi nositelji zastite i spasavanja, duzni su, sukladno uvjetima propisanim zakonom i bez posebnog poziva poduzimati potrebne mjere zastite i spasavanja, ako prirodna ili druga nesreca zaprijeti ili nastupi iznenada, te su o tome obvezni odmah, na najbrzi nacin, obavijestiti centar za obavjescivanje, mjerodavnu sluzbu za civilnu zastitu, odnosno
policijsku upravu.

Clanak 13.

Vlasnici i korisnici materijalnih i drugih dobara duzni su poduzeti potrebne mjere radi zastite tih dobara od prirodnih i drugih nesreca i opasnosti. Vlasnici i korisnici nekretnina duzni su omoguciti da se na
njihovim nekretninama provode radovi neophodni za zastitu i spasavanja od prirodnih i drugih nesreca i opasnosti (rusenje objekata, uklanjanje materijala, rusenje stabala i sl.) koje naredi nadlezno tijelo za civilnu zastitu, kad to zahtijevaju potrebe zastite i spasavanja. Vlasnici i korisnici opreme odnosno materijalnotehnickih sredstava (strojevi, cisterne, motorna vozila, zaprege, alati, sredstva veze i dr.) potrebnih za zastitu i spasavanje od prirodnih i drugih nesreca, duzni su tu opremu i sredstva, zajedno s potrebnim ljudstvom staviti na raspolaganje tijelu za civilnu zastitu, kada to zatrazi. Imatelji zaliha hrane, medicinske opreme i lijekova, odjece, obuce, gradjevnog i drugog materijala neophodnog za zastitu i spasavanje ugrozenog ili nastradalog pucanstva, duzni su ta sredstva i materijale staviti na raspolaganje nadleznom tijelu za civilnu zastitu, ako to zatrazi opcinski nacelnik. Vlasnici i korisnici materijalnih i drugih dobara iz ovoga clanka, imaju pravo na naknadu za upotrebu i ostecenje njihove imovine i materijalnih stredstava, sukladno propisom Vlade Federacije o naknadama troskova za izvrsenje obveze gradjana u oblasti obrane.

Clanak 14.

Opcine, poduzeca i druge pravne osobe i sluzbe, te vlasnici stambenih i poslovnih objekata, duzni su za zastitu i spasavanje od prirodnih i drugih nesreca, na svom podrucju, izvrsiti nabavku potrebne opreme i sredstava i drzati je u ispravnom stanju.

III SADRDJAJ I NACIN PROVODJENJA MJERA ZASTITE I SPASAVANJA

Clanak 15.

U zastiti i spasavanju ljudi i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih i drugih nesreca, provode se sljedece aktivnosti i mjere u zastiti i spasavanju:
1. sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara,
2. evakuacija,
3. zbrinjavanje ugrozenih i nastradalih,
4. zamracivanje,
5. zastita i spasavanje od radijacijskih, kemijskih i bioloskih borbenih sredstava,
6. zastita i spasavanje od rusenja,
7. zastita i spasavanje na vodi i pod vodom,
8. zastita i spasavanje od pozara,
9. zastita od neekslodoranih ubojnih sredstava,
10. prva medicinska pomoc,
11. zastita i spasavanje zivotinja i namirnica zivotinjskog podrijetla,
12. asanacija terena,
13. zastita okolisa,
14. zastita i spasavanje u rudnicima,
15. zastita bilja i biljnih proizvoda.
Osim provodjenja aktivnosti i mjera iz stavka 1. ovoga clanka, ako za to postoji potreba, mogu se planirati, pripremati, organizirati i provoditi i druge aktivnosti i mjere u zastiti i spasavanju. Nositelji provodjenja aktivnosti i mjera u zastiti i spasavanju djeluju sukladno predvidjenim aktivnostima i mjerama planiranim u svom planu zastite i spasavanja, provodeci osobito aktivnosti i mjere specificno znacajne za konkretnog nositelja. Tijela uprave u okviru svoje nadleznosti vrse nadzor nad potpunosti i blagovremenosti planiranja i izvrsenja mjera za stite i spasavanja iz stavka 1. ovoga clanka.

1. Sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara

Clanak 16.

Sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara obuhvaca:
planiranje i izgradnju sklonista i drugih objekata i prostora pogodnih za zastitu i sklanjanje, njihovo odrzavanje i organizaciju koriscenja za zastitu ljudi, materijalnih i drugih dobara od opasnosti zracnih, raketnih, topnickih, minobacackih i drugih napada, od opasnosti upotrebe radijacijskih, kemijskih i bioloskih borbenih sredstava i od opasnosti od velikih tehnoloskih nesreca, cije su posljedice nekontrolirano istjecanje i sirenje opasnih tvari u okolis. Svim ljudima koji mogu biti ugrozeni opasnostima iz stavka 1. ovoga clanka treba osigurati sklonisno mjesto na mjestu stanovanja i u mjestu zaposlenja. Pod materijalnim dobrima koja podlijezu obvezi sklanjanja smatraju se materijalna i druga dobra koja sluze za podmirenja zivotnih potreba gradjana, kao i druga materijalna i kulturna dobra i sredstva izuzetne znanstvene, povijesne, kulturne i umjetnicke vrijednosti, pogodna za prenosenje i sklanjanje.

Clanak 17.

Federacija, zupanijekantoni, opcine, poduzeca i druge pravne osobe, vlasnici stambenih zgrada i poslovnih objekata, u okviru svojih prava i obveza, duzni su osigurati i provoditi sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara u sklonista i druge zastitne objekte i pogodne prostorije sukladno svojim planovima obrane i planu zastite i spasavanja.

2. Evakuacija

Clanak 18.

Evakuacija je mjera zastite i spasavanja koja predstavlja plansko, organizirano i privremeno premjestanje pucanstva i materijalnih dobara iz podrucja za koja se procjenjuje da mogu biti zahvacena borbenim djelovanjem ili prirodnim i drugim nesrecama, odnosno iz podrucja zahvacenih borbenih djelovanjem ili prirodnim i drugim nesrecama na neugrozena ili manje ugrozena podrucja, iste, susjedne ili druge opcine. Evakuacija, u smislu stavka 1. ovoga clanka, provodi se s ciljem da se izbjegne ili umanji masovno stradanje pucanstva i unistenje materijalnih dobara, ili da se Vojsci Federacije BiH osiguraju uvjeti za efikasno izvodjenje borbenih djelovanja.

Clanak 19.

Zavisno od stupnja ugrozenosti odredjenog podrucja, evakuacija moze biti po opsegu potpuna ili djelomicna, a po vremenu izvodjenja blagovremena ili naknadna. Potpuna evakuacija obuhvaca evakuaciju cjelokupnog pucanstva sa podrucja koje moze biti zahvaceno ili je zahvaceno borbenim djelovanjima, prirodnim i drugim nesrecama, u slucaju opasnosti od rusenja ili prelijevanja visokih brana na akumulacijama. Djelomicna evakuacija obuhvaca evakuaciju samo odredjenih kategorija pucanstva, kao sto su:
tesko ranjeni i bolesni, stari i iznemogli gradjani, trudnice, majke sa djecom do sedam odnosno dvoje i vise djecedo deset godina starosti, djeca i ucenici osnovnih skola, istaknuti znanstveni i kulturni radnici i druge osobe za koje se ocijeni sa nemaju uvjete za zivot i efikasnu zastitu na ugrozenom podrucju. Odluku o kategorijama pucanstva koje se evakuira donosi nadlezno tijelo koje naredjuje evakuaciju. Blagovremena evakuacija podrazumjeva potpunu ili djelomicnu evakuaciju koja se izvodi prije pocetka borbenih djelovanja ili nastanka prirodne i druge nesrece. Naknadna evakuacija podrazumjeva potpunu ili djelomicnu evakuaciju koja se izvodi po ispoljenim borbenim djelovanjem
ili u njihovom tijeku odnosno po nastanku prirodne nesrece ili njenom prestanku.

Clanak 20.

Pripreme i provodjenje evakuacije vrsi stozer civilne zastite opcine koja planira evakuaciju i stozer civilne zastite opcine koja vrsi prihvat evakuiranog pucanstva. Pored stozera civilne zastite, u izvrsavanju evakuacije sudjeluju i sluzbe za upravu nadlezne za prostorno planiranje i urbanizam, promet, zdravstvo i socijalnu skrb, snabdijevanje, stambenokomunalne poslove, obrazovanje i druga tijela. Pri provodjenju evakuacije ostvaruje se suradnja sa nadleznim zapovjednistvom Vojske Federacije BiH, policijom, humanitarnim organizacijama i poduzecima koja mogu pomoci u efikasnom izvrsavanju evakuacije, na cemu se poglavito angazira mjerodavni stozer civilne zastite.

Clanak 21.

Ako je zapovjedjena evakuacija pucanstva, nadlezna tijela, na podrucju opcine ili grada, gdje se vrsi razmjestaj pucanstva, duzni su osigurati smjestaj i ishranu evakuiranog pucanstva, te poduzeti potrebne aktivnosti i mjere na njihovom zbrinjavanju. Nadlezna tijela opcina i zupanijakantona, koja planiraju evakuaciju, i nadlezna tijela opcina i zupanijakantona gdje se predvidja smjestaj evakuiranog pucanstva, medjusobno uskladjuju planove evakuacije. Evakuaciju materijalnih dobara planiraju i provode poduzeca, tijela i institucije koje raspolazu tim sredstvima.

Clanak 22.

Vlada Federacije za vrijeme ratnog stanja ili izvanrednih okolnosti zapovjeda evakuaciju odredjenih kategorija pucanstva iz ugrozenih gradova i naseljenih mjesta, sukladno Planu obrane Federacije. Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga clanka, kada su u pitanju interesi vodjenja borbenih djelovanja evakuaciju moze zapovjediti i nadlezno zapovjednistvo Vojske Federacije BiH.

3. Zbrinjavanje ugrozenih i nastradalih

Clanak 23.

Radi zbrinjavanja ugrozenog i stradalog pucanstva od posljedica prirodnih i drugih nesreca, te prognanika i izbjeglica u slucaju ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, poduzimaju se zurne aktivnosti i mjere za smjestaj, ishranu i osiguravanje drugih prijeko potrebnih uvjeta za zivot ugrozenih, stradalih, prognanih i izbjeglih gradjana.

Clanak 24.

Zbrinjavanje ugrozenog, stradalog, progranog i izbjeglog pucanstva, organiziraju i neposredno provode nadlezna tijela uprave, odgovarajuce socijalne sluzbe, humanitarne organizacije i gradjani. Tijela i sluzbe za civilnu zastitu, uskladjuju aktivnosti i neposredno vode organizaciju zbrinjavanja ugrozenog, stradalog, prognanog ili izbjeglog pucanstva, dok se ne stvore uvjeti u kojima brigu o zbrinjavanju pucanstva mogu u potpunosti preuzeti tijela i sluzbe iz stavka 1. ovoga clanka ili dok se odlukom vlade zupanijekantona ili Vlade Federacije za to ne formiraju posebni uredi i sluzbe.

Clanak 25.

Poduzeca i druge pravne osobe, te gradjani koji raspolazu zalihama hrane i drugim materijalnim sredstvima, duzni su ih na zahtjev opcinskog nacelnika, odnosno na temelju odluke vlade zupanije kantona ili Vlade Federacije, staviti na raspolaganje radi zbrinjavanja ugrozenih, stradalih, prognanih ili izbjeglih gradjana. Vlasnici i korisnici objekata i prostorija u javnoj upotrebi (domovi, skole, hoteli i dr.), koji su pogodni za smjestaj, duzni su primiti na privremeni smjestaj gradjane, materijalna dobra s ugrozenih podrucja, ako to nalozi nadlezno tijelo iz stavka 1. ovoga clanka.

Clanak 26.

Vrijeme trajanja privremenog smjestaja odredjuje opcinski nacelnik. Vrijeme privremenog smjestaja ne moze biti duze od sest mjeseci od dana prestanka prirodne ili druge nesrece, odnosno opasnosti zbog kojih je organizirano zbrinjavanje. U izuzetno teskim okolnostima taj rok se moze produziti za jos sest mjeseci. Ako vlasnik odnosno korisnik objekta i prostorija u javnoj upotrebi pogodnih za smjestaj, odbije staviti na raspolaganje objekat ili prostorije za zbrinjavanje, nadlezno tijelo uprave moze i bez njihovog odobrenja u te objekte i prostorije privremeno smjestiti gradjane, materijalna i druga dobra s njegova ugrozenog podrucja. Ulazak u objekte i prostorije radi privremenog smjestaja gradjana, materijalnih i drugih dobara u slucaju iz prethodnog stavka ovog clanka, vrsi se u prisutnosti komisije, uz suradnju policije i uz primjenu mjera sigurnosti zatecene imovine, na temelju rjesenja nadleznog tijela uprave donesenog po skracenom postupku. DJalba ne odlaze izvrsenje rjesenja.

Clanak 27.

Troskovi zbrinjavanja ugrozenih, stradalih, prognanih i izbjeglih osoba podmiruju se iz proracuna opcina i zupanijakantona na cijem podrucju je organizirano zbrinjavanje i iz proracuna Federacije, iz sredstava solidarne i humanitarne pomoci od domacih i inozemnih donacija, te iz pomoci Visokog komeserijata za izbjeglice pri Ujedinjenim narodima.

4. Zamracivanje

Clanak 28.

U ratu, a prema potrebi i u slucaju neposredne ratne opasnosti, kada prijete opasnosti od zracnih i drugih djelovanja tijekom noci, provodi se zamracivanje naseljenih mjesta, privrednih i drugih objekata, te prometnih vozila sukladno procjenom opasnosti od zracnih i drugih napada.

Clanak 29.

Zamracivanje moze biti potpuno ili djelomicno. Potpuno zamracivanje obuhvaca iskljucivanje svih svjetlosnih izvora u naseljenim mjestima i svjetlosnih izvora na prometnim sredstvima i prometnoj signalizaciji, a provodi se od momenta davanja znaka zracne ili opce opasnosti i traje do davanja znaka o prestanku te opasnosti. Djelomicno zamracivanje obuhvaca selektivno iskljucivanje ili smanjenje svjetlosnih izvora za javnu rasvjetu, prometnu signalizaciju i druge javne objekte i zamracivanje stambenih zgrada, industrijskih i privrednih objekata i prometnih vozila, a provodi se od momenta proglasenja neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja i traje dok traju ove okolonosti. Poduzeca i druge pravne osobe, gradjani i vlasnici ili korisnici objekata, u tijeku trajanja zamracivanja, obvezni su provoditi naredjene mjere i postupke zamracivanja. Naredbu o neposrednom provodjenju mjera zamracivanja na podrucju opcine donosi opcinski nacelnik.

Clanak 30.

Poduzeca i druge pravne osobe koje su odgovorne za javnu rasvjetu, organiziraju i provode zamracivanje javnih mjesta, ulica i objekata. Zamracivanje trgovina, stambenih, industrijskih, gospodarskih i drugih objekata i prometnih vozila, duzni su organizirati i provoditi vlasnici i korisnici stanova odnosno objekata, te vozaci prometnih vozila. Vlasnici i korisnici stanova, poslovnih i drugih objekata u naseljenim mjestima i vlasnici prometnih vozila, osiguravaju materijalna sredstva potrebna za zamracivanje stanova, objekata i vozila kojima se koriste. Kontrolu nad provodjenjem mjera zamracivanja provode nadlezne inspekcijske sluzbe, policija i sluzba za civilnu zastitu, koordinirajuca tijela i drugi oblici organiziranja civilne zastite.

5. Radioloska, kemijska i bioloska zastita

Clanak 31.

Radioloska, kemijska i bioloska zastita (u daljnjem tekstu: RKB zastita) obuhvaca mjere i postupke koji se organizuju i sprovode radi sprjecavanja, ublazavanja i otklanjanja posljedica od RKB djelovanja na pucanstvo, zivotinjski i biljni svijet i materijalna dobra u ratu, ublazavanje i otklanjanje posljedica tehnoloskih havarija i drugih akcidenata od RKB agenasa u miru.

Clanak 32.

RKB zastita obuhvata: RKB kontrolu, RKB zastitu (osobna i kolektivna) i RKB dekontaminaciju.

Clanak 33.

RKB kontrola iz clanka 32. ove uredbe se ostvaruje: RKB izvidjanjem, dozimetrijskom kontrolom i laboratorijskim poslovima.

Clanak 34.

RKB izvidjanje sprovode izvidjacke postrojbe za RKB zastitu. Izvidjanjem se prikupljaju podaci i ostvaruje uvid u posljedice RKB udara: vrsta, stupanj i opseg kontaminacije pucanstva, zivotinja, materijalnih dobara, hrane, vode, zemljista i objekata. Dozimetrijsku kontrolu provode postrojbe RKB zastite i ostale postrojbe civilne zastite, a strucno tumacenje stanja ozracenosti daju specijalizirane zdravstvene i veterinarske ustanove.

Clanak 35.

Laboratorijske poslove provode postojece laboratorije instituta, poduzeca, skola i drugih institucija osposobljenih za vrsenje ovih poslova. Laboratorije iz predhodnog stavka 1. ovoga clanka vrse i kontrolu ispravnosti materija za RKB dekonkaminaciju, kontrolu zavrsne dekontaminacije pucanstva i materijalnih dobara, kontrolu ispravnosti zastitnih sredstava.

Clanak 36.

RKB zastita iz clanka 32. ove uredbe obuhvaca mjere i postupke na poduzimanju osobne i kolektivne zastite pucanstva i materijalnih dobara od djelovanja i posljedica upotrebe RKB sredstava.
Osobna zastita obuhvaca mjere i postupke koje svaki pojedinac poduzima radi samozastite upotrebom sredstava za osobnu RKB zastitu (ustrojbena ili prirucna). Kolektivna zastita pucanstva predstavlja temelj zastite u urbanoj sredini, poduzecima i drugim pravnim osobama kojom se osigurava kolektivna zastita zaposlenika, pucanstva i materijalnih dobara od posljedica RKB djelovanja.

Clanak 37.

RKB dekontaminacija iz clanka 32. ove uredbe je mjera kojom se otklanjaju i neutraliziraju posljedice i normalizira zivot poslije upotrebe RKB sredstava.

Clanak 38.

RKB zastitu provode:
1. pucanstvo u okviru samozastite,
2. poduzeca i druge pravne osobe opremljene i osposobljene za provodjenje RKB zastite,
3. specijalizirane postrojbe za RKB zastitu i druge postrojbe civilne zastite koje su osposobljene za provodjenje ovemjere zastite i spasavanja,
4. postrojbe atomsko, biolosko, kemijske obrane Vojske Federacije BiH.

Clanak 39.

Radi obezbjedjenja uvjeta za zastitu od posljedica upotrebe RKB sredstava koriste se odgovarajuca ustrojbena sredstva za osobnu RKB zastitu. Sredstva za kolektivnu zastitu osiguravaju:
opcinaza javna sklonista,
poduzecaza svoje djelatnike,
vlasnici poslovnih prostoraza svoje djelatnike,
vlasnici stambenih objekata i stanovaza pucanstvo. Posebnim propisom Vlada Federacije ce utvrditi vrstu i minimum sredstava iz st. 1. i 2. ovoga clanka i rokove za njihovu nabavku.

6. Zastita i spasavanje od rusenja

Clanak 40.

Radi zastite i spasavanja pucanstva i materijalnih dobara iz rusevina, koje mogu nastati usljed potresa, odrona, klizanja tla, bujicnih voda ili drugih prirodnih nesreca, tehnoloskih nesreca, te usljed ratnih razaranja, kao i sa visokih i nepristupacnih objekata, organiziraju se i provode odgovarajuce aktivnosti i mjere zastite i spasavanja u stambenim, poslovnim i drugim objektima, poduzecima i drugim pravnim osobama, u opcini, zupanijikantonu i na razini Federacije.

Clanak 41.

Zastita i spasavanje od rusenja obuhvaca: mjere, radnje i postupke na izvidjanju rusevina, i pronalazenju osoba zatrpanih u rusevinama: osiguranje ostecenih i pomjerenih dijelova konstrukcije zgrada i objekata radi sprecavanja zarusavanja, odnosno naknadnog rusenja; spasavanje zatrpanih odnosno njihovo izvlacenje izvan podrucja rusenja i poduzimanje mjera zdravstvenog i drugih oblika zbrinjavanja, kao i izvlacenje materijalnih dobara; spasavanje pucanstva i materijalnih dobara s visokih zgrada i objekata; druge mjere zastite kojima se doprinosi zastita i spasavanje iz rusevina.

Clanak 42.

Zastitu i spasavanje iz rusevina provode: gradjani u okviru samozastite; gradjevinska, komunalna, rudarska, transportna i druga poduzeca, vatrogasne postojbe, kao i druge pravne osobe koje raspolazu odgovarajucim materijalnotehnickim sredstvima, opremom, znanjem i radnom snagom; posrojbe civilne zastite, kao i postrojbe radne obveze i gorske sluzbe spasavanja; nadlezna zupanijskakantonalna i opicinska tijela, kao i drugi sudionici zastite i spasavanja koji se angaziraju sukladno planu zastite i spasavanja; inzenjerijske i druge postrojbe Vojske Federacije BiH.
Vlada Federacije donosi poseban plan zastite i spasavanja od katastrofalnih potresa u Federaciji, te osigurava sredstva za njegovo provodjenje.

7. Zastita i spasavanje na vodi i pod vodom

Clanak 43.

Zastita i spasavanje na vodi i pod vodom je mjera koja sadrzi provedbu zastite i spasavanje ljudi i materijalnih dobara u podrucjima oko rijeka, jezera i na mora, a koja mogu biti ugrozena poplavama, nesrecama i opasnostima izazvanim ostecenjima ili rusenjem visokih brana, nasipa ili drugih vodozastitnih objekata, te opasnosti od bujicnih i podzemnih voda.

Clanak 44.

Zastitu i spasavanje na vodi i pod vodom obuhvaca: izgradnja, odrzavanje i saniranje ostecenih objekata za zastitu od poplava; motrenje i izvidjanje stanja vodotoka, objekata i terena; planiranje i provodjenje evakuacije pucanstva i materijalnih dobara iz ugrozenih podrucja; planiranje i osiguranje prevozenja i prijelaza preko rijeka, jezera i na moru; ispumpavanje vode iz poplavljenih objekata i izvlacenje utopljenika i materijalnih dobara iz rijeka, jezera i mora; opskrba poplavom ugrozenog pucanstva potrebnim namirnicama i drugim materijalima radi prezivljavanja; sudjelovanje na saniranju posljedica izazvanih poplavama.

Clanak 45.

Zastitu i spasavanje na vodi i pod vodom provode: gradjani u okviru samozastite; poduzeca i druge pravne osobe cija je to temeljna djelatnost ili je vezana uz more, rijeke i jezera, kao i sportske udruge koje se bave sportom na vodi i pod vodom i sluzbe koje su opremljene i osposobljene za ovu vrstu zastite i spasavanja; postrojbe civilne zastite za zastitu i spasavanje na vodi i pod vodom te tijela uprave i sluzbe za upravu nadlezne za vodoprivredu. Za otkrivanje i utvrdjivanje opasnosti i organizaciju provodjenja, zastite i spasavanja od poplava izazvanih ostecenjem ili rusenjem visokih brana, nasipa ili drugih vodozastitnih objekata, te opasnosti od bujicnih i podzemnih voda koje uzrokuju poplave, nadlezna su tijela za upravu za vodoprivredu odnosno poduzeca i druge prvane osobe koje upravljaju vodoprivrednim objektima. Planom obrane od poplava utvrdjuju se, pored ostalog, zadace, nositelji te jedinstven i uskladjen nacin postupanja u pripremi i provodjenju aktivnosti i mjera zastite i spasavanja u slucaju izvanredne obrane od poplava na teritoriji Federacije.

Clanak 46.

Tijela uprave, sluzbe za upravu nadlezne za vodoprivredu odnosno poduzeca koja upravljaju i koriste vodoprivredne objekte, duzni su osigurati redovno motrenje, pracenje i u slucaju nastanka opasnosti od poplava, ostecenja brana nasipa i drugih objekata na vodotocima, kao i zagadjivanja voda obavjestacivati nadlezna tijela radi obavjescivanja i uzbunjivanja pucanstva.

8. Zastita i spasavanje od pozara

Clanak 47.

Zastita i spasavanje od pozara obuhvaca: pripremu i provodjenje preventivnih mjera u svim sredinama, objektima, mjestima i prostorima gdje postoji mogucnost nastanka pozara; organiziranje i pripremanje snaga za gasenje pozara; organizaciju motrenja i obavjescivanja o pojavama pozara; gasenje i lokaliziranje pozara; spasavanje ljudi, materijalnih i drugih dobara iz objekata i podrucja ugrozenih pozarom. Zastita i spasavanje od pozara se organizira i provodi u okviru stambenih i poslovnih objekata, u poduzecima i drugim pravnim osobama, na podrucju opcine, zupanijakantona te na razini Federacije. Tijela uprave i sluzbe koje se bave zastitom od pozara kao svojom glavnom djelatnoscu, a poglavito profesionalne i dragovoljne vatrogasne postrojbe, kao i drugi oblici vatrogasnog organiziranja, planiraju, pripremaju i provode zastitu od pozara, te djeluju sukladno propisima o zastiti od pozara i vatrogastvu. U okviru samozastite, zastitu od pozara provode i gradjani.

Clanak 48.

Vlada Federacije, vlada zupanijekantona i opcinski nacelnik donose godisnje planove aktivnosti u pripremi i povodjenju mjera zastite od sumskih i drugih pozara na otvorenom prostoru koji mogu poprimiti razmjere prirodnih nesreca. Aktivnosti u pripremi i provodjenju mjera zastite od sumskih i drugih pozara na otvorenom prostoru vode i uskladjuju tijela civilne zastite na svim razinama ustrojavanja.

Clanak 49.

U slucaju neposredne ratne opasnosti u ratu, odnosno za vrijeme dok traje prirodna nesreca, te u drugim izvanrednim okolnostima, tijela, organizacije i postrojbe cija je djelatnost zastita od pozara, djeluju i postupaju sukladno uputama i zapovjedima nadleznog stozera civilne zastite.

9. Zastita od neeksplodiranih ubojnih sredstava

Clanak 50.

Zastita od neeksplodiranih ubojnih sredstava je mjera koja se sastoji u pronalazenju, onesposobljavanju i unistavanju svih vrsta eksplozivnih sredstava koja zbog neispravnosti i drugih razloga nisu eksplodirala i kao takva predstavljaju potencijalnu opasnost za zivot i zdravlje pucanstva i za unistavanje ili ostecenje objekata i materijalnotehnickih sredstava. Poslove pronalazenja, onesposobljavanja i unistavanja neeksplodiranih minskoeksplozivnih naprava i ubojnih sredstava,
organizira nadlezno tijelo civilne zastite na svom podrucju, u neposrednoj suradnji sa nadleznom policijskom upravom, te odgovarajucim zapovjednistvom Vojske Federacije BiH.

Clanak 51.

Zastita od neeksplodiranih ubojnih sredstava u miru i ratu obuhvaca:
1. slucajno pronalazenje, upozoravajuce obiljezavanje i obavjescivanje najblizeg centra za motrenje i obavjescivanje, policijske uprave, nadleznog tijela odnosno stozera civilne zastite, o mjestu ili lokalitetu gdje se nalazi pronadjeno neeksplodorano ubojno sredstvo, te osiguranje tog mjesta do dolaska nadleznih tijela i sluzbi za uklanjanje istog;
2. nacin skladistenja i odredjivanje mjesta i lokaliteta za unistavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava;
3. obiljezavanje i osiguravanje prostora koji se pretrazuje, pretrazivanje, pronalazenje, obiljezavanje, onesposobljavanje (dezaktiviranje), otkopavanje, izvlacenje i transport do mjesta odredjenog za skladistenje ili unistavanje;
4. unistavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava i osiguranje lokaliteta za vrijeme unistavanja tih sredstava.

Clanak 52.

Zastitu od neeksplodiranih ubojnih sredstava provode:
1. mjere i aktivnosti iz tocke 1. clanka 51. ove uredbegradjani, postrojbe i povjerenici civilne zastite, policija,djelatnici tijala uprave, poduzeca i drugih pravnih osoba,
2. mjere i aktivnosti iz tocke 2. clanka 51. ove uredbeopcinski stozeri civilne zastite u suradnji s nadleznim opcinskim tijelom, policijskom upravom, i nadleznim zapovjednistvom Vojske Federacije BiH,
3. mjere iz toc. 3. i 4. clanka 51. ove uredbespecijalizirane pristojbe civilne zastite za i unistavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava, odnosno pravne i fizicke osobe ovlascene za obavljanje tih poslova od strane Federalnog ministarstva obraneFederalnog ministarstva odbrane,
4. nadlezna sluzba ministarstva unutarnjih poslovaukoliko se radi o improviziranim diverzantskoteroristickim sredstvima.

Clanak 53.

Gradjani, te djelatnici i odgovorne osobe u poduzecima i drugim pravnim osobama, duzni su o otkrivenim neeksplodiranim minskoeksplozivnim napravama i ubojnim sredstvima odmah obavijestiti najblize centar za motrenje i obavjescivanje, najblizu policijsku upravu ili tijelo civilne zastite, te nekim vidljivim znakom obiljeziti mjesto gdje se nalazi neeksplodirana minskoeksplozivna naprava ili ubojno sredstvo, te ga osigurati dok pristignu ovlasceni predstavnici nadleznog tijela ili sluzbe.

Clanak 54.

Poslove iz clanka 51. toc. 3. i 4., u ratu i neposredno iz rata, obavljaju postrojbe Vojske Federacije BiH, kao i za to osposobljene postrojbe civilne zastite, posebne postrojbe za zurne intervencije i odgovarajuci strucnjaci unutarnjih poslova.

Clanak 55.

Ako se na podrucju jedne ili vise opcina nalaze vece kolicine neeksplodiranih ubojnih sredstava, potrebnu pomoc u organiziranju i osiguranju sredstava potrebnih za otklanjanje posljedica od takvih sredstava pruzit ce i nadlezna tijela i institucije Federacije.

10. Prva medicinska pomoc

Clanak 56.

Prva medicinska pomoc je mjera koja se sastoji od pruzanja prve medicinske pomoci povrijedjenim i oboljelim gradjanima na mjestu povredjivanja ili oboljevanja od posljedica prirodnih i dugih nesreca, i njihov transport i smjestaj u najblizu zdravtsvenu ustanovu. Prvu medicinsku pomoc obuhvaca: preventivnu zastitu koju cine protivepidemijske i higijenske mjere zastite pucanstva; operativnu zastitu koja se sastoji od pruzanja prve pomoci standardnim i prirucnim sredstvima na licu mjesta, medicinske njege ranjenih povrijedjenih i oboljelih gradjana, sanitetske evakuacije i transporta do najblize zdravstvene ustanove radi pruzanja opce medicinske pomoci ili do odgovarajuce specijalisticke ustanove radi potpunog zdravstvenog zbrinjavanja.

Clanak 57.

Prvu medicinsku pomoc organizuju i neposredno provode nadlezne zdravstvene ustanove u suradnji sa tijelima i sluzbama civilne zastite. U provodjenju aktivnosti i mjera prve medicinske pomoci
duzne su sudjelovati sve zdravstvene ustanove, postrojbe civilne zastite, Crveni krizCrveni polumjesec i druge humanitarne udruge i sluzbe koje su za to osposobljene, te gradjani.

Clanak 58.

Zdravstvene ustanove i opcine duzni su za potrebe pucanstva na svom podrucju osigurati odgovarajuce rezerve krvi i krvne plazme. Rezerve kvri i krvne plazme prikupljaju se od dragovoljnih davatelja krvi. Prikupljanje rezervi krvi i produkata od krvi iz stavka 2. ovoga clanka obavlja se putem akcija dragovoljnog darivanja krvi koje organiziraju zdravstvene ustanove, udruge Crvenog krizaCrvenog polumjeseca i druge humanitarne organizacije, kao i stozeri civilne zastite opcina. Propise o prikupljanju, cuvanju i koristenju rezervi krvi i krvne plazme, te nacinu funkcioniranja tih aktivnosti, donosi Federalno ministarstvo zdravstva.

11. Zastita i spasavanje zivotinja i namirnica zivotinjskog podrijetla

Clanak 59.

Zastita i spasavanje zivotinja i namirnica zivotinjskog podrijetla je mjera koja se sastoji u zastiti sklanjanjem i izmjestanjem; u sprjecavanju pojava parazitnih, zaraznih i uzgojnih bolesti; u kontroli zivotinja, sirovina, proizvoda i otpadaka zivotinjskog podrijetla; u kontroli ispravnosti stocne hrane i vode; u ukazivanju prve veterinarske pomoci oboljeloj i ranjenoj stoci; u uklanjanju leseva zivotinja i drugog otpada animilanog podrijetla i dr. Zastitu, spasavanje i zbrinjavanje ugrozenih, stradalih, oboljelih i otrovanih zivotinja, kao i zastit u i spasavanje namirnica zivotinjskog podrijetla od opasnosti i posljedica prirodnih i drugih nesreca, organiziraju, uskladjuju, a po potrebi neposredno i provode nadlezna tijela uprave Federacije i zupanijekantona i opcinske sluzbe za upravu nadlezne za poljoprivredu i stocarstvo, odnosno veterinarsku zastitu u suradnji sa nadleznim tijelima civilne zastite.
U provodjenju zastite i spasavanjaiz stavka 2. ovoga clanka obvezno sudjeluju poduzeca (poljoprivredna, proizvodna, prometna i trgovacka), sluzbe koje su za to osposobljene, postrojbe
civilne zastite, veterinarske sluzbe Vojske Federacije BiH, te i druge pravne osobe i gradjani vlasnici zivotinja i namirnica zivotinjakog podrijetla.

12. Asanacija terena

Clanak 60.

Asanacija terena je mjera koja se sastoji od poduzimanja sanitarnohigijenskih i sanitarnotehnickih mjera na terenu, u naselju i objektima. Identifikacija poginulih i umrlih u masovnih nesrecama je jedan od bitnih radnji u okviru asanacije terena. Radi ublazavanja i otklanjanja posljedica od prirodnih i drugih nesreca, sprecavanja zaraza i epidemija, identifikacije poginulih i umrlih, sahranjivanja, te uklanjanja drugih opasnosti i normalizacije zivota na podrucjima zahvacenim prirodnim i drugim nesrecama, asanaciju terena iz stavka 2. ovoga clanka provode opcine i zupanijekantona na svom podrucju i organiziraju i provode asanaciju terena i poduzimaju druge potrebne aktivnosti i mjere za ublazavanje i otklanjanje posljedica. U otklanjanju posljedica i provodjenju aktivnosti i mjera sanacije iz stavka 3. ovoga clanka, duzni su sudjelovati poduzeca i druge pravne osobe, zdravstvene i veterinarske ustanove, komunalna poduzeca, vatrogasne postrojbe, postrojbe civilne zastite, te nadlezna tijela uprave Federacije i zupanijekantona, opcinske sluzbe za upravu i gradjani.

13. Zastita okolisa

Clanak 61.

Zastita okolisa je mjera koja se sastoji u sprjecavanju nastanka opasnosti i otklanjanju posljedica nastalih usljed tehnicko tehnoloskih havarija u industriji, posebno kemijskoj, farmaceutskoj i petrokemijskoj i u prometu, kao i drugih nesreca i katastrofa cije posljedice mogu ugroziti covjekovu zivotnu i radnu sredinu, a posebno prirodne resurse.

Clanak 62.

Poduzeca i druge pravne osobe iz oblasti proizvodnje i prometa kemijskih, toksicnih, eksplozivnih, bioloskih, radijacijskih i drugih opasnih materija, te poduzeca i druge pravne osobe koje se koriste tim sredstvima, obvezna su planirati, organizirati, pripremati i provoditi aktivnosti i mjere u zastiti radi sprjecavanja nastajanja, poduzimanja zurnih aktivnosti i mjera u zastiti i spasavanju u slucaju nesrece i otkanjanju posljedica tehnoloskih i ekoloskih nesreca, odnosno zastitu okolisa od nekontroliranog sirenja opasnih tvari. Poduzeca i druge pravne osobe iz predhodnog stavka
1. ovoga clanka obvezna su organirati i osposobiti strucne ekipe i osigurati potrebnu opremu i sredstva za zurne intervencije u zastiti i spasavanju od opasnosti i posljedica od tehnoloske ili ekoloske nesrece u okviru poduzeca ili drugih pravnih osoba, te na podrucju opcine, ako se posljedice takve nesrece prosire na njenom podrucju. Poduzeca i druge pravne osobe koja se bave proizvodnjom, preradom, prometom i upotrebom opasnih tvari duzna su predvidjeti, i u slucaju neposredne ratne opasnosti osigurati, pravovremeno sklanjanje i dislokaciju tih tvari u sigurne objekte i na, za to pogodne lokacije, odnosno na podrucja kojima ne prijeti takva opasnosti.

Clanak 63.

Vlada Federacije donosi poseban plan zastite i spasavanja od ionizirajuceg zracenja na teritoriji Federacije. Zastitu i spasavanje od opasnosti i posljedica ionizirajuceg zracenja neposredno vode i uskladjuju tijela civilne zastite na razini Federacije, odnosno Federalno ministarstvo obrane Federalno ministarstvo odbrane.

14. Zastita i spasavanje u rudnicima

Clanak 64.

Zastita i spasavanje u rudnicima je mjera koja se sastoji od zastite i spasavanja ljudi i materijalnih dobara u slucaju rudarskih nesreca koje nastaju eksplozijom plinova, ugljene prasine, jamskih pozara i poplava, trovanja otrovnim plinovima, klizista i obrusavanja zemljista na povrsinskim i podzemenim kopovima i drugih slicnih nesreca koje mogu imati karakter prirodne nesrece.

Clanak 65.

Zastita i spasavanje u rudnicima obuhvaca: gradnju, odrzavanje i koriscenje rudnika sukladno propisima, standardima i normativima iz oblasti rudarstva i nadzor nad njihovim provodjenjem; uredjenje jama, povrsinskih kopova, muljista i drugih rudarskih objekata od znacaja za zastitu od poplava, pozara, eksplozija i trovanja i dosljedno sprovodjenje svih propisa o rudarstvu; spasavanje zatrpanih, povrijedjenih i zatrovanih djelatnika; pruzanje prve medicinske pomoci zatrovanim; sahranjivanje poginulih; rasciscavanje rusevina i asancija jama, povrsinskih kopova i drugih objekata u kojima je nastala nesreca; gasenje pozara u jamama i povrsinskim kopovima; sprjecavanje isticanja toksicnih i drugih opasnih tvari iz muljnih akumulacija i drugih rudarskih objekata i instalacija i druge mjere kojima se moze doprinijeti saniranju posljedica izazvanih rudarskim nesrecama, pozarima i poplavama u rudnicima i povrsinskim kopovima.

Clanak 66.

Zastitu i spasavanje u rudnicima provode: poduzeca i inspekcijska tijela iz oblasti rudarstva, gradjevinska, vodoprivredna i druga poduzeca koja vrse planiranje, izgradnju i odrzavanje rudnika, postrojenja i objekata u rudarstvu; sluzbe zastite i spasavanja u rudnicima, kao i sluzbe iz oblasti zdravstva, vatrogastva, gradjevinarstva, komunalne i druge sluzbe zastite i spasavanja; poduzeca opremljena i osposobljena za ovu vrstu zastite i spasavanja i specijalizirane postrojbe civilne zastite (za zastitu od pozara, na vodi i pod vodom, za spasavanje sa visina, prve medicinske pomoci, spasavanje iz rusevina i asanaciju terena) i tijela uprave nadlezna za rudarstvo.

15. Zastita bilja i biljnih proizvoda

Clanak 67.

Zastita i spasavanje bilja i biljnih proizvoda je mjera kojom se provodi zastita i spasavanje bilja i biljnih proizvoda od radioloske, kemijske i bioloske kontaminacije i svih drugih oblika zagadjivanja, kao zaraznih bolesti i stetocina. Pod biljem i biljnim proizvodima u smislu stavka 1. ovoga clanka podrazumjevaju se povrce, voce, zitarice, ljekovito, ukrasno, krmno, stocno i druge vrste korisnog bilja i zasada, biljne sirovine, sjeme i gotovi proizvodi od bilja koji se koriste za izhranu i lijecenje ljudi i stoke.

Clanak 68.

Zastitu i spasavanje bilja i biljnih proizvoda obuhvaca: izbor najoptimalnijih sorti bilja i pravilan uzgoj, koristenje zastitnih sredstava sukladno standardima i normativima iz oblasti poljoprivrede, industrijske proizvodnje hrane, lijekova i stocarstva; pravilno susenje, silaza i skladistenje, cuvanje i transport sjemenskog bilja i gotovih proizvoda; zastitu od pozara, kao i druge mjere kojima se osigurava zastita bilja i biljnih proizvoda od svih vrsta biljnih bolesti i stetocina i trovanja sirovina i gotovih proizvoda; prekrivanja bilja, sjemena, rasada, sirovina i gotovih proizvoda plasticnim folijama i drugim slicnim tvarima radi zastite od kontaminacije; sklanjanje bilja i biljnih proizvoda za to namjenjena sklonista ili utrapljivanje; dekontaminacija, dezinfekcija, dezinskecija i deratizacija skladista; susenje, konzerviranje i prerada voca i povrca; ubiranje jestivog i ljekovitog bilja, krmnog, stocnog i drugih vrsta bilja i zasada u slucaju opasnosti od prirodnih i drugih nesreca.

Clanak 69.

Zastitu i spasavanje bilja i biljnih proizvoda provode: tijela uprave Federacije i zupanijekantona, opcinske sluzbe za upravu, te poduzeca iz oblasti poljoprivrede, sumarstva i opskrbe; poljoprivredna
gazdinstva i individualni poljoprivredni proizvodjaci; druge strucne poljoprivredne institucije; uzgajivaci bilja i proizvodjaci hrane; poljoprivredne sluzbe zastite i spasavanja; postrojbe civilne zastite (za zastitu i spasavanje bilja i biljnih proizvoda, RKB zastitu, asanaciju terena).

IV PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 70.

Federalni ministar obrane moze donijeti posebne upute za provodjenje pojedinih mjera zastite i spasavanja.

Clanak 71.

U gradovima podjeljenjim na opcine, ako se od nekih poslova iz ove uredbe prenesu na grad i njegova tijela, odredbe ove uredbe koje se odnose na opcine i njena tijela primjenit ce se na grad i njegova tijela.

Clanak 72.

DJupanijekantoni i opcine, tijela uprave, poduzeca i druge pravne osobe duzni su, u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ove uredbe, donijeti ili uskladiti svoje akte, odnosno uskladiti organizaciju za provodjenje mjera zastite i spasavanja sa ovom uredbom.

Clanak 73.

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

V broj 150/98
11. lipnja 1998. godine
Sarajevo

Premijer
Edhem Bicakcic, v. r.