ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZASTITI

I - TEMELJNE ODREDBE

Clanak 1.

Ovim se zakonom uredjuju nacela, nacin organizacije i provedbe zdravstvene zastite.
Zdravstvena zastita gradjana, u smislu ovog zakona, je skup mjera, aktivnosti i postupaka na promicanju prava na zivot, cuvanju i poboljsanju zdravlja ljudi, koje poduzima Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), zupanije, opcine, zdravstvene ustanove, zdravstveni djelatnici, poduzeca, druge pravne osobe i gradjani.

Clanak 2.

Zdravstvenu zastitu, u okviru zdravstenih ustanova, pruzaju zdravstveni djelatnici i zdravstveni suradnici, primjenom suvremenih medicinskih postupaka i tehnologija i pracenjem postignuca u razvoju medicinske znanosti.

Clanak 3.

Svi su se gradjani duzni starati se o svojemu zdravlju. Nitko ne smije ugrozavati zdravlje drugih. Gradjanin je obvezatan sudjelovati u svim preventivno-zdravstvenim djelatnostima koje se provode na mjestima zivljenja i rada, a usmjerene su na promicanje i cuvanje zdravlja i sprjecavanje bolesti. Gradjanin ima pravo na zdravstvenu zastitu sukladno odredbama ovog zakona i Zakona o zdravstvenom osiguranju. Svaki je gradjanin duzan ukazati prvu pomoc unesrecenoj ili bolesnoj osobi sukladno svojem znanju i mogucnostima, te joj omoguciti pristup do najblize zdravstvene ustanove.

Clanak 4.

Vlasnici i ravnatelji poduzeca i drugih pravnih osoba, odgovorni su za primjenu mjera zdravstvene zastite i zastite covjekova okolisa, odnosno radne sredine u kojoj obavljaju djelatnost.
Duznost i odgovornost iz stavka 1. ovog clanka imaju gradjani koji obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima u svojini gradjana i gradjani koji osobnim radom samostalno - u vidu zanimanja - obavljaju umjetnicku ili drugu kulturnu, odvjetnicku ili drugu profesionalnu djelatnost (u daljnjem tekstu: gradjani koji obavljaju gospodarsku ili profesionalnu djelatnost), kao i organizatori javnih priredaba i masovnih skupova u odnosu na zastitu od zaraznih bolesti i povrjeda. Ministarstvo nadlezno za poslove obrazovanja, uz suglasnost nadleznog ministarstva zdravstva putem nastavnih planova i programa osigurava zdravstveni odgoj i provedjenje obrazovanja za zdravstvenu samozastitu predskolske djece i djaka.

Clanak 5.

Zdravstvena djelatnost sto ju obavljaju zdravstvene ustanove i zdravstveni djelatnici u privatnoj zdravstvenoj djelatnosti (u daljnjem tekstu: privatna praksa), pod uvjetima i na nacin propisan ovim zakonom, je djelatnost od interesa za Federaciju.

Clanak 6.

Zdravstvena se djelatnost organizira i provodi kao primarna specijalisticko-konzultativna i bolnicka zdravstvena zastita. Primarna zdravstvena zastita obuhvaca: djelatnost obiteljskog doktora medicine (u daljnjem tekstu: obiteljski lijecnik), djelatnost opce medicine, skolsku medicinu, higijensko-epidemiolos ku zastitu, zubozdravstvenu zastitu, hitnu medicinsku pomoc, medicinu rada, zdravstvenu zastitu djelatnika, zastitu zena i djece, dijagnosticku i ljekarnicku djelatnost. Specijalisticko-konzultativna zdravstvena zastita obuhvaca sustav mjera, aktivnosti i postupaka u svrhu dijagnosticiranja, lijecenja i medicinske rehabilitacije oboljelih, kada po prirodi bolesti s obzirom na druge okolnosti nije potrebno poduzimanje bolnickog lijecenja. Bolnicka zdravstvena djelatnost obuhvaca sustav mjera, aktivnosti i postupaka koje se poduzimaju u svrhu dijagnosticiranja, lijecenja i medicinske rehabilitacije oboljelih u odgovarajucim stacionarnim zdravstvenim ustanovama.

Clanak 7.

Federacija, sukladno s pravima i obvezama utvrdjenim Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav) i zakonom:
1. donosi zakone iz nadlestva Federacije,
2. vodi zdravstvenu politiku tako da podstice i razvija zdrave zivotne navike kod pucanstva.

Clanak 8.

Federacija ostvaruje svoje zadatke s podrucja zdravstvene zastite, tako da osigurava:
- preventivu i suzbijanje zaraznih bolesti koje podlijezu obvezatnom prijavljivanju,
- preventivu i mjere na suzbijanju i lijecenju karantenskih bolesti,
- osiguranje i zastitu higijensko-epidemioloskog minimuma u svim uvjetima zivljenja, osiguranje i organiziranje obvezatne imunizacije protiv djecijih zaraznih oboljenja,
- preventivu malignih oboljenja, AIDS-a, lijecenje od turbekuloze osoba koje nisu osigurane po nekoj drugoj osnovi,
- zdravstveni odgoj i promicanje zdravstvene kulture, zdravstvenu zastitu vojnih invalida i civilnih zrtava rata iznad razine prava iz obvezatnog zdravstvenog osiguranja, sukladno zakonu,
- zdravstvenu zastitu pripadnika Vojske Federacije, ukljuc ujuci i osobe na redovitom odsluzenju vojnog roka i pripadnike Federalnog ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Federalna vojska i pripadnici F MUP-a) iznad razine prava iz obvezatnog zdravstvenog osiguranja, sukladno zakonu,
- jedinstveni zdravstveni statisticki informacijski sustav, koji osigurava jedinstvenu provedbu i izvrsenje statistickih istrazivanja u oblasti zdravstva, a od interesa su za Federaciju. Federacija osigurava financijska sredstva za poslove iz svojega nadlestva odredjena zakonom. Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo zdravstva) poduzet ce sve mjere, osigurati uvjete i izvrsiti potrebne radnje radi osiguranja izvrsenja zajamcenih prava utvrdjenih ovim zakonom.

Clanak 9.

Zupanija ostvaruje svoje zadatke s podrucja zdravstvene zastite, tako:
- sto osigurava higijensko-epodemiolosku djelatnost, zdravstveni-statisticki informacijski sustav, hitnu medicinsku pomoc, te djelatnost socijalne-medicine na svojem podrucju,
- sto osigurava ostvarivanje prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja, sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju,
- sto osigurava zdravstvenu zastitu pripadnika zupanijske policije iznad razine prava iz obvezatnog zdravstvenog osiguranja sukladno zakonu,
- sto osigurava sredstva za izgradnju i opremanje, te osniva nje zdravstvenih ustanova za provedbu primarne, specijalisticko-konzultativne i bolnicke zdravstvene zastite,
- sto osigurava mrtvozornicku sluzbu.

II - NACELA ZDRAVSTVENE ZASTITE

Clanak 10.

Zdravstvena zastita gradjana u Federaciji provodi se na nacelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj, a specijaliziranog pristupa u specijalistic ko-konzultativnoj i bolnickoj zdravstvenoj zastiti.

Clanak 11.

Sveobuhvatnost zdravstvene zastite osigurava obuhvat svih gradjana Federacije u odgovarajucim mjerama zdravstvene zastite sukladno zakonu.

Clanak 12.

Kontinuiranost zdravstvene zastite postize se ukupnim organiziranjem zdravstva, osobito na razini primarne zdravstvene zastite, koja pruza neprekidnu zdravstvenu zastitu pucanstvu, kroz sve zivotne dobi. Radi osiguranja kontinuiranog djelovanja, sustav zdravstvene djelatnosti u Federaciji treba biti medjusobno funkcionalno povezan i uskladjen.

Clanak 13.

Dostupnost se zdravstvene zastite ostvaruje takvim rasporedom zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika na podrucju Federacije, koji ce gradjanima omoguciti priblizno jednake uvjete zdravstvene zastite, narocito u primarnoj zdravstvenoj zastiti.

Clanak 14.

Nacelo cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zastite osigurava se putem slobodnog izbora, doktora medicine i doktora stomatologije, koji kod gradjana provode mjere za unaprjedjenje zdravlja i preventivu bolesti, te lijecenje i rehabilitaciju do radne osposobljenosti.

Clanak 15.

Nacelo se specijaliziranog pristupa osigurava organizizacijom i razvijanjem posebnih specijaliziranih klinickih, javno-zdravstvenih postignuca i znanja, te njihovom primjenom u praksi.

III - MJERE ZDRAVSTVENE ZASTITE

Clanak 16.

Mjere zdravstvene zastite su:
1. provedba zdravstvenog odgoja i prosvjecivanja sa svrhom podizanja dusevne i tjelesne sposobnosti gradjana;
2. zastita od ekoloskih cinitelja stetnih po zdravlje, ukljucivsi sve mjere za ocuvanje, promicanje i poboljsanje zdravstenih uvjeta zivotnog i radnog okolisa i higijenskih uvjeta za covjekov zivot i rad;
3. mjere protiv pusenja, alkoholizma i narkomanije;
4. otkrivanje i otklanjanje uzroka oboljenja, odnosno sprjecavanje i suzbijanje bolesti i povrjeda te njihovih posljedica;
5. mjere i aktivnosti za sprjecavanje, rano otkrivanje i suzbijanje zaraznih, kronicnih, masovnih nezaraznih i malignih bolesti;
6. preventiva i mjere na suzbijanju karantenskih zaraznih bolesti;
7. osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zastite vojnih invalida, civilnih zrtava rata i obitelji poginulih branitelja;
8. lijecenje i rehabilitacija oboljenih, tjelesno i dusevno ostecenih i povrijedjenih osoba,
9. mjere posebnog zdravstvenog nadzora nad pucanstvom starijim od 65 godina zivota,
10. osiguranje cjelovite (preventivne, kurativne, rehabilitacijske) zdravstvene zastite djece i mladezi, te zastita zena u svezi s planiranjem obitelji, trudnocom, porodjajem i majcinstvom;
11. opskrba lijekovima i drugim medicinskim sredstvima za zdravstvenu zastitu;
12. pregledi umrlih.

Clanak 17.

Mjere zdravstvene zastite, u svezi s radom i radnim okolisem (specificna zdravstvena zastita djelatnika) koje moraju osiguravati poduzeca, druge pravne i fizicka osobe (u daljnjem tekstu: poslodavci) su:
- pravodobno obavjescivanje o opasnosti po zdravlje na radu, savjetovanje o zdravlju, sigurnosti i higijeni rada;
- mjere sprjecavanja i otkrivanja profesionalnih bolesti, sprjecavanje povreda na radu i pruzanje odgovarajuce prve pomoci;
- mjere za utvrdjivanje zdravlja djelatnika koji su na radnom mjestu izlozeni posebnim opasnostima po zdravlje.
Pored mjera iz stavka 1. ovog clanka, poduzeca i poslodavci provode i posebne mjere zastite na radu sukladno zakonu.

Clanak 18.

Mjere zdravstvene zastite iz clanka 16. toc. 1, 2. 3, 5, 6. i 7. ovog zakona provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zastite sto ih donosi federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: ministar zdravstva) na prijedlog Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zavod). Mjere zdravstvene zastite iz clanka 16. toc. 4, 8, 9, 10, 11. i 12. ovog zakona, provode se na temelju plana i programa sto ga donosi ministar zdravstva zupanije (u daljnjem tekstu: zupanijski ministar), na prijedlog nadleznog Zavoda za javno zdravstvo zupanije (u daljnjem tekstu: zupanijski zavod javnog zdravstva).

IV - ORGANIZIRANJE I PROVEDBA ZDRAVSTVENE ZASTITE

Clanak 19.

Zdravstvena se zastita provodi u jedinstvenom sustavu zdravstvene djelatnosti primjenom mjera primarne, specijalistic ko-konsultativne i bolnicke zdravstvene zastite. Podjela poslova izmedju primarne, specijalisticko-konsultativne i bolnicke zdravstvene zastite obavlja se ovisno od poslova i zadataka, slozenosti medicinskih postupaka, specijalnosti zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih su radnika, opreme, te specificnosti pojedinih podrucja.

Clanak 20.

Primarna zdravstvena zastita obuhvaca:
1. rano otkrivanje, sprjecavanje i suzbijanje uzroka oboljenja i povrjedjivanja;
2. sudjelovanje u podizanju i odrzavanju psihofizicke i zdravstvene sposobnosti djelatnika za rad;
3. skrb za ocuvanje zdravlja i lijecenja svih clanova obitelji;
4. provedbu mjera zdravstvene zastite i staranje o zdravstvenom stanju i unaprjedjenju zdravlja djaka, studenata, mladezi, sportasa i ocjenu njihove sposobnosti za skolovanje i rad, kao i mjere zdravstvene zastite i staranje o zdravstvenom stanju pucanstva starijeg od 65 godina, invalida i drugih osoba;
5. zdravstvenu zastitu nespacificnih i specificnih plucnih bolesti;
6. pracenje higijensko-epidemioloske situacije u zivotnom i radnom okolisu uz poduzimanje potrebnih mjera;
7. sprovedbu edukacije zdravstvenih djelatnika.
Primarna zdravstvena zastita narocito provodi:
1. mjere zdravstvene zastite djece predskolskog uzrasta, skrb o njihovom zdravstvenom stanju i unaprjedjenju zdravlja i sudjeluje u podizanju psihofizicke sposobnosti;
2. skrb o zdravstvenoj zastiti zena za vrijeme trudnoce, porodjaja i nakon porodjaja, te o drugim zdravstvenim potrebama zena;
3. mjere za promociju prirodne ishrane dojenceta-dojenja;
4. mjere zdravstvene zastite osoba sa smetnjama u razvoju;
5. ispitivanje nepovoljnog uticaja okolisa na zdravstveno stanje i zdravstvenu sposobnost djelatnika za rad i drugih gradjana;
6. hitnu medicinsku pomoc;
7. lijecenje u ordinaciji, odnosno u stanu osiguranika;
8. kurativne i rehabilitacijske mjere;
9. mjere preventive, lijecenja i saniranja usta i zubi;
10. opskrbu lijekovima i drugim sredstvima za lijecenje;
11. upucivanje pacijenata na specijalisticko-konzultativne preglede na bolnicko i drugo lijecenje, te provodjenje posthospitalnih postupka;
12. koordinaciju i provedbu nuznih dijagnostickih i terapeutskih postupaka.

Clanak 21.

Primarna se zdravstvena zastita provodi i organizira u timskom radu u kojem sudjeluju najmanje doktor medicine i medicinska sestra, odnosno zdravstveni tehnicar. Poslove u primarnoj zdravstvenoj zastiti obavlja doktor medicine, doktor stomatologije i magistar farmacije, obiteljski lijecnik, specijalista opce i medicine rada, pedijatar, specijalista iz oblasti javnog zdravstva, specijalisti ginekologije, skolske medicine, specijalista pulmolog i specijalist medicinske biokemije ili diplomirani inzinjer medicinske biokemije sa svojim suradnicima. U primarnoj zdravstvenoj zastiti sudjeluje specijalist pedijatar u zdravstvenoj zastiti djece i ginekolog u zdravstvenoj zastiti u svezi s trudnocom, porodjajem, majcinstvom, planiranjem obitelji i ranim otkrivanjem raka. Doktor stomatologije sa svojim suradnicima provodi poslove iz clanka 20. stavak 2. tocke 9. ovog zakona, a magistri farmacije sa svojim suradnicima provode poslove iz clanka 20. stavka 2. tocka 10. ovog zakona. U provedbi pojedinacnih mjera primarne zdravstvene zastite, a posebice u zdravstvenoj zastiti djelatnika, djece predskolskog i skolskog uzrasta sudjeluje i psiholog, logoped i socijalni djelatnik, odnosno drugi strucnjaci za pojedina pitanja te zastite. Zdravstveni djelatnici u primarnoj zdravstvenoj zastiti u timskom radu suradjuju sa doktorima medicine drugih specijalnosti u specijalisticko-konzultativnoj i bolnickoj zdravstvenoj zastiti. Zdravstveni djelatnici u primarnoj zdravstvenoj zastiti svojim radom poticu i usmjeravaju mjere samozastitne aktivnosti osiguranika, kao i aktivnosti i mjere organizacija i tijela drzavne uprave.

Clanak 22.

Specificna zdravstvena zastita djelatnika, kao dio primarne zdravstvene zastite, obuhvaca prvenstveno preventivne poslove u svezi sa stvaranjem i odrzavanjem sigurne i zdrave radne sredine, koja omogucava optimalno fizicko i mentalno zdravlje na radu i prilagodjavanje uvjeta rada sposobnostima djelatnika. Ministar zdravstva i federalni ministar socijalne politike raseljenih osoba i izbjeglice ce blizim propisom regulirati vrstu i opseg lijecnickih pregleda radi utvrdjivanja zdravstvene sposobnosti za rad djelatnika.

Clanak 23.

Specificna zdravstvena zastita djelatnika obuhvaca:
1. ljecnicke preglede radi utvrdjivanja zdravstvene sposobnosti;
2. pracenje zdravstvenog stanja djelatnika u odnosu na rad;
3. identifikaciju i procjenu rizika stetnih po zdravlje na radnom mjestu;
4. sistematske kontrolne preglede djelatnika s obzirom na spol, dob i uvjete rada, te pojavu profesionalnih bolesti, ozljeda na radu, te kronicnih bolesti;
5. davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, higijeni rada, organizaciji, te o osobnim i kolektivnim zastitnim sredstvima;
6. preventivne sanitarne preglede djelatnika koji se obvezatno provode radi zastite okolisa, zastite potrosaca, odnosno korisnika i druge obvezatne zdravstvene preglede;
7. organiziranje i pruzanje prve pomoci i hitnih intervencija na licu mjesta u procesu rada;
8. sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti;
9. kontinuiranu skrb o boljoj prilagodjenosti uvjeta rada djelatnicima;
10. suradnju u izvjescivanju, strucnom osposobljavanju i obrazovanju u djelatnosti medicine rada, higijene rada i ustrojstva;
11. ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu (djelovanje prasine, buke, rasvjete, zracenja i dr.) radi zastite od profesionalnih bolesti:
12. zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjecivanje djelatnika;
13. ocjenjivanje potreba za upucivanje djelatnika na medicinski programiran aktivan odmor radi poboljsanja zdravstvene sposobnosti djelatnika za rad;
14. provedbu medicinski programiranog odmora;
15. sudjeluje u mjerama rehabilitacije djelatnika.

Clanak 24.

Specificnu zdravstvenu zastitu djelatnici ostvaruju na temelju ugovora izmedju poslodavaca i doma zdravlja odnosno druge zdravstvene ustanove koja u svom sastavu ima djelatnost medicine rada, ili ugovorom sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi. Za potrebe pracenja, proucavanja i promicanja djelatnosti specificne zdravstvene zastite moze se osnivati zupanijski zavod za medicinu rada, odnosno zdravstvena ustanova za specificnu zdravstvenu zastitu djelatnika. Troskove medicinske specificne zdravstvene zastite djelatnika snosi poslodavac.

Clanak 25.

Specijalisticko-konzultativna i bolnicka zdravstvena zastita obuhvaca:
1. specijalisticko-konzultativnu zdravstvenu zastitu u okviru koje se:
- pruza konzultativna zdravstvena zastita po zahtjevu primarne zdravstvene zastite;
- vrsi dijagnostika i lijecenje povrijedjenih i oboljelih primjenom standardnih dijagnostickih i terapeutskih postupaka;
- vrsi potpuna medicinska rehabilitacija;
2. bolnicka zdravstvena zastita, u okviru koje se:
- vrsi stacionarno lijecenje primjenom standardnih dijagnostic kih i terapeutskih postupaka, tijekom 24 sata;
- vrsi konzilijarna zastita uz sudjelovanje konzilija zdravstvenih djelatnika razlicitih specijalnosti;
- vrsi zdravstveno prosvjecivanje pacijenata;
- vrsi strucno-metodoloska pomoc;
- vrsi strucno osposobljavanje i obrazovanje svih profila i razina strucnosti;
- vrsi znanstvenoistrazivacki rad.
Poslove i zadatke zdravstvene zastite iz stavaka 1. ovog clanka, obavljaju specijalisti i subspecijalisti svih grana medicine, pojedinacno ili timski, a vrse se u specijalistickim ordinacijama, poliklinikama i bolnicama.

V - PRAVA I DUZNOSTI GRADJANA U OSTVARIVANJU ZDRAVSTVENE ZASTITE

Clanak 26.

U ostvarivanju zdravstvene zastite svaki gradjanin ima neotudjivo pravo na:
1. pristupacnu zdravstvenu uslugu standardne kakvoce i jednakog sadrzaja utvrdjenu pravilima zdravstvenog osiguranja;
2. nadoknadu stete koja mu je nanesena pruzanjem neodgovarajuce zdravstvene usluge, u slucaju dokazane strucne grjeske;
3. slobodan izbor obiteljskog lijecnika, doktora medicine i doktora stomatologije sukladno odredbama zakona i pravilima zdravstvenog osiguranja;
4. hitnu neodgodivu medicinsku pomoc u trenutku kad mu je ona potrebna;
5. tocno obavjescivanje i poduku o svim pitanjima koja se ticu njegova zdravlja;
6. odbijanje da bude predmet znanstvenog istrazivanja ili bilo kojeg drugog pregleda ili medicinskog tretmana bez svoje suglasnosti;
7. izbor izmedju vise mogucih oblika medicinskih intervencija koje mu ponudi doktor medicine, odnosno doktor stomatologije, osim u slucaju neodgodive intervencije cije bi nepoduzimanje ugrozilo zivot i zdravlje gradjana i izazvalo trajna ostecenja;
8. tajnost svih podataka koji se odnose na stanje njegovog zdravlja;
9. odbijanje pregleda i lijecenja od strane doktora medicine, odnosno doktora stomatologije zbog gubljenja povjerenja;
10. odbijanje kirurske i druge medicineke intervencije, ako je pri svijesti i sposoban je za rasudjivanje, ukoliko mu je lijecnik ukazao na stetne posljedice za njegov zivot i zdravlje u slucaju odbijanja takve intervencije. Za osobe koje nisu pri svijesti ili nisu sposobne za rasudjivanje, ovu suglasnost daju roditelji, staratelji, supruznik ili drugi blizi rodjaci, osim u slucaju da postoji opasnost po zivot oboljelog ili ozlijedjenog, a zbog zurnosti nije moguce pravodobno pribaviti suglasnost;
11. ishranu u skladu sa svjetonazorom za vrijeme boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi, koja nije u suprotnosti sa propisanom medicinskom dijetom;
12. obavljanje vjerskih obreda za vrijeme boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi u za to predvidjenoj prostoriji, ukljucujuci i pravo opremanja u mrtvacnici u slucaju smrti, uz primjenu vjerskih obreda - odvojeno po konfesijama.

Clanak 27.

Gradjani na podrucju Federacije imaju pravo zastite od opasnosti po zdravlje ili zivot, izazvanih zagadjivanjem zivotne sredine biloskim, fizickim i kemijskim stetnim agensima u vodi, zraku, tlu, hrani, predmetima opce uporabe i lijekovima.
Gradjani imaju pravo i na zastitu od stetnih djelovanja ionizirajuc eg odnosno neionizirajuceg zracenja, buke i vibracije, kao i zastitu od stetnog djelovanja proizvoda odobrenih za javnu uporabu, koji zbog grjesaka u izradi mogu izazvati ostecenja zdravlja.
Gradjani koji pretrpe zdravstveno ostecenje zbog djelovanja cinitelja iz st. 1. i 2. ovog clanka imaju pravo na nadoknadu stete od poduzeca, drugih pravnih osoba i gradjana, koji obavljaju gospodarsku ili profesionalnu djelatnost sukladno zakonu.

Clanak 28.

Pod pravom gradjanina na zdravstvenu uslugu standardne kakvoce i jednakog sadrzaja, podrazumijeva se usaglasenost pruzene zdravstvene zastite sa suvremenim medicinskim saznanjima, tehnologijom i utvrdjenim standardima, sukladno pravilima zdravstvenog osiguranja. U kakvocu zdravstvene usluge ulazi i tehnoloski prihvatljiv nacin pruzanja te zdravstvene usluge i sigurnost pruzene usluge za gradjanina. Radi trajnog osiguranja kakvoce zdravstvenih usluga njihova se kakvoca mora trajno kontrolirati mjerama interne strucne kontrole, mjerama inspekcije i pravom gradjanina na reklamiranje kakvoce i njegovim pravom za pokretanje postupka za osnivanje lijecnickog konzilija, sukladno sa odredbama ovog zakona, ukljuc ujuci tu i pravo na nadoknadu stete zbog neodgovarajuce pruzene zdravstvene usluge, u slucaju dokazane strucne grjeske. Troskove konzilijarnog pregleda snosi gradjanin, ako je zahtjev za osnivanje ljecnickog konzilij neutemeljen, odnosno doktor medicine koji ga je lijecio, ako je zahtjev utemeljen. Ministar ce zdravstva pravilnikom propisati postupak i nacin rada ljecnickog konzilija.

Clanak 29.

Gradjanin ima pravo-neposredno ili pismenim putem - od ravnatelja zdravstvene ustanove, odnosno zdravstvenog djelatnika koji obavlja privatnu praksu, zatraziti zastitu svojih prava s obzirom na kakvocu, sadrzaj, vrstu zdravstvene usluge i na odnos prema njemu u procesu pruzanja zdravstvenih usluga. Ravnatelj zdravstvene ustanove, odnosno zdravstveni djelatnik koji obavlja privatnu praksu duzan je bez odgadjanja ispitati opravdanost zahtjeva gradjanina i u roku od tri dana od dana prijema, donijeti rjesenje i dostaviti ga gradjaninu. Gradjanin koji nije zadovoljan rjesenjem ravnatelja zdravstvene ustanove, odnosno zdravstvenog djelatnika koji obavlja privatnu praksu, ima pravo zastitu svojih prava zatraziti u roku od 15 dana od dana prijema rjesenja, kod nadleznog ministra. Protiv konacnog akta nadleznog ministra, gradjanin moze traziti zastitu svog prava kod nadleznog suda - sukladno zakonu.

Clanak 30.

U postupku nadoknade stete, pravni odnosi gradjanina i zdravstvene ustanove u svim oblicima vlasnistva, reguliraju se po nacelima odgovornosti sukladno zakonu. Zastitu svojih prava gradjanin moze zatraziti od nadleznog inspekcijskog tijela i nadleznog tijela zdravstvenog osiguranja -sukladno zakonu.

Clanak 31.

Gradjani su duzni svoja prava na zdravstvenu zastitu koristiti sukladno zakonu i uputama o lijecenju, koja im daje obiteljski lijecnik, odnosno doktor medicine i doktor stomatologije, a osobno su odgovorni ako se ne pridrzavaju ovih uputa.

Clanak 32.

Ako obiteljski lijecnik, odnosno doktor medicine, posumnja da se radi o zaraznoj bolesti opasnoj po zdravlje drugih, provest ce odgovarajuce dijagnosticke i terapijske postupke i bez suglasnosti gradjanina.

Clanak 33.

Osobe oboljele od dusevne bolesti koja predstavljaju opasnost po njihov zivot, zivot gradjana ili imovinu, u zurnim slucajevima smjestit ce se na privremeno bolnicko lijecenje u odgovarajucu zdravstvenu ustanovu. Osobe iz stavka 1. ovog clanka upucuje u odgovarajucu zdravstvenu ustanovu obiteljski lijecnik, odnosno doktor medicine - uz odgovarajucu pratnju. Ako takve osobe prilikom upucivanja pruzaju fizicki otpor, zdravstvenom djelatniku ce do smjestaja u odgovarajucu zdravstvenu ustanovu, pomoc pruziti ovlasteni sluzbenik nadleznog tijela unutarnjih poslova. Zdravstvena ustanova koja je primila osobu oboljelu od dusevne bolesti, duzna je o tomu bez odgadjanja izvjestiti obitelj oboljelog, ukoliko ona o tomu nije upoznata, opcinski sud i tijela starateljstva prema mjestu posljednjeg prebivalista, odnosno boravis ta primljene osobe. Ako je prebivaliste, odnosno boraviste nepoznato, treba obavijestiti sud i tijelo starateljstva prema mjestu sjedista zdravstvene ustanove.

Clanak 34.

Zdravstveni su djelatnici duzni cuvati kao profesionalnu tajnu sve sto znaju o zdravstvenom stanju bolesnika. Na cuvanje proefionalne tajne obvezatni su i drugi djelatnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih duznosti, te studenti i djaci srednjih skola zdravstvenog usmjerenja. Povrjeda cuvanja profesionalne tajne je teza povrjeda pravila kodeksa medicinske etike.

VI - OSNIVANJE I ORGANACIJA ZDRAVSTVENIH USTANOVA

Clanak 35.

Zdravstvenu djelelatnost obavljaju zdravstvene ustanove koje osniva Federacija, zupanija, odnosno opcina te domace i strane fizicke, odnosno pravne osobe, na temelju sugasnosti iz clanka 37. ovog zakona. Federacija je osnivac federalnih zavoda iz cl. 80, 83. i 86. ovog zakona. Dvije ili vise zupanija i Federacija mogu biti osnivaci: klinike, kao samostalne zdravstvene ustanove, klinicke bolnice, klinicko-bolnickog centra, klinickog centra, zupanijske bolnice, odnosno zavoda. Zupanija moze biti osnivacem: poliklinike, opce bolnice, specijalne bolnice, zupanijske bolnice, ljecilista i zavoda, odnosno zupanijskog zavoda za javno zdravstvo, doma zdravlja i ustanove za zdravstvenu njegu u domu. Opcina moze biti osnivacem: doma zdravlja, odnosno podruc ne ambulante, ustanove za zdravstvenu njegu u domu, ljekarne, ljecilista, opce i specijalne bolnice. Domace i strane fizicke, odnosno pravne osobe mogu biti osnivacima: poliklinike, opce bolnice, specijalne bolnice, ljecilista, ljekarne, ustanove za zdravstvenu njegu u domu i zavoda kao specijalizirane zdravstvene ustanove u svim oblicima svojine.

Clanak 36.

Osnivac zdravstvenih ustanova u vlasnistvu Federacije je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament Federacije). Osnivac zdravstvenih ustanova u vlasnistvu zupanije je zakonodavno tijelo zupanije. Osnivac zdravstvenih ustanova u vlasnistvu opcine je opcinsko vijece.

Clanak 37.

Zdravstvene ustanove bolnicke zdravstvene zastite osnivaju se sukladno mrezi zdravstvene djelatnosti, koja podrazumijeva vrstu i kapacitet zdravstvenih ustanova potrebnih za osiguranje zastite zdravlja gradjana na podrucju Federacije.
Zdravstvene se ustanove primarne zdravstvene zastite osnivaju sukladno mrezi zdravstvene djelatnosti, koja podrazumijeva vrstu i kapacitet zdravstvenih ustanova potrebnih za osiguranje zastite zdravlja gradjana na podrucju zupanije.
Mrezu zdravstvene djelatnosti iz stavka 1. ovog clanka utvrdjuje Parlament Federacije na prijedlog ministra zdravstva, a mrezu zdravstvene djelatnosti iz stavka 2. ovog clanka zakonodavno tijelo zupanije na prijedlog zupanijsknog ministra. Zdravstvene se ustanove mogu osnivati i izvan mreze zdravstvene djelatnosti, sukladno odredbama ovoga zakona.

Clanak 38.

Mjerila za uspostavu mreze zdravstvene djelatnosti iz clanka 37. ovoga zakona odredjuju se planom zdravstvene zastite Federacije i zupanije, uvazavajuci:
- zdravstveno stanje, broj, starosnu, spolnu i socijalnu strukturu pucanstva,
- jednake uvjete odnosno mogucnosti za koristenje zdravstvenih usluga, - potreban opseg djelatnosti pojedinih razina zdravstvene zastite iz cl. 20, 21, 22, 23, 24. i 25. ovoga zakona (primarna, specijalisticko-konzultativna i bolnicka),
- stupanj organizacije podrucja, prometnu povezanost i specificnost naseljenosti, te dostupnost na podrucjima koja su rijetko naseljena,
- gospodarske mogucnosti.

Clanak 39.

Zdravstvena djelatnost mora biti organizirana tako, da je pucanstvu uvijek osigurana i dostupna hitna medicinska pomoc, ukljucujuci hitni prijevoz.

Clanak 40.

Djelatnost zavoda javnog zdravstva, hitne medicinske pomoci, djelatnost presadjivanja organa, izuzev autotransplantacije, vjestacke oplodnje, ako je u pitanju heterodonacija, patologija, sudska medicina i mrtvozornicka djelatnost, ne mogu biti predmet privatne djelatnosti.

Clanak 41.

Zupanijski zavod osiguranja raspisuje natjecaj za popunjavanje mreze zdravstvene djelatnosti iz clanka 37. st. 1. i 2. ovog zakona za obavljanje primarne, specijalisticko-konzultativne i bolnicke zdravstvene zastite.
Odluku o izboru najpovoljnijeg ponudjaca, donosi zupanijski zavod osiguranja - uz pribavljenu suglasnost nadleznog ministra.

Clanak 42.

Zupanijski zavod osiguranja zakljucuje ugovor sa zdravstvenim ustanovama, odnosno privatnim zdravstvenim djelatnikom koji su najpovoljniji ponudjaci iz clanka 41. stavak 2. ovog zakona.
Ministarstvo zdravstva zakljucuje ugovor sa zdravstvenim ustanovama koje osiguravaju provedbu zdravstvene zastite iz clanka 7. tocka 2. i clanka 8. ovoga zakona.
Zdravstvene ustanove iz st. 1. i 2. ovoga clanka su ugovorne zdravstvene ustanove.
Privatni zdravstveni djelatnik iz stavka 1. ovoga clanka je ugovorni privatni zdravstveni djelatnik. Ugovorna zdravstvena ustanova, odnosno ugovorni privatni zdravstveni djelatnik, duzni su u nazivu istaknuti da su ugovorna zdravstvena ustanova, odnosni ugovorni privatni zdravstveni djelatnik. Ugovorom se uredjuju odnosi u svezi s obavljanjem zdravstvene djelatnosti.
Ugovorom se podrobno odlucuje:
- o vrsti zdravstvene djelatnosti,
- o opsegu zdravstvene djelatnosti,
- o pocetku obavljanja zdravstvene djelatnosti,
- o nacinu obavljanja zdravstvene djelatnosti,
- o sredstvima sto ih za obavljanje zdravstvene djelatnosti osgurava zupanijski zavod osiguranja, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zavod osiguranja i reosiguranja) i Ministarstvo zdravstva,
- o ostalim pravima i obvezama.

Clanak 43.

Ugovorna zdravstvena ustanova, odnosno ugovorni privatni zdravstveni djelatnik duzni su suradjivati s Federalnim ministarstvom obrane glede pracenja zdravstvenog stanja pripadnika Vojske Federacije.

Clanak 44.

Zdravstvena ustanova ne moze poceti sa radom, dok tijelo nadlezno za poslove zdravstva, utvrdjeno ovim zakonom, ne donese rjesenje o ispunjenju propisanih uvjeta glede prostora, kadra i medicinsko-tehnicke opreme.
Rjesenje iz stavka 1. ovog clanka za zdravstvene ustanove, u smislu clanka 35. st. 2. i 3. donosi ministar zdravstva, a za ustanove iz st. 4, 5. i 6. istog clanka zupanijski ministar.
Uvjete glede prostora, kadra i medicinsko-tehnicke oprene propisuje ministar zdravstva.

Clanak 45.

Odredba clanka 44. ovoga zakona, primjenjuje se i u slucaju prosirenja i promjene zdravstvene djelatnosti.

Clanak 46.

Zdravstvenoj se ustanovi ili dijelu zdravstvene ustanove privremeno zabranjuje rad ako tijelo zdravstveno-inspekcijskog nadzora utvrdi:
- povrjede zakonitosti u radu koje utjecu na ostvarivanje prava gradjana u zdravstvenoj ustanovi ili njezinu dijelu;
- bitne povrjede pravila medicinske tehnologije i pravila-kodeksa medicinske etike;
- bitne propuste u lijecenju i drugim mjerama zdravstvene zastite;
- da uvjeti pruzanja zdravstvene zastite i odnosi prema korisnicima zdravstvene zastite nisu sukladni odredbama ovoga zakona i aktima donesenim na temelju zakona.
Ukoliko zdravstvena ustanova, ili njezin dio u propisanom roku ne otkloni utvrdjene nedostatke, izrice joj se mjera zabrane rada. Zdravstvenoj se ustanovi zabranjuje rad i kada su povrjede iz stavka 1. ovog clanka dovele do ozbiljnih posljedica po zdravlje i zivot gradjana, u kojem se slucaju ne moze zdravstvenoj ustanovi ostvariti rok za otklanjanje tih nedostataka.

Clanak 47.

Zdravstvena ustanova prestaje s radom:
- ako vise ne postoji potreba za obavljanjem djelatnosti za koju je osnovana, a nema mogucnosti reorganizacije za obavljanje druge zdravstvene djelatnosti,
- ako ne ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje djelatnosti.
Prijedlog za prestanak rada zdravstvene ustanove moze podnijeti vlasnik, zupanijski zavod osiguranja, odnosno ministarstvo zdravstva, ako je ugovorna zdravstvena ustanova, kao i nadlezna komora.
Odluku o prestanku rada zdravstvene ustanove u slucaju iz stavaka 1. alineja 1. ovog clanka, donosi vlasnik, Federalni zavod osiguranja i reosiguranja, zupanijski zavod osiguranja, odnosno Ministarstvo zdravstva, a u slucaju iz stavka 1. alineja 2. ovog clanka donosi ministar zdravstva, odnosno zupanijski ministar. Protiv odluke o prestanku rada zdravstvene ustanove moze se pokrenuti upravni spor.

Clanak 48.

Sredstva za financiranje zdravstvenih ustanova koja osiguravaju izvrsenje prava iz clanka 7. tocka 2. i clanka 8. ovoga zakona, osiguravaju se:
- iz sredstava proracuna Federacije,
- iz donacija, pomoci i drugih izvora.

Clanak 49.

Sredstva za rad zdravstvena ustanova ostvaruje:
- ugovorom s zupanijskim zavodom osiguranja;
- ugovorom s Federalnim zavodom osiguranja i reosiguranja;
- ugovorom s Ministarstvom zdravstva ili tijelom nadleznim za poslove zdravstva zupanije (u daljnjem tekstu: zupanijsko ministarstvo), koje se, sukladno zakonu, financiraju iz proracuna Federacije, zupanije i proracuna opcine;
- ugovorom po osnovi dragovoljnog osiguranja;
- iz sredstava osnivaca sukladno aktu o osnivanju;
- iz sredstva proracuna Federacije, zupanije, odnosno opcine;
- iz sudjelovanja korisnika zdravstvene zastite u pokricu dijela ili ukupnih troskova zdravstvene zastite;
- iz drugih izvora na nacin i pod uvjetima odredjenim zakonom, aktom o osnivanju i statutom zdravstvene ustanove.

VII - UPRAVLJANJE ZDRAVSTVENIM USTANOVA

Clanak 50.

Zdravstvenom ustanovom upravlja upravno vijece.
Upravno vijece zdravstvene ustanove u vlasnistvu Federacije ima devet clanova i cine ga predstavnici:
- osnivaca - pet (5) clanova;
- zdravstvenih djelatnika ustanove - tri (3) clana;
- Ministarstva zdravstva - jedan (1) clan.
Upravno vijece zdravstvene ustanove u vlasnistvu dvije ili vise zupanija i Federacije cine predstavnici:
- zupanije - osnivaca po dva (2) clana, odnosno tri (3) clana;
- zdravstvenih djelatnika ustanove - tri (3) clana;
- Ministarstva zdravstva - dva (2) clana.
Izuzetno u upravno vijece zdravstvene ustanove iz stavka 3. ovog clanka, zupanije kojima je klinicka zdravstvena ustanova ujedno i opca, odnosno zupanijska bolnica, daju tri (3) clana.
Upravno vijece zdravstvene ustanove u vlasnistvu zupanije, odnosno opcine ima pet clanova i cine ga predstavnici:
- osnivaca - tri (3) clana;
- zdravstvenih djelatnika ustanove - jedan (1) clan;
- zupanijskog ministarstva - jedan (1) clan.
Predsjednika i clanove upravnog vijeca zdravstvene ustanove iz stavka 2. ovog clanka imenuje i razrjesava Vlada Federacije na prijedlog ministra zdravstva.
Clanove upravnog vijeca zdravstvene ustanove iz stavka 3. ovog clanka imenuje i razrjesava Vlada Federacije na prijedlog ministra zdravstva.
Clanove upravnog vijeca zdravstvene ustanove iz stavka 4. ovog clanka imenuje i razrjesava vlada nadlezne zupanije, odnosno opcinsko vijece - na prijedlog zupanijskog ministra.
Visinu nadoknade za rad clanova upravnog vijeca utvrdjuje osnivac zdravstvene ustanove, a isplacuje se iz sredstava zdravstvene ustanove.
Nacin izbora, opoziva i mandat clanova upravnog vijeca zdravstvene ustanove, vrsi se sukladno zakonu.

Clanak 51.

Ravnatelja zdravstvene ustanove u drustvenom vlasnistvu imenuje i razrjesava upravno vijece. Ravnatelja zdravstvene ustanove, ciji je osnivac Federacija, imenuje i razrjesava upravno vijece, uz suglasnost ministra zdravstva i zamjenika ministra zdravstva. Izuzetno, za vrijeme ratnog stanja kada ne postoje uvjeti za rad upravnog vijeca, ravnatelja imenuje i razrjesava Vlada Federacije, odnosno vlada zupanije.

Clanak 52.

Za ravnatelja zdravstvene ustanove imenuje se osoba s visokim obrazovanjem zdravstvenog usmjerenja.
Za ravnatelja zdravstvene ustanove koja osigurava specijalistic ko-konzultativnu i bolnicku zdravstvenu zastitu, imenuje se osoba koja, pored uvjeta iz prethodnog stavka ima, u pravilu, i odgovarajucu specijalizaciju iz djelatnosti zdravstvene ustanove. Za ravnatelja zdravstvene ustanove koja osigurava klinicko-bolnic ku zdravstvenu zastitu imenuje se osoba koja pored uvjeta iz st. 1. i 2. ovoga clanka ima u pravilu i zvanje nastavnika fakulteta.
Za ravnatelja zavoda za javno zdravstvo, odnosno zavoda imenuje se osoba koja, pored uvjeta iz stavka 1. ovog clanka, ima, u pravilu, i odgovarajucu specijalizaciju iz djelatnosti zdravstvene ustanove.
Po isteku mandata, ista osoba, na temelju natjecaja moze ponovno biti izabrana za ravnatelja zdravstvene ustanove.

Clanak 53.

Ako ravnatelj nije imenovan sukladno zakonu, u roku 60 dana od dana isteka natjecajnog roka, odluku o postavljenju vrsitelja duznosti ravnatelja donosi upravno vijece. Vrsitelj se duznosti ravnatelja postavlja najdulje na razdoblje od sest mjeseci. Vrsitelj duznosti ravnatelja ima sva prava i obveze ravnatelja.

Clanak 54.

Ravnatelj moze biti razrjesen istekom mandata na kojega je imenovan.
Upravno vijece duzno je razrijesiti ravnatelja i prije isteka mandata za koji je imenovan:
- ako ravnatelj to osobno zahtijeva,
- ako nastane neki od razloga koji po posebnim propisima, ili propisima kojima se uredjuju radni odnosi dovode do prestanka radnog odnosa,
- ako ne izvrsava ugovorene obveze sa zupanijskim zavodom osiguranja, odnosno s Federalnim zavodom osiguranja i reosiguranja,
- ako u svom radu krsi propise i opce akte zdravstvene ustanove ili ne izvrsava odluke upravnog vijeca ili postupa suprotno njima,
- ako svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroci zdravstvenoj ustanovi vecu stetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju duznost, tako da nastane ili bi lako moglo doci do poremecaja stanja pri obavljanju zdravstvene djelatnosti.
Ako upravno vijece ne razrijesi ravnatelja iz razloga propisanih u stavku 2. ovog clanka u roku od 30 dana od dana saznanja za neki od ovih razloga, odluku o razrjesenju ravnatelja donosi osnivac zdravstvene ustanove.
Upravno vijece mora prije donosenja odluke o razrjesenju izvjestiti ravnatelja o razlozima za razrjesenje i dati mu mogucnost da se o njima ocituje.

Clanak 55.

Strucno je vijece zdravstvene ustanove savjetodavni organ ravnatelja.
Strucno vijece imenuje ravnatelj, a sacinjavaju ga najmanje voditelji zdravstvenih odjela ustanove.
U radu strucnog vijeca mogu sudjelovati i zdravstveni suradnici.

Clanak 56.

Strucno vijece zdravstvene ustanove:
- raspravlja i odlucuje o pitanjima iz podrucja strucnog rada,
- predlaze strucna rjesenja u okviru djelatnosti,
- predlaze strucne temelje za program rada i razvoja zdravstvene ustanove,
- daje ravnatelju strucna misljenja i prijedloge glede organizacije rada i uvjeta za razvoj zdravstvene djelatnosti,
- stara se o provedbi unutarnjeg nadzora nad radom djelatnika ustanove,
- obavlja i druge poslove propisane statutom,
- utvrdjuje prijedlog clanova upravnog vijeca zdravstvene ustanove iz reda uposlenih.

VIII - AKTI ZDRAVSTVENIH USTANOVA

Clanak 57.

Akti zdravstvenih ustanova su statut i drugi opci akti.
Statut je osnovni opci akt zdravstvene ustanove kojim se odredjuje:
- organiziranje zdravstvene ustanove,
- nacin odlucivanja ravnatelja i upravnog vijeca,
- nacin na koji ravnatelj donosi odluke u svezi s poslovanjem u zdravstvenoj ustanovi,
- druga prava i obveze ravnatelja i upravnog vijeca
- druga pitanja u svezi s obavljanjem zdravstvene djelatnosti, kao i s radom i poslovanjem zdravstvene ustanove-sukladno statutu.
Statut zdravstvene ustanove podlijeze obveznoj suglasnosti osnivaca.

Clanak 58.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na upravljanje, rukovodj enje i akte zdravstvene ustanove u vlasnistvu Federacije, Federacije i zupanije, odnosno opcine, odgovarajuce se primjenjuju i na zdravstvene ustanove u privatnom i mjesovitom vlasnistvu.
Upravno vijece zdravstvene ustanove u privatnom odnosno mjesovitom vlasnistvu ima najmanje tri clana, a imenuje ih vlasnik ustanove.

IX - VRSTE ZDRAVSTVENIH USTANOVA

1. Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zastite

DOM ZDRAVLJA

Clanak 59.

Dom zdravlja je zdravstvena ustanova koja ima organiziranu primarnu zdravstvenu zastitu za podrucje za koje je osnovan.
Djelatnost doma zdravlja obuhvaca: opcu medicinu, zdravstvenu zastitu zena i djece, skolsku medicinu, zdravstvenu zastitu nespecificnih i specificnih plucnih oboljenja i zubozdravstvenu djelatnost. Na svom podrucju dom zdravlja mora osigurati higijensko-epidemiolosku djelatnost, hitnu medicinsku pomoc, laboratorijsku, radiolosku i drugu dijagnostiku, ako te djelatnosti nisu organizirane u okviru bolnice, odnosno druge zdravstvene ustanove.
Dom zdravlja moze organizirati, sukladno mrezi zdravstvene djelatnosti, radne jedinice za obavljanje specijalisticko-konzultativne zdravstvene djelatnosti ako to zahtijevaju posebne potrebe, s obzirom na zdravstveno stanje pucanstva i kada bi pruzanje zdravstvene zastite u poliklinici ili bolnici otezavalo provedbu te zastite.
U sastavu doma zdravlja, sukladno mrezi zdravstvene djelatnosti, moze iznimno biti rodiliste i stacionar za privremeni smjestaj bolesnika, te centri za fizikalnu i mentalnu rahabilitaciju organizirani sukladno "Projektu rehabilitacije u zajednici".

PODRUCNA AMBULANTA

Clanak 60.

Podrucna je ambulanta zdravstvena ustanova s djelatnoscu iz podrucja rada obiteljskog lijecnika, doktora medicine, doktora stomatologije i polivalentne patronazne medicinske sestre.
Podrucna se ambulanta moze organizirati kao dio doma zdravlja ili privatna praksa. Podrucna ambulanta moze osigurati poslove prirucnog laboratorija.
Podrucna ambulanta za podrucje za koje je osnovana provodi mjere zdravstvenog obrazovanja i prosvjecivanja, mjere higijensko- epidemioloske zastite, vrsi ambulantno i kucno lijecenje i dijagnostiku, odnosno terapiju na razini svoje djelatnosti, kao i zdravstvenu zastitu usta i zuba i provodi mjere patronaznog nadzora i vodi propisane evidencije i dokumentacije.

Clanak 61.

Ako se u domu zdravlja obavlja specijalisticko-konzultativna djelatnost, ona je pod strucnim nadzorom bolnice, sto ih odredi ministar zdravstva, odnosno zupanijski ministar.

Clanak 62.

U ustanovama socijalne skrbi koje zbrinjavaju djecu bez roditelja, djecu za koju se roditelji ne skrbe, socijalno zapustenu djecu, tjelesno i duhovno ostecenu djecu, odrasle osobe te nemocne i stare osobe, mjere se zdravstvene zastite provode putem domova zdravlja, odnosno zdravstvenih djelatnika u privatnoj praksi.
Obavljanje primarne zdravstvene zastite iz stavka 1. ovog clanka obvezatno se uredjuju ugovorom izmedju doma zdravlja, odnosno privatnog zdravstvenog djelatnika i zupanijskog zavoda osiguranja.
U ustanovama socijalne skrbi koje zbrinjavaju osobe ovisne o tudjoj pomoci, kojima je potrebna zdravstvena njega i rehabilitacija po uputama i pod strucnim nadzorom doktora medicine, osiguravaju se mjere zdravstvene zastite prema uvjetima glede prostora, djelatnika i medicinsko-tehnicke opreme sto ih propisuje zupanijski ministar.
Troskove zdravstvene zastite iz stavaka 3. ovog clanka iznad utvrdjenog zdravstvenog standarda snosi ustanova socijalne skrbi.

USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU U DOMU

Clanak 63.

Ustanova za zdravstvenu njegu u domu provodi zdravstvenu njegu i rehabilitaciju bolesnika po uputama i pod strucnim nadzorom doktora medicine - obiteljskog lijecnika.
Poslove zdravstvene njege bolesnika obavlja medicinska sestra opceg smjera. Uvjete, organizaciju i nacin rada ustanova za zdravstvenu njegu u domu, utvrdit ce ministar zdravstva.

2. Ljekarna

Clanak 64.

Ljekarna je zdravstvena ustanova koja lijekovima osigurava opskrbu pucanstva, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu. Opskrba lijekovima, u smislu ovog zakona podrazumijeva nabavku, cuvanje i izdavanje gotovih lijekova na recept i bez recepta, te izradu, ispitivanje i izdavanje magistralnih i galenskih pripravaka.

Clanak 65.

Ljekarna moze organizirati ogranak ljekarne, odnosno spremiste.
Ogranak ljekarne je dio ljekarne koji osigurava opskrbu gotovim lijekovima pucanstva, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu, kao i izradu i izdavanje magistralnih pripravaka.
Spremiste ljekarne je dio ljekarne ili ogranka u kojemu se mogu izdavati gotovi lijekovi, izuzev opojnih droga.
Ljekarna, ogranak ljekarne i spremiste mogu se organizirati pod uvjetima i na nacin sto ih propisuje ministar zdravstva - na prijedlog farmaceutske komore.

Clanak 66.

Ljekarnicka se djelatnost obavlja u okviru mreze zdravstvene djelatnosti, ili samostalno.
Ljekarna se osniva za odredjeno podrucje koje odredi zupanija ili opcina, sukladno mrezi zdravstvene djelatnosti.

Clanak 67.

Ljekarne osim ljekarnicke djelatnosti mogu obavljati i:
1. opskrbu pomocnim ljekovitim sredstvima, pomocnim sredstvima u lijecenju i medicinskim proizvodima;
2. opskrbu djecjom hranom i ostalim dijetetskim proizvodima;
3. opskrbu sredstvima za njegu, promicanje i ocuvanje zdravlja koje propise farmaceutska komora;
4. savjetovanje u svezi s propisivanjem i racionalnom primjenom lijekova i pomocnih ljekovitih sredstava.
Ljekarne, uz financijsko, moraju voditi i materijalno knjigovodstvo.

Clanak 68.

Niti jedna pravna i fizicka osoba ne smije u pravnom prometu poslovati pod nazivom ljekarna, ako ne obavlja ljekarnicku djelatnost u smislu clanka 64. ovog zakona.

3. Zdravstvene ustanove specijalisticko-konzultativne i bolnicke zdravstvene zastite

POLIKLINIKA

Clanak 69.

Poliklinika je zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalistic ko-konzultativna zdravstvena zastita, dijagnostika i medicinska rahabilitacija, osim stacionarnog lijecenja.
Poliklinika se, u pravilu, osniva kao dio klinicko-bolnicko zdravstvene ustanove, a moze se osnovati i kao dio doma zdravlja, odnosno kao samostalna zdravstvena ustanova.
Zdravstvene ustanove utvrdjene ovim zakonom zakljucuju ugovor s poliklinikom, koja je organizirana kao samostalna zdravstvena ustanova za obavljanje dijagnosticke i specijalistic ko-konzultativne zdravstvene zastite.

BOLNICA

Clanak 70.

Bolnicka djelatnost obuhvaca dijagnostiku, lijecenje, medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu, boravak i prehranu u opcim i specijalnim bolnicama.
Djelatnost iz stavka 1. ovog clanka obavlja bolnica koja u svom sastavu mora imati jedinice:
- za specijalisticko-konzultativno lijecenje,
- za hitnu medicinsku pomoc,
- za laboratorijsku, radiolosku i drugu dijagnostiku,
- za opskrbu lijekovima - bolnicka ljekarna.
Bolnica mora imati osiguranu i organiziranu:
- ambulantno-medicinsku rehabilitaciju,
- opskrbu krvlju, krvnim komponentama, ako to zahtijeva priroda njezinog rada (transfuzioloski odjel),
- anesteziologiju,
- patologiju,
- mrtvacnicu.

Clanak 71.

Po svojoj su namjeni, bolnice opce, specijalne i zupanijske.
Opca bolnica je zdravstvena ustanova koja osim djelatnosti iz clanka 70. ovog zakona ima specijalisticko-konzultativnu sluzbu i posteljne mogucnosti najmanje za podrucje inetrne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva.
Opca bolnica mora osigurati i uvjete za izolaciju oboljelih od akutnih psihoza. Ako u mjestu ili neposrednoj blizini opce bolnice postoji djecija bolnica, opca bolnica ne mora imati radnu jedinicu za pedijatriju.
Specijalna je bolnica zdravstvena ustanova za specijalisticko-konsultativno i bolnicko lijecenje odredjenih bolesti, kronicnih bolesti, odnosno za lijecenje stanovite skupine pucanstva i medicinsku rehabilitaciju, bez prirodnog ljekovitog izvora koja osim uvjeta iz clanka 70. stavka 2. ovoga zakona ima posteljne, dijegnosticke i druge uvjete prilagodjene svojoj namjeni.
Za podrucje jedne ili vise zupanija moze se organizirati zupanijska bolnica, koja osim uvjeta iz cl. 70. i 71. stavka 2. ovoga zakona, ispunjava posteljne, dijagnosticke i druge uvjete utvrdjene zupanijskim zakonom.

LJECILISTE

Clanak 72.

Poseban oblik zdravstvene djelatnosti provodi se u ljecilistima gdje se prirodnim ljekovitim izvorima (voda, blato, pijesak i more) i postignucima rehabilitacijske struke provodi preventivna zdravstvena zastita specijalisticko-konzultativna i bolnicka rehabilitacija.

ZAVOD

Clanak 73.

Zavod je specijalizirana zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalisticko-konzultativna zdravstvena zastita, uz zasebnu djelatnost medicinske tehnologije, kao i odredjena medicinska ispitivanja.

ZDRAVSTVENE USTANOVE U KOJIMA SE IZVODI NASTAVA

Clanak 74.

Obrazovanje studenata i ucenika za potrebe zdravstva, vrse fakulteti (medicinski, stomatoloski i farmaceutski fakultet) i skole zdravstvenog usmjerenja.
Zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uvjete za izvodjenje nastave sukladno nastavnim planovima i programima fakulteta, odnosno skola zdravstvenog usmjerenja nazivaju se klinicke ustanove.
U klinickim ustanovama, kao nastavnim bazama fakulteta, odnosno skolama zdravstvenog usmjerenja, organizira nastava za studente viseg i visokog obrazovanja, dodiplomska i postdiplomska nastava.
Klinicke su ustanove obvezatne organizirati i provoditi specijalistic ko usavrsavanje iz podrucja uzih specijalnosti zdravstvenih djelatnika.

Clanak 75.

Klinicke su ustanove: klinika, klinicka bolnica, klinicki bolnicki centar i klinicki centar.
Klinika je zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove koja obavlja najslozenije oblike zdravstvene zastite iz neke specijalisticke djelatnosti, i u kojoj se izvodi fakultetska nastava (medicinski, stomatoloski i farmaceutski fakultet), te provodi znanstvenoistrazivacki rad za djelatnost zbog koje je osnovana.
Klinicka je bolnica zdravstvena ustanova u kojoj najmanje dvije od navedenih djelatnosti (interna, kirurgija, pedijatrija, ginekologija i porodiljstvo) nose naziv klinika i najmanje jos dvije druge djelatnosti druge specijalnosti, odnosno dijagnostike.
Klinicki je bolnicki centar zdravstvena ustanova u kojoj osim naziva klinika za djelatnost iz stavka 3. ovoga clanka, naziv klinika ima vise od polovice ostalih specijalnosti, i u kojima se izvodi vise od polovice nastavnog programa medicinskog, stomatolos kog, farmaceutskog fakulteta, kao i nastavnog programa skola zdravstvenog usmjerenja.
Klinicki centar je zdravstvena ustanova u kojoj se osim naziva klinika, za djelatnost iz stavka 3. ovog clanka, naziv klinika imaju i sve ostale specijalnosti, a u kojima se u cijelosti izvodi nastavni program fakulteta zdravstvenog usmjerenja, kao i nastavni program skola zdravstvenog usmjerenja.
Iznimno, dijelu bolnice koji ne ispunjava uvjete iz st. 2, 3. i 4. ovog clanka visokoskolska ustanova, ugovorom moze povjeriti obavljanje dijela nastave, uz suglasnost ministra zdravstva i ministra obrazovanja, znanosti, kulture i sporta. Ministar zdravstva moze odobriti izvodjenje nastave, osobito dijelova prakticnog rada u primarnoj zdravstvenoj zastiti, ako imaju ugovorni odnos s visim skolama odnosno fakultetima.

Clanak 76.

Uvjete koje moraju ispunjavati klinike, klinicke bolnice, klinicki bolnicki centri i klinicki centri za dodjelu naziva klinicka ustanova, utvrdit ce ministar zdravstva, uz suglasnost nadleznog ministra obrazovanja.
Naziv klinicka ustanova iz stavka 1. ovog clanka dodjeljuje ministar zdravstva - na prijedlog odgovarajuceg fakulteta zdravstvenog usmjerenja.

Clanak 77.

Nastavnici i zdravstveni djelatnici koji izvode nastavu u klinickim ustanovama za potrebe fakulteta, zdravstvenog usmjerenja, istovremeno mogu zasnovati radni odnos s jednom ili vise klinickih ustanova i jednim ili vise fakulteta zdravstvenog usmjerenja, na nacin, da u svakoj ustanovi obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom, tako da njihovo puno radno vrijeme iznosi 42 sata tjedno.
Klinicka ustanova i fakultet zdravstvenog usmjerenja, u izvodjenju nastave, ugovorom uredjuju pitanja iz radnog odnosa.

4. Federalni i zupanijski zdravstveni zavodi

Clanak 78.

Federalni su zdravstveni zavodi zdravstvene ustanove za obavljanje strucnih i znanstvenoistrazivackih zdravstvenih funkcija iz okvira prava i duznosti Federacije na podrucju javno-zdravstvene djelatnosti, transfuzijske medicine, te kontrole lijekova i kontrole imunobioloskih preparata.
Zupanijski su zdravstveni zavodi zdravstvene ustanove za obavljanje strucnih funkcija iz okvira prava i duznosti zupanije, na podrucju javno-zdravstvene djelatnosti transfuzijske medicine, medicine rada i sportske medicine.
Zupanijskim propisima iz oblasti zdravstva regulirati ce se osnivanje i rad zupanijskih i drugih zavoda, ako ovim zakonom nije drugojacije odredjeno.

Clanak 79.

Za obavljanje svojih funkcija zdravstveni zavodi se finansiraju iz izvora propisanih u cl. 48. i 49. alineje 5, 6. i 8. ovog zakona.

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Clanak 80.

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je zdravstvena ustanova koja obavlja javno-zdravstvenu djelatnost na teritoriji Federacije.
Javno-zdravstvena djelatnost obuhvaca: provedba mjera iz oblasti epidemiologije, karantenskih i drugih zaraznih bolesti, masovnih nezaraznih bolesti, provedbu mjera za osiguranje zdravstveno ispravne vode, namirnica i zraka, imunizaciju, sanitaciju, zdravstvenu statistiku i zdravstveno prosvjecivanje.

Clanak 81.

Federalni zavod:
- vrsi statisticka istrazivanja iz podrucja zdravstva - u svrhu pracenja i ocjene zdravstvenog stanja pucanstva, te iz podrucja organizacije i rada zdravstvenih sluzbi,
- planira, predlaze i provodi mjere za ocuvanje i promicanje zdravlja pucanstva zdravstveno-odgojnim aktivnostima, te putem sredstava javnog priopcavanja,
- vodi javno-zdravstvene registre,
- prati i analizira epidemiolosko stanje, predlaze organizira i provodi protuepidemijske mjere, poglavito u izvanrednim situacijama,
- planira i nadzire mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, te provodi preventivne i protuepidemijske DDD postupke, - planira i vrsi centralnu distribuciju cjepiva, nadzire i evaluira provedbe obvezatnih imunizacija,
- obavlja javno-zdravstvene mikrobioloske djelatnosti od interesa za drzavu,
- prati, proucava i ocjenjuje higijensku ispravnost vode za pice, povrsinske i otpadne vode, stanja vodoopskrbe na terenu, zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opce uporabe, kao i onih namijenjenih medjunarodnom prometu,
- izradjuje i predlaze doktrinu, standarde i metode rada u zdravstvenom odabiru i pracenju zdravstvenog stanja djelatnika na poslovima s posebnim uvjetima rada na podrucju Federacije, vozaca svih vrsta motornih vozila, pomoraca, zrakoplovnog osoblja i drugih djelatnika u prometu,
- sudjeluje u predlaganju programa mjera zdravstvene zastite i nomenklature usluga i poslova,
- pruza strucnu pomoc u izradi zdravstvenog zakonodavstva te nadzire provedbu prioritetnih programa,
- obavlja dio poslova preventivne zdravstvene zastite za Vojsku Federacije,
- sudjeluje u poduci zdravstvenih djelatnika te provodi strucna i znanstvena istrazivanja iz podrucja javnog zdravstva,
- prati, analizira i ocjenjuje utjecaj okolisa (zrak, tlo, buka) na zdravstveno stanje pucanstva.

Clanak 82.

Federalni zavod strucno pomaze rad zupanijskih zavoda javnog zdravstva. Federalni zavod obavlja i ostale poslove iz podrucja javnog zdravstva - na zahtjev Ministarstva zdravstva, zupanijskog ministarstva, Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja i zupanijskog zavoda javnog zdravstva.

ZAVOD ZA KONTROLU LIJEKOVA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Clanak 83.

Zavod za kontrolu lijekova Federacije Bosne i Hercegovine, obavlja sljedece poslove:
- vrsi ispitivanje i kontrolu lijekova i pomocnih ljekovitih sredstava u prometu,
- oblikuje doktrinu, norme, normative i postupke za izradu i kontrolu kakvoce lijekova,
- provodi analizu za potrebe farmaceutske industrije i drugih narucitelja te daje strucnu pomoc proizvodjacima u svezi s kakvocom lijekova,
- vrjednuje farmaceutsku dokumentaciju proizvodjaca i ovjerava analiticke propise,
- daje ocjene dokumentacije o sirovinama, proizvodnom procesu i stabilnosti i zavrsnoj kontroli proizvoda,
- kontrolira kakvocu dijagnostickih sredstava, medicinskog pribora i pomagala,
- izradjuje strucne ekspertize za tijela drzavne uprave, ovlascena za nadzor u proizvodnji i prometu lijekovima,
- vrsi superanalize,
- izradjuje i objavljuje farmakopeju Bosne i Hercegovine i sudjeluje u izradi Europske farmakopeje,
- sudjeluje u izradi nacionalnih standarda,
- vrsi zasebnu kontrolu imunobioloskih preparata.

ZAVOD ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU

Clanak 84.

Transfuzijsku djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove koje prikupljaju krv, zajedno s humanitarnim organizacijama, klubovima i udruzenjima dragovoljnih davalaca krvi.
Cuvaju i distribuiraju krv i krvne komponente, osiguravaju pucanstvo, zdravstvenim i drugim ustanovama lijekove proizedene iz krvi, obavlja dijagnosticka ispitivanja i transfuzijsko lijecenje.

Clanak 85.

Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine je zdravstvena ustanova koja obavlja transfuzijsku djelatnost za podrucje Federacije.
Transfuzijsku djelatnost mogu obavljati zupanijski zavodi za transfuzijsku medicinu, odnosno bolnicke stanice za transfuzijsku medicinu.

ZAVOD ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Clanak 86.

Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine pored poslova iz clanka 84. ovog zakona, obavlja i sljedece poslove:
- oblikuje doktrinu i uskladjuje primjenu jedinstvenog standarda u prikupljanju krvi i obradi krvnih komponetnata, laboratorijskom, transfuzioloskom testiranju i indikaciji za transfuzijsko lijecenje,
- uskladjuje i nadzire strucni rad u zavodima i bolnicama iz ove oblasti,
- provodi kontrolu kakvoce rada, reagensa i preparata u transfuziologiji.

ZUPANIJSKI ZAVOD ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU

Clanak 87.

Zupanijski zavod za transfuzijsku medicinu, pored poslova iz clanka 84. ovoga zakona obavlja i sljedece poslove: - uskladjuje primjenu jedinstvenog standarda u prikupljanju krvi i obradi krvnih komponenata, laboratorijskom, transfuzioloskom testiranju i indikaciji za transfuzijsko lijecenje, - strucno i funkcionalno povezuje bolnicke stanice za transfuzijsku medicinu, - uskladjuje i nadzire strucni rad u bolnicama iz ove oblasti.
Transfuzijsku djelatnost iz stavka 1. ovog clanka za podrucje zupanije Sarajevo obavlja Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZUPANIJE

Clanak 88.

Zavod za javno zdravstvo zupanije je zdravstvena ustanova koja obavlja javno-zdravstvenu djelatnost za podrucje zupanije. Zavod za javno zdravstvo zupanije obavlja sljedece poslove:
- prikuplja statisticka izvjesca iz podrucja zdravstva za podrucje zupanije,
- provodi zdravstveno-odgojne aktivnosti za podrucje zupanije,
- nadzire, prati i analizira epidemiolosku situaciju na podrucju zupanije, predlaze i po potrebi, provodi protuepidemijske mjere, nadzire provedbu obvezatnih imunizacija,
- donosi plan i program mjera dezinfenkcije, dezinsekcije i deratizacije, i nadzire njihovo izvrsenje, te provodi preventivne i protuepidemijske DDD postupke za podruc je zupanije,
- obavlja javno-zdravstvenu mikrobiolosku djelatnost od interesa za zupaniju,
- kontrolira higijensku ispravnost vode za pice, povrsinske i otpladne vode, stanje vodoopskrbe te zdravstvenu ispravnost namirnica i predmeta opce uporabe za podrucje zupanije,
- sudjeluje u izradi i provedbi pojedinih programa zdravstvene zastite poglavito u izvanrednim prilikama,
- prati, analizira i ocjenjuje utjecaj okolisa (zrak, tlo, buka) na zdravstveno stanje pucanstva zupanije.

ZUPANIJSKI ZAVOD ZA MEDICINU RADA

Clanak 89.

Zupanijski zavod za medicinu rada je zdravstvena ustanova koja se moze osnovati za obavljanje specificne zdravstvene zastite djelatnika na podrucju zupanije.
Zupanijski zavod za medicinu rada uskladjuje i strucno nadzire sve zdravstvene ustanove za specificnu zdravstvenu zastitu djelatnika koji provode specificnu zdravstvenu zastitu djelatnika na podrucju zupanije za koju se osniva.
Za obavljanje specificne zdravstvene zastite iz clanka 23. ovog zakona, moze se osnovati i zdravstvena ustanova za specificnu zdravstvenu zastitu djelatnika.

Clanak 90.

Zupanijski zavod za medicinu rada obavlja sljedece poslove:
- preventivnu zdravstvenu zastitu,
- statistiska istrazivanja iz podrucja medicine rada,
- planira, predlaze i provodi mjere za ocuvanje i unapredj enje zdravlja djelatnika,
- izradjuje i predlaze doktrinu, standarde i metode rada u zdravstvenom odabiru i pracenju zdravstvenog stanja djelatnika na poslovima s posebnim uvjetima rada na podrucju zupanije za koji se osniva,
- vodi registar profesionalnih bolesti i nezgoda na poslu za podrucje zupanije za koju se osniva,
- sudjeluje u predlaganju programa mjera zdravstvene zastite i nomenklature dijagnostickih i terapijskih postupaka, glede specificne zdravstvene zastite djelatnika,
- pruza strucnu pomoc u izradi propisa iz ove oblasti i nadzire provodjenje programa specificne zdravstvene zastite djelatnika,
- sudjeluje u dopunskom strucnom osposobljavanju djelatnika iz podrucja medicine rada,
- suradjuje sa zdravstvenim ustanovama svih razina zdravstvene zastite.
Zupanijski zavod za medicinu rada i zdravstvene ustanove za specificnu zdravstvenu zastitu djelatnika ostvaruju prihode putem ugovornih obveza o pruzanju programa mjera specificne zdravstvene zastite djelatnika s poslodavcem, poduzecima i drugim pravnim osobama.

ZUPANIJSKI ZAVOD ZA SPORTSKU MEDICINU

Clanak 91.

Zupanijski je zavod za sportsku medicinu zdravstvena ustanova koja moze biti osnovana za obavljanje specificne zdravstvene zastite sportasa za podrucje jednog ili vise zupanija (u daljnjem tekstu: Zavod sportske medicine).
Zavod sportske medicine uskladjuje i strucno nadzire sve sportsko-medicinske institucije koje provode specificnu zdravstvenu zastitu sportasa, na podrucju zupanije za koji se osniva.

Clanak 92.

Zavod sportske medicine obavlja sljedece poslove:
- planira, predlaze i provodi mjere za ocuvanje i promicanje zdravlja sportasa i ucesnika u sportskoj rekreaciji,
- provodi preventivnu zdravstvenu zastitu svih registriranih sportasa putem kontrolnih, periodicnih i sistematskih specijalistickih ljecnickih pregleda;
- specijalisticku kurativnu zdravstvenu zastitu, lijecenje i rehabilitaciju oboljelih i povrijedjenjih sportasa;
- izradjuje i predlaze doktrinu, standarde i metode rada u zdravstvenom odabiru i pracenju zdravstvenog stanja sportasa po pojedinim sportskim granama na podrucju zupanije za koji se osniva;
- vodi registar specificnih oboljenja i povrjeda u sportu;
- vrsi znanstvenooistrazivacki rad iz oblasti sportske medicine;
- vrsi poduku medicinskih kadrova iz sportske medicine;
- vrsi ocjenu stanja zdravlja i daje suglasnost za aktivno bavljenje sportom i sportskom rekreacijom;
- prati vrhunska dostignuca sportasa putem specificnih testiranja i sudjeluje u pripremi sportasa za velika sportska natjecanja (svjetska prvenstva, olimpijske i mediteranske igre);
- suradjuje sa zdravstvenim ustanovama svih razina zdravstvene zastite;
- vrsi medjusobno strucno i funkcionalno povezivanje i uskladjuju primjenu jedinstvene metodologije rada.
Zupanijski zavod sportske medicine i jedinice sportske medicine ostvaruju prihode putem ugovornih obveza o pruzanju programa specificne zdravstvene zastite sportasa sa sportskim institucijama, podruzecima, ustanovama i drugim pravnim osobama.

5. Referentni centar

Clanak 93.

Referentni centar moze biti zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove koja ispunjava kriterije za pruzanje najsloz enijih oblika zdravstvene zastite.
Zdravstvene ustanova koja obavlja funkciju referentnog centra, pored svoje osnovne djelatnosti, obavlja poslove vezane za primjenu i pracenje jedinstvene doktrine i metodologije u dijagnostici i terapiji pojedinih bolesti.
Na prijedlog Federalnog zdravstvenog vijeca Ministarstva zdravlja (u dalnjem tekstu: Zdravstveno vijece), ministar zdravstva, uz pribavljeno misljenje strucno-medicinskog drustva, donosi rjesenje kojim se odredjuje referentni centar. Dobivanjem rjesenja zdravstvena ustanova stjece pravo uporabe i isticanja znaka i naziva referentnog centra.
Rjesenje se o odredjivanju referentnog centra objavljuje u "Sluzbenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine".
Kriterije za dodjelu naziva referentnog centra propisat ce ministar zdravstva.

Clanak 94.

Referentni centar obavlja narocito ove poslove:
- prati, proucava i promice stanje u oblasti za koju je osnovan;
- pruza strucno-metodolosku pomoc;
- utvrdjuje doktrinarne kriterije za dijagnostiku i lijecenje pojedinih bolesti;
- daje ocjene i misljenja za metode, postupke i programe rada iz dijela zdravstvene zastite za koju je osnovan;
- prati strucno usavrsavanje zdravstvenih djelatnika.
Za obavljanje poslova iz stavaka 1. ovog clanka referentnom se centru ne osiguravaju dodatna sredstva.
Strucni stavovi referentnog centra postaju obvezatni kada ih nakon prethodno pribavljenog misljenja Zdravstvenog vijeca u formi uputstva donese ministar zdravstva.
Za isto se medicinsko podrucje moze odrediti samo jedan referentni centar.

FEDERALNO ZDRAVSTVENO VIJECE MINISTARSTVA ZDRAVSTVA

Clanak 95.

Federalno zdravstveno vijece Ministarstva zdravstva je strucno savjetodavno tijelo koje broji 11 clanova, a imenuje ga Vlada Federacije, na projedlog ministra zdravstva i zamjenika ministra zdravstva, iz reda istaknutih strucnjaka u pojedinim strukama medicine, radi proucavanja zdravstvenih problema, davanja i predlaganja strucnih misljenja iz podrucja planiranja, programiranja i drugih bitnih pitanja iz zdravstva koja su od znacaja za Federaciju.

X - ORGANIZACIJA RADA I RADNO VRIJEME

Clanak 96.

Zdravstvene ustanove zu obvezatne neprekidno pruzati zdravstvenu zastitu, radom u jednoj, dvije ili vise smjena, dvokratnim radnim vremenom, pomakom radnog vremena, pripravnoscu ili dezurstvom sukladno potrebama gradjana i oblicima pruzanja zdravstvenih usluga.
Dezurstvo je poseban oblik rada kada djelatnik mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi nakon redovitog radnog vremena.
Dezurstvo pocinje iza prve ili druge smjene, a zavrsava pocetkom rada prve smjene.
Naknada se za rad u dezurstvu placa se u ugovorenom iznosu i ulazi u mirovinsku osnovicu. Stalna pripravnost je poseban uvjet rada, kada djelatnik ne mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoci.
Nadoknada se za rad u stalnoj pripravnosti placa u ugovorenom iznosu.
Zdravstveni djelatnici ne mogu napustiti radno mjesto dok ne dobiju zamjenu, iako je njihovo radno radno vrijeme proteklo, ako bi time bila dovedena u pitanje sigurnost pruzanja zdravstvene zastite gradjanima.
Napustanje radnog mjesta pod uvjetima iz stavka 2. ovoga clanka predstavalja tezu povrjedu radne obaveze.
Pocetak, svrsetak i raspored radnog vremena, propisuje zupanijsko ministarstvo, izuzev za zdravstvene ustanove ciji je osnivac Federacija.

Clanak 97.

Zdravstvene ustanove svojim opcim aktom utvrdjuju pruzanje zdravstvene zastite i to:
- u hitnoj medicinskoj pomoci - neprekidno 24 sata,
- u primarnoj zdravstvenoj zastiti - organizacijom rada u jednoj ili dvije smjene, dvokratnim radnim vremenom, pomicanjem radnog vremena, te stalnom pripravnoscu i dezurstvom prema potrebama gradjana,
- u specijalisticko-konzultatiovnoj zdravstvenoj zastiti organizacijom rada u jednoj ili dvije smjene, dvokratnim radnim vremenom, te pomicanjem radnog vremena prema potrebama gradjana,
- u bolnicko zdravstvenoj zastiti neprekidno 24 sata, u jednoj ili vise smjena te posebnim uvjetima rada (dezurstvo i stalna pripravnost) prema potrebama gradjana i pojedinih oblika bolnickog lijecenja te mogucnostima zdravstvene ustanove.

Clanak 98.

Zdravstveni djelatnici koji ispunjavaju uvjete koje propise ministar zdravstva po pribavljenom misljenju nadlezne komore, mogu obavljati poslove u svojoj struci izvan punog radnog vremena, ali ne dulje od jedne trecine punog radnog vremena.
Zdravstveni djelatnici iz stavka 1. ovoga clanka poslove u svojoj struci izvan punog radnog vremena, mogu obavljati koristec i vlastiti prostor i medicinsko-tehnicku opremu i prostor i medicinsko-tehnicku opremu zdravstvene ustanove kod koje su u radnom odnosu, odnosno druge zdravstvene ustanove ili zdravstvenog djelatnika koji obavlja privatnu praksu.
Uvjete obavljanja poslova iz stavka 1. ovog clanka kao i uvjete koriscenja sredstava rada iz stavka 2. ovog clanka, zdravstveni djelatnici i zdravstvene ustanove, odnosno zdravstveni djelatnici koji obavljaju privatnu praksu, uredjuju posebnim ugovorom.
Zdravstvene se usluge koje pruzaju na nacin iz st. 1. i 2. ovoga clanka ne mogu financirati iz sredstava obvezatnog zdravstvenog osiguranja.
Odobrenje za rad zdravstvenim djelatnicima iz stavaka 1. ovoga clanka izdaje ministar zdravstva, odnosno zupanijski ministar.

Clanak 99.

U slucajevima izvanrednih okolnosti, elementarnih nepogoda i epidemija vecih razmjera, ministar zdravstva i izvrsno tijelo osnivaca zdravstvene ustanove imaju ovlasti poduzimati i one mjere i aktivnosti koje nisu utvrdjene ovim zakonom, ukljucivsi i mjere mobilizacije, organizacije i rasporeda rada i radnog vremena, promjene mjesta i uvjeta rada pojedinih zdravstvenih ustanova i djelatnika i po potrebi osnivanje kriznog stozera ministarstva zdravstva.

Clanak 100.

Ako je ugrozen proces zdravstvene zastite, ministar zdravstva, odnosno zupanijski ministar, privremeno ce rjesenjem najvise do sest mjeseci, rasporediti djelatnike u zdravstvu na radno mjesto koje odgovara njegovoj strucnoj spremi, te prerasporediti potrebna sredstva rada radi osiguranja kontinuiranog pruzanja zdravstvene zastite.

XI - ZDRAVSTVENI DJELATNICI

Clanak 101.

Zdravstveni djelatnici su osobe koja imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno pruzaju zdravstvenu zastitu pucanstvu, uz obvezatno postivanje moralnih i etickih nacela zdravstvene struke.

Clanak 102.

Zdravstveni se djelatnici skoluju na medicinskom, stomatoloskom, farmaceutskom ili farmaceutsko-biohemijskom fakultetu, na visim i srednjim skolama zdravstvenog usmjeranja.

Clanak 103.

Zdravstveni su suradnici osobe koje nisu svrsile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a rade u zdravstvenim ustanovama i sudjeluju u dijelu zdravstvene zastite.

Clanak 104.

Zdravstveni su djelatnici obvezatni su nakon svrsenog obrazovanja obaviti pripravnicki staz.
Pripravnicki je staz organizirani oblik strucnog osposobljavanja zdravstvenih djelatnika za samostalan rad, koji se obavlja pod nazorom.

Clanak 105.

Pripravnicki staz zdravstvenih djelatnika traje jednu godinu za djelatnike sa svrsenom visokom strucnom spremom, devet mjeseci za djelatnike sa svrsenom visom strucnom spremom, odnosno sest mjeseci za djelatnike sa svrsenom srednjom strucnom spremom.

Clanak 106.

Nakon obavljenog obvezatnog pripravnickog staza zdravstveni djelatnici visoke strucne spreme polazu strucni ispit pred ispitnom komisijom Ministarstva zdravstva.
Nakon obavljenog obvezatnog pripravnickog staza zdravstveni djelatnici vise i srednje strucne spreme polazu strucni ispit pred ispitnom komisijom zupanijskog ministarstva.
Zdravstveni djelatnici se, nakon polozenog strucnog, ispita obvezatno upisuju kod nadlezne komore u registar zdravstvenih djelatnika.
Zdravstveni djelatnici iz st. 1. i 2. ovoga clanka, nakon polozenog strucnog ispita, sticu odobrenje za samostalan rad.

Clanak 107.

Odobrenje za samostalan rad je javna isprava sto izdaje nadlezna komora nakon dobivenog uvjerenja o polozenom strucnom ispitu.
Odobrenjem za samostalan rad zdravstveni djelatnik stjece pravo da samostalno obavlja poslove u svojoj struci.

Clanak 108.

Nadlezna komora oduzima zdravstvenom djelatniku odobrenje za samostalan rad:
- ako kandidat ne zadovoljava prilikom obnavljanja odobrenja za samostalan rad;
- ako tijelo nadlezne komora odredi tu mjeru kao najstrozu kaznu zbog krsenja etickih nacela struke;
- ako izvan punog radnog vremena obavlja poslove zdravstvene zastite u suprotnosti s odredbama clanka 98. ovoga zakona.

Clanak 109.

Nadlezni ministar zdravstva propisat ce:
- sadrzaj i nacin provodjenja pripravnickog staza;
- uvjete sto ih moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni djelatnici kod kojih zdravstveni djelatnici provode pripravnicki staz;
- nacin polaganja strucnog ispita;
- sadrzaj i izgled uvjerenja o polozenom strucnom ispitu;
- sadrzaj i izgled odobrenja za samostalan rad.

Clanak 110.

Pripravnik zasniva radni odnos na odredjeno vrijeme radi obavljanja pripravnickog staza.
Pripravnicki se staz ili njegov dio moze obavljati i u obliku volontiranja, sukladno zakonu.
Pripravnicki staz obavlja se u zdravstvenim ustanovama.
Zdravstvene su ustanove obvezne primati zdravstvene djelatnike na pripravnicki staz - prema kriterijima sto ce ih odrediti ministar zdravstva.
Dio pripravnickog staza zdravstveni djelatnici mogu obavljati kod zdravstvenog djelatnika visoke strucne spreme koji obavlja privatnu praksu najmanje pet godina - prema kriterijima sto ce ih odrediti ministar zdravstva.

Clanak 111.

Zdravstveni djelatnici imaju pravo i obvezu strucno se usavrsavati radi odrzavanja i unapredjivanja kakvoce zdravstvene zastite.

Clanak 112.

Specijalizacija je zaseban vid organiziranog strucnog usavrsavanja radi osposobljavanja zdravsvenih djelatnika s visokim obrazovanjem, za strucni rad iz odredjene grane medicine, odnosno iz odredjene oblasti zdravstvene zastite.
Doktori medicine, specijalisti mogu se i dalje usavrsavati u odredjenim granama uze specijalizacije (u daljnjem tekstu: subspecijalizacija).
Grane specijalizacije, trajanje i program specijalizacija i subspecijalizacije utvrdjuje ministar zdravstva - na prijedlog fakulteta zdravstvenog usmjerenja.

Clanak 113.

Specijalizacija se moze odobriti zdravstvenom djelatniku s polozenim strucnim ispitom, najmanje jednom godinom radnog iskustva u struci, koji je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili ima privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog djelatnika visoke strucne spreme privatne parkse, a mladji je od 35 godina.
Iznimno, zdravstvenom se djelatniku koji ima vise od navrsenih 35 godina zivota moze odobriti specijalizacija pod uvjetima koje propise ministar zdravstva.
Odobrenje za specijalizaciju u subspecijalizaciju izdaje nadlezni ministar zdravstva na temelju utvrdjenog plana potrebnih kadrova, kojeg donosi nadlezno ministarstvo na prijedlog nadlezne komore.
Specijalizacije i subspecijalizacije mogu se obavljati samo u ovlascenim zdravstvenim ustanovama za provedbu specijalizantskog staza.
Ministar zdravstva utvrdjuje kriterije za obavljanje specijalizantskog staza i staza subspecijalizacije, nacin polaganja specijalistic kog ispita, odnosno ispita iz subspecijalizacije, odredjuje ovlascene zdravstvene ustanove i zdravstvene djelatnike koji obavljaju privatnu praksu za provedbu specijalizantskog staza.

Clanak 114.

Strani drzavljani mogu specijalizirati pod uvjetima utvrdjenim ugovorom izmedju Federacije, odnosno zupanije i strane zemlje, na temelju medjunarodnih ugovora u koje su ukljucene i specijalizacije ili putem posebnih ugovora sto ih zakljuci ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine sa stranim djelatnicima ili poduzecima.
Strani drzavljanin moze zapoceti specijalizaciju uz dokaz o svrsenom fakultetu medicinskog usmjerenja, a koji je nostrificiran od nadleznog drzavnog tijela, o poznavanju hrvatsko/bosanskog jezika i o osiguranom placanju svih troskova specijalizantskog staza i specijalistickog ispita.

Clanak 115.

Doktorima medicine i doktorima stomatologije, magistrima farmacije, odnosno inzinjerima medicinske biokemije koji imaju najmanje deset godina rada u svom zvanju, najmanje deset objavljenih znanstvenih ili strucnih radova i uspjesne rezultate na strucnom usavrsavanju zdrastvenih djelatnika, moze se priznati naziv primarijus.
O priznavanju naziva primarijus odlucuje komisija sto ju imenuje ministar zdravstva iz redova nastavnika medicinskog i stomatoloskog fakulteta i istaknutih medicinskih i stomatoloskih strucnjaka.
Odluku o priznavanju naziva primarijus donosi ministar zdravstva - na prijedlog strucnog kolegija zdravstvene ustanove, a uz predhodnu suglasnost nadlezne komore.
Ministar ce zdravstva, u smislu ovog clanka - na prijedlog nadlezne komore blizim propisom regulisati kriterije i postupak za priznavanje naziva primarijus.

XII - PRIVATNA ZDRAVSTVENA DJELATNOST

Clanak 116.

Privatnu praksu moze samostalno obavljati zdravstveni djelatnik s visokom strucnom spremom pod sljedecim uvjetima:
1. da ima odgovarajuce obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, polozen strucni ispit, odnosno specijalisticki ispit za specijalisticku ordinaciju;
2. da je drzavljanin Federacije Bosne i Hercegovine;
3. da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse;
4. da je potpuno poslovno sposoban;
5. da mu pravomocnom sudskom presudom ili odlukom drugog nadleznog tijela nije izrecena mjera sigurnosti ili zastitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zastite dok ta mjera traje;
6. da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost; 7. da raspolaze odgovarajucim prostorom i medicinsko-tehnickom opremom;
8. da pribavi misljenje nadlezne komore o potrebi obavljanja te djelatnosti na podrucju na kojemu namjerava provoditi privatnu praksu.
Doktor medicine i doktor stomatologije obavljaju privatnu praksu u privatnim ordinacijama i privatnim laboratorijama, magistar farmacije u privatnim ljekarnama.
Specijalist medicinske biokemije i diplomirani inzinjer medicinske biohemije mogu obavljati privatnu praksu u privatnim medicinsko-biohemijskim laboratorijama.

Clanak 117.

Zdravstveni djelatnici ili vise ili srednje strucne spreme mogu obavljati privatnu praksu sukladno svojem strucnom zvanju, a prema uputama i strucnom nadzoru ovlastenog doktora medicine ili doktora stomatologije, na nacin i pod uvjetima reguliranim posebnim ugovorom.
Zdravstveni djelatnici iz stavka 1. ovog clanka moraju ispunjavati uvjete za rad propisane u clanku 116. stavku 1. ovog zakona.

Clanak 118.

Zahtjev za obavljanje privatne prakse, kao i za prosirenje djelatnosti privatne prakse, podnosi se nadleznom zupanijskom ministarstvu, koje donosi rjesenje o odobrenju za rad nakon sto utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad propisani ovim zakonom i vazecim propisima.
Privatni zdravstveni djelatnici u svom nazivu isticu ime i prezime, adresu nositelja privatne prakse, oznake djelatnosti i radno vrijeme.
Nadlezna komora propisuje uvjete strucnog usavrsavanja za prosirenje djelatnosti.

Clanak 119.

Do popune mreze zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zastite iz clanka 37. st. 2. i 3. ovoga zakona, privatni zdravstveni djelatnik na podrucju opcine na kojoj namjerava obavljati privatnu praksu u oblasti primarne zdravstvene zastite, duzan je na poziv zupanijskog zavoda osiguranja zakljuciti ugovor o pruzanju zdravstvenih usluga i ukljuciti se u mrezu zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zastite.
Blizi propis iz stavka 1. ovog clanka donijet ce zupanijsko ministarstvo.

Clanak 120.

Uvjete za obavljanje privatne prakse glede prostora, kadra i medicinsko-tehnicke opreme propisuje ministar zdravstva.

Clanak 121.

Zdravstveni djelatnici iz cl. 116. i 117. ovog zakona mogu imati samo jednu ordinaciju, laboratorij ili ljekarnu. Zdravstveni djelatnici iz stavka 1. ovog clanka obavljaju poslove privatne prakse osobno.
U istoj ordinaciji, laboratoriju, odnosno ljekarni, mogu obavljati privatnu praksu dva tima zdravstvenih djelatnika iste struke u smjenskom radu.
Zdravstveni djelatnik iz stavka 1. ovog clanka moze primiti u radni odnos jednog zdravstvenog djelatnika iste struke.
Zdravstveni djelatnici iz clanka 116. ovog zakona mogu obavljati privatnu praksu u timu s jednim ili vise zdravstvenih djelatnika srednje ili vise strucne spreme.

Clanak 122.

Vise se zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu, mogu se udruziti u skupnu privatnu praksu, pod uvjetima iz propisa navedenih u clanku 120. ovog zakona.

Clanak 123.

Zdravstveni djelatnici s visokom strucnom spremom koji obavljaju privatnu praksu mogu u zdravstvenim ustanovama obavljati poslove iz svoje struke na temelju zasebnog ugovora sa zdravstvenom ustanovom.

Clanak 124.

Doktor privatne prekse koji obavlja djelatnost kao izabrani doktor obvezatan je u slucaju odsutnosti ili privremene obustave rada osigurati svojim bolesnicima zamjenu ugovorom s drugim zdravstvenim djelatnikom iste struke i specijalizacije koji obavlja privatnu praksu ili sa zdravstvenom ustanovom primarne zdravstvene zastite, koja ce za to vrijeme umjesto njega pruzati zdravstvenu zastitu tim bolesnicima.

Clanak 125.

Zdravstveni su djelatnici privatne prakse duzni:
1. pruzati gradjanima hitnu medicinsku pomoc u okviru svoje strucne spreme;
2. sudjelovati na poziv nadleznog tijela u radu na sprijecavanju i suzbijanju zaraznih bolesti;
3. voditi zdravstvenu dokumenatciju i drugu evidenciju o gradjanima kojima pruzaju zdravstvenu zastitu i podnositi izvjesca o tome nadleznoj zdravstvenoj ustanovi sukladno propisima o evidencijama u oblasti zdravstva;
4. ukljuciti se u jedinstven informacijski sustav;
5. obavljati poslove zdravstvene zastite po suvremenim metodama, suvremenim sredstvima i pomagalima;
6. davati podatke o svom radu na zahtjev nadleznog tijela;
7. cuvati kao tajnu sve sto o drugim saznaju prilikom obavljanja zdravstvene zastite;
8. pruzati zdravstvenu zastitu sukladno prihvacenom zdravstvenom doktrinom i kodeksom medicinske etike.

Clanak 126.

Zdravstveni djelatnici, koji obavljaju privatnu praksu, mogu privremeno obustaviti rad zbog bolesti, vojne obveze ili drugog opravdanog razloga.
O toj cinjenici duzni su izvijestiti zupanijsko ministarstvo, ako su odsutni vise od 30 radnih dana u tijeku godine. Zupanijsko ce ministarstvo utvrdit postoje li razlozi za privremenu obustavu rada i o tome donijeti rjesenje.

Clanak 127.

Pravo na obavljanje privatne prakse prestaje:
1. odjavom;
2. po sili zakona;
3. rjesenjem nadleznog tijela.
Rjesenje o prestanku obavljanja privatne prakse donosi nadlezno tijelo, sukladno zakonu.

Clanak 128.

Pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje ako osoba koja ima odobrenje za rad:
1. umre;
2. izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova zbog nastanka invaliditeta;
3. izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelomicno;
4. izgubi drzavljanstvo Federacije Bosne i Hercegovine;
5. zasnuje radni odnos, odnos pocne obavljati drugu samostalnu djelatnost;
6. bude pravomocnom sudskom presudom osudjen na kaznu zatvora duze od sest mjeseci ili joj je izrecena zastitna mjera sigurnosti ili zastitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zastite;
7. vise od tri mjeseca ne uplacuje obvezatne doprinose sukladno propisima.
Rjesenje o prestanku obavljanja privatne prakse po sili zakona donosi zupanijsko ministarstvo.

Clanak 129.

Zupanijsko ministarstvo donosi rjesenje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse, ako se utvrdjeni nedostaci u obavljanju poslova ne otklone u roku utvrdjenom rjesenjem nadleznog organa.
Zupanijsko ministarstvo moze donijeti rjesenje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse zdravstvenom djelatniku ako:
1. ne ispunjava uvjete sukladno clanku 116. tocka 7;
2. ne postupi sukladno s cl. 124, 125. i 126. ovoga zakona;
3. prestane sa radom bez odobrenja nadleznog tijela;
4. ne obavlja poslove osobno ili ako koristi rad drugih osoba protiv odobrenja i zakona;
5. ima vise od jedne ordinacije, laboratorije, ljekarne ili medicinsko-biokemijske laboratorije;
6. reklamira svoj rad i svoju ordinaciju, laboratorij, ljekarnu protivno pravilima ponasanja koje propise nadlezna komora;
7. po prijedlogu nadlezne komore.

Clanak 130.

Protiv rjesenja iz cl. 118, 126, 127, 128. i 129. ovog zakona moze se izjaviti zalba Ministarstvu zdravstva.

Clanak 131.

Privatna se praksa ne moze obavljati za sljedece djelatnosti:
1. uzimanja, cuvanja, prenosenja i presadjivanja dijelova ljudskog tijela u svrhu lijecenja osim autotrsansplatacije;
2. umjetne oplodnje, ako je u pitanju heterogena donacija;
3. opskrbe krvlju i krvnim derivatima;
4. socijalno-medicinske, epidemioloske, higijenske, zdravstveno- ekoloske djelatnosti (javno-zdravstvena djelatnost);
5. patologije;
6. sudske medicine;
7. mrtvozornistva;
8. hitne medicinske pomoci.

Clanak 132.

Zdravstveni djelatnici koji obavljaju privatnu praksu mogu ostvariti prihode:
- putem ugovora sa zupanijskim zavodom osiguranja, ako poslove obavljaju kao ugovorni privatni zdravstveni djelatnici;
- putem dragovoljnog zdravstvenog osiguranja,
- izravno naplatom, od bolesnika kojima nije izabran zdravstveni djelatnik.
Cijenu zdravstvenih usluga za poslove ugovornog privatnog zdravstvenog djelatnika odredjuje zupanijski zavod osiguranja uz prethodno pribavljeno misljenje nadlezne komore.
Cijena zdravstvenih usluga za poslove privatne prakse u kojima nije izabran ugovorni zdravstveni djelatnik utvrdjuje se uz prethodno pribavljeno misljenje nadlezne komore.
Cijenu zdravstvenih usluga iz opsega dragovoljnog osiguranja, odredjuje ugovorom osiguravajuce drustvo uz prethodno pribavljeno misljenje nadlezne komore.

XIII - NADZOR

Clanak 133.

Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih djelatnika u zdravstvenim ustanovama, privatnih zdravstvenih djelatnika obuhvaca:
- unutarnji nadzor,
- zdravstveno-inspekcijski nadzor.

1. Unutarnji nadzor

Clanak 134.

Zdravstvena ustanova obvezato provodi unutarnji nadzor nad strucnim radom svojih organizacijskih jedinica i zdravstvenih djelatnika.
Za strucni rad zdravstvenih djelatnika odgovorni su voditelji organizacijskih jedinica.
Za strucni rad zdravstvene ustanove odgovoran je ravnatelj.

Clanak 135.

Unutarnji nadzor u pravilu obavljaju zdravstveni djelatnici s dugogodisnjim radnim iskustvom u struci, obicno voditelji organizacijskih jedinica.
Unutarnji se nadzor provodi na temelju opceg akta.
Opci akt sadrzi nacin obavljanja nadzora iz stavaka 2. ovoga clanka, strucnu spremu zdravstvenog djelatnika, koji obavlja nadzor i dinamiku obavljanja tog nadzora.

2. Zdravstveno-inspekcijski nadzor

Clanak 136.

Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i izvrsavanjem zakona, drugih propisa i opcih akata u djelatnosti zdravstva, kao i nadzor nad strucnim radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih djelatnika, te privatnih zdravstvenih djelatnika, obavlja zdravstvena inspekcija.
Poslove zdravstveno-inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovog clanka obavlja federalni, odnosno zupanijski zdravstveni inspektor (u daljnjem tekstu: zdravstveni inspektor).

Clanak 137.

Poslove zdravstvenog inspektora obavljaju djelatnici s visokom strucnom spremom zdravstvenog usmjerenja, pet godina radnog iskustva u struci i polozenim strucnim ispitom za zdravstvenog isnpektora.
Zdravstveni inspektori koji nemaju polozen strucni ispit za zdravstvenog inspektora, duzni su ga poloziti u roku od godine dana od dana imenovanja.
Program strucnog ispita za zdravstvenog inspektora, sastav ispitne komisije i nacin provedbe ispita propisuje ministar zdravstva, na prijedlog Zdravstvenog vijeca.

Clanak 138.

Ministar zdravstva, odnosno zupanijski ministar prema potrebi moze imenovati istaknute zdravstvene strucnjake, odnosno zdravstvene ustanove, da obave pojedine strucne radnje koje su od znacaja za vobavljanje zdravstveno-inspekcijskog nadzora (ekspertize, strucno-medicinska ispitivanja, analize i sl.), ako za obavljanje tih radnji tijela uprave nemaju strucne, tehnicke i druge uvjete.

Clanak 139.

Zdravstvena inspekcija narocito:
1. prati i proucava stanje u zdravstvenoj zastiti i poduzima mjere za kvalitetno obavljanje djelatnosti:
2. potice i dalje prijedloge za promicanje rada zdravstvene inspekcije;
3. nadzire zakonitost rada zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika u obavljanju zdravstvene djelatnosti;
4. uskladjuje i daje smjernice za rad zdravstvenih inspektora i za provedbe odredjenih propisa i mjera;
5. nadire zakonitost akata sto ih donose zdravstvene ustanove - sukladno zakonu;
6. pruza pomoc gradjanima, zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim djelatnicima u provedbi propisa i mjera iz zdravstvene djelatnosti;
7. inicira i organizira konzultacije i dogovore sa drzavnim tijelima, tijelima jedinica lokalne uprave i samouprave, tijelima koja imaju javne ovlasti, te s poduzecima i drugim pravnim osobama i gradjanima, o pitanjima koja su od interesa za zdravstvenu djelatnost;
8. prati odnos zdravstvenih djelatnika i ostalog osoblja prema bolesniku;
9. obavlja i druge mjere i radnje u svrhu preventivnog djelovanja;
10. suradjuje s nadleznim komorama, strukovnim udruzenjima zdravstvenih djelatnika.

Clanak 140.

U obavljanju inspekcijskih poslova zdravstveni inspektori narocito nadzoru:
1. sadrzaj i kakvocu pruzenih zdravstvenih usluga;
2. nacin prijema, lijecenja i otpustanja pacijenta;
3. primjenu sredstava i metoda za preventivu, dijagnostiku, terapiju i rahabilitaciju;
4. nacin propisivanja i izdavanja lijekova;
5. primjenu sredstava i metoda za izradu laboratorijskih analiza i drugih dijagnostickih metoda, njihove usaglas enosti s odgovarajucim standardima;
6. nacin vodjenja i koristenja odgovarajuce medicinske dokumentacije i evidencije;
7. organizaciju i obavljanje pripravnickog staza i specijalizantskog staza zdravstvenih djelatnika;
8. druga pitanja znacajna za utvrdjivanje i ocjenjivanje kakvoce rada i nacin ostvarivanja zdravstvene zastite.

Clanak 141.

U obavljanju inspekcijskih poslova iz clanka 140. ovoga zakona zdravstveni inspektori imaju pravo i obvezu:
1. narediti otklanjanje utvrdjenih nepravilnosti i manjkavosti u odredjenom roku;
2. zabraniti provedbu mjera i radnji koje su suprotne zakonu ili provedbenim propisima;
3. zabraniti rad zdravstvenoj ustanovi koja vise ne ispunjava uvjete glede prostora, djelatnika i medicinsko-tehnicke opreme;
4. zabraniti samostalan rad zdravstvenom djelatniku koji nema polozen strucni ispit;
5. zabraniti rad zdravstvenoj ustanovi i zdravstvenom djelatniku koji ne osigurava kakvocu i sadzraj zdravstvenih usluga;
6. narediti dodatno strucno usavrsavanje ovih zdravstvenih djelatnika za koje se ustanovi da im nedostaje strucnost, a po potrebi i ponavljanje provjere osposobljenosti;
7. zabraniti rad i pokrenuti postupak za oduzimanje odobrenja (licence) za samostalan rad zdravstvenom djelatniku;
8. u dogovoru s ministrom zdravstva, odnosno zupanijskim zavodom osiguranja jednokratno ili visekratno umanjiti sredstva za obavljanje zdravstvene djelatnosti dok se utvrdjeni nedostaci ne otklone;
9. zabraniti obavljanje zdravstvene djelatnosti u slucaju da se ona obavlja bez odobrenja nadleznog tijela;
10. narediti poduzimanje drugih mjera za koje je ovlasten ovim zakonom i drugim propisom.
Ako utvrdjene manjkavosti ne budu otklonjene u odredjenom roku, zdravstveni ce inspektori zabraniti obavljanje zdravstvene djelatnosti.
Ako zdravstveni inspektori prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrde povrjede propisa ili drugih opcih akata, a za postupanje u svezi s tim povrjedama je nadlezno neko drugo drzavno tijelo, duzan je o tomu bez odlaganja izvjestiti nedlezno tijelo.

Clanak 142.

Poslove i zadatke zdravstvene inspekcije iz cl. 139, 140. i 141. stavka 1. ovog zakona, obavljaju zupanijski zdravstveni inspektori u zdravstvenim ustanovama koje se osnivaju za potrebe zupanije, a federalni zdravstveni inepektori u zdravstvenim ustanovama koje se osnivaju za potrebe Federacije.
Pored poslova i zadataka iz stavka 1. ovoga clanka federalni zdravstveni inspektor, narocito:
- pruza strucnu pomoc zupanijskom zdravstvenom inspektoru,
- stara se o strucnom osposobljavanju zdravstvene inspekcije,
- po potrebi moze vrsiti neposredan zdravstveno-inspekcijski nadzor na podrucju cijele Federacije, sukladno ovlastima iz stavka 1. ovog clanka.

Clanak 143.

Zdravstveni inspektor je odgovoran ministru zdravstva, odnosno zupanijskom ministru:
1. ako pri nadzoru propusti poduzeti, odnosno narediti mjere koje je po zakonu bio duzan poduzeti, odnosno narediti,
2. ako prekoraci svoje zakonske ovlasti,
3. ako ne podnese prijavu, odnosno ne izvijesti nadlezna drzavna tijela o utvrdjenim nepravilnostima, odnosno manjkavostima.

Clanak 144.

Zdravstvena je inspekcija duzna putem tiska i drugi sredstava javnog informiranja i na drugi pogodan nacin izvjescivati javnost o pojavama utvrdjenim prilikom inspkcijskog nadzora.

XIV - UTVRDJIVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA

Clanak 145.

Za svakog se umrlog gradjanina utvrdjuje vrijeme i uzrok smrti.
Uzrok i vrijeme smrti utvrdjuje doktor medicine.
Izuzetno, vrijeme i uzrok smrti moze utvrditi i drugi osposobljeni zdravstveni djelatnik, na nacin koji uputstvom utvrdi ministar zdravstva.

Clanak 146.

Nadlezno opcinsko tijelo, imenuje potreban broj doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih djelatnika koji utvrdjuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti gradjana umrlih izvan zdravstvene ustanove.
Vrijeme i uzrok smrti gradjana umrlih u zdravstvenoj ustanovi, utvrdjuje doktor medicine te ustanove.

Clanak 147.

Smrtni su bez odlaganja duzne prijaviti osobe koje su zivjele u zajednici s umrlim gradjaninom, srodnici ili susjedi, a ako takvih nema, svaki gradjanin koji sazna za smrtni slucaj.
Smrtni se slucaj prijavljuje nadleznoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno zdravstvenom djelatniku koji obavlja pregled mrtvaca.
Kad osoba koja utvrdjuje smrt ustanovi da je smrt nastupila od zarazne bolesti ili kao posljedica nasilja, duzna je o tome odmah izvijestiti opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove zdravstva, odnosno ovlastene djelatnike nadleznog tijela unutarnjih poslova.

Clanak 148.

Umrli se gradjanin pokopava nakon sto je smrt utvrdjena, a u vrijemenu od 24 do 48 sati od nastupa smrti.
Iznimno, na temelju posebnog odobrenja sanitarnog inspektora, pogreb se moze obaviti i prije isteka roka od 24 sata, odnosno poslije isteka roka od 48 sati.

Clanak 149.

Radi utvrdjivanja uzroka smrti provodi se obdukcija tijela umrlog.
Obdukcija se provodi:
1. kada postoji sumnja ili je ocito da je smrt uzrokovana krivicnim djelom ili je u svezi s izvrsenjem krivicnog djela;
2. kada je to potrebno radi zastite zdravlja gradjana, odnosno kada to zahtijevaju epidemioloski, sanitarni i drugi strucni medicinski razlozi;
3. kada zahtjev za obdukciju postavi obitelj umrlog gradjanina,
4. kada je gradjanin umro u zdravstvenoj ustanovi.
Obdukcija iz stavka 2. tocke 2. ovog clanka provodi se na trosak obveznika placanja troskova lijecenja umrlog gradjanina.
U ostalim se slucajevima obdukcija provodi na zahtjev i trosak odgovarajucih tijela i poduzeca i drugih pravnih osobe, odnosno obitelji umrlog gradjanina, kada je smrt nastupila izvan zdravstvene ustanove.

Clanak 150.

Kada je gradjanin umro u zdravstvenoj ustanovi, ravnatelj na zahtjev osobe iz uze obitelji, odnosno staratelja umrlog gradjanina moze odluciti da se obdukcija ne provodi.
Obdukcija se mora provesti:
1. ako se radi o neprirodnoj ili nagloj smrti,
2. ako smrt nastupi tijekom dijagnostickog ili terapeutskog zahvata,
3. ako to izricito zahtijeva doktor medicine koji je lijecio umrlog.

Clanak 151.

Ministar zdravstva i zamjenik ministra zdravstva propisat ce nacin pregleda umrlih te nacin utvrdjivanja vremena i uzroka smrti.

XV - KOMORE

Clanak 152.

Glede ocuvanja i zastite interesa svoje profesije, zadovoljavanja svojih strucnih i osobnih potreba, osiguranja uvjeta za organizairan nastup zdravstvenih djelatnika istih profesionalnih skupina prema drzavnim tijelima, udruzenjima, zdravstvenim ustanovama, proizvodjacima i dobavljacima medicinske opreme, kao i zastite zdravlja gradjana, zdravstveni djelatnici ovisno strucnom nazivu obvezatno se udruzuju u ljecnicku komoru, farmaceutsku komoru, komoru medicinskih biokemicara i komoru zdravstvenih tehnicara (u daljnjem tekstu: komora), kao strukovna udruzenja.

Clanak 153.

Komore se kao strukovna udruzenja osnivaju za teritoriju jedne ili vise zupanija, sa mogucnoscu udruzivanja do razine Federacije. Komora ima status pravnog osobe i upisuje se u registar nadleznog suda.
Komora ima statut kojim se utvrdjuje organizacija, djelokrug rada, upravljanje i financiranje komore, clanastvo u njoj, prava, obveze i odgovornosti clanova komore i uredjuju druga pitanja bitna za rad komore.
Zupanijsko ministarstvo prati rad komore sa stanovista provedbe zakona i utrvdjene politike iz oblasti zdravstva i predlaze odgovarajuce mjere za unaprjedjenje njezina rada.

Clanak 154.

Komore obavljaju sljedece poslove:
1. vode registar svojih clanova;
2. prate i nadziru provedbu pravila-kodeksa medicinske etike i deontologije i poduzimaju odgovarajuce mjere u slucaju njihovog krsenja;
3. daju misljenje ministru zdravstva, odnosno zupanijskom ministru, o opravdanosti izdavanja, produljenja ili oduzimanja odobrenja za obavljanja poslova privatne prakse, te pocetaka i prestanka rada zdravstvenih ustanova uzimajuci u obzir utvrdjenu mrezu zdravstvene djelatnosti, te strucne i ekonomske ineterese svojih clanova;
4. daju misljenja za rad zdravstvenih djelatnika izvan punog radnog vremena u zdravstvenoj ustanovi kod zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu u vlastitu prostoru i na vlastitoj medicinsko-tehnickoj opremi, i zdravstvenim djelatnicima privatne prakse za rad u zdravstvenim ustanovama;
5. daje misljenje na cijenu zdravstvenih usluga za privatnu praksu koja ne ostvaruje prihode putem zupanijskog zavoda osiguranja;
6. zastupaju interese svojih clanova kod sklapanja ugovora sa Federalnim zavodom osiguranja i reosiguranja, odnosno zupanijskim zavodom osiguranja i drugim osiguravajucim zavodima;
7. pruzaju zastitu gradjanima u ostvarivanju prava glede kakvoce, sadrzaj i vrstu zdravstvene usluge koja im se pruza;
8. po sluzbenoj duznosti izdaju, obnavljaju i oduzimaju odobrenje za samostalnu djelatnost svojih clanova;
9. sudjeluju pri utvrdjivanju standarda i normativa zdravstvenih usluga;
10. daju strucna misljenja prilikom pripreme propisa od uticaja na razvoj zdravstvene struke;
11. organiziraju u suradnji s medicinskim, stomatoloskim i farmaceutskim fakultetom, te strucnim medicinskim drustvima, dodatno usavrsavanje za prosirenje djelatnosti unutar struke uzimajuci u obzir na nove dijagnosticko-terapijske metode;
12. propisuju nacin oglasavanja i nacin isticanja naziva privatne prakse;
13. obavljaju i druge poslove propisane ovim zakonom.

Clanak 155.

Komore donose statut.
Statutom komore obvezatno se utvrdjuje:
- osnutak, djelokrug i organizacija rada;
- sadrzaj, rokovi i nacin strucnog usavrsavanja clanova komore;
- postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja odobrenja za samostalan rad, dobnu granicu do koje se odobrenje za samostalan rad obnavlja, uvjete pod kojima se razmatra obnavljanje odobrenja te obvezu davanja izvjesca ministru zdravstva ukoliko kandidat ne udovolji uvjetima za obnavljanje dozvole, te pravila postupanja u svezi s navedenim;
- granice, nacin i druga pitanja u svezi s ostvarenjem javnih ovlasti iz clanka 154. ovoga zakona;
- razrada nacina obavljanja ostalih poslova utvrdjenih clankom 154. ovoga zakona.

XVI - KAZNENE ODREDBE

Clanak 156.

Novcanom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM, kaznit ce se za prekrsaj zdravstvena ustanova ako:
1. gradjaninu ometa ili uskracuje prava iz clanka 26. ovoga zakona;
2. ne osigura hitnu medicinsku pomoc, ukljucujuci hitni prijevoz (clanak 39);
3. ne istakne naziv ugovorne zdravstvene ustanove i ne suradjuje s Federalnim ministarstvom obrane (clanak 43);
4. ne pribavi suglasnost o osnivanju, prosirenju ili promjeni djelatnosti od ministra zdravstva, po prethodno pribavljenom misljenju zupanijskog zavoda zdravstvenog osiguranja (cl. 41. i 45.);
5. zapocne s radom prije nego je rjesenjem utvrdjeno da su ispunjeni uvjeti glede prostora, djelatnika i medicinsko-tehnic ke opreme (clanak 44. stavak 2.);
6. prestane obavljati zdravstvenu djelatnost suprotno odredbi clanka 47. ovoga zakona;
7. ne osigura kontinuitet zdravstvene zastite, odnosno ako dopusti da zdravstveni djelatnici napuste radna mjesta dok ne dobiju zamjenu, ako se time dovodi u pitanje siguirnost pruzanja zdravstvene zastite gradjanima (clanak 96. st. 1. i 7.);
8. ne primi zdravstvene djelatnike na pripravnicki staz (clanak 110. stavak 4.);
9. onemoguci zdravstvenom djelatniku strucno usavrsavanje (clanak 111. stavak 1.);
10. zakljuci ugovor sa zdravstvenim djelatnikom visoke strucne spreme koji obavlja privatnu praksu suprotno clanaku 123. ovog zakona;
11. ne provodi unutarnji nadzor nad radom svojih organizacijskih jedinica i zdravstvenih djelatnika (clanak 134.);
12. ne izvrsi naredjene mjere iz clanka 141. ovog zakona; 13. ne obavi propisanu obdukciju (clanak 150. stavak 2.).
Za prekrsaj iz stavaka 1. ovog clanka kaznit ce se novcanom kaznom u iznosu od 250 do 500 KM i odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi.
Novcanom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM, kaznit ce se za prekrsaj iz stavaka 1. tac. 1, 2, 3, 4, 5, 7, 8, 10, 12. i 13. ovog clanka privatni zdravstveni djelatnik.

Clanak 157.

Novcanom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM, kaznit ce se za prekrsaj zdravstvena ustanova i privatni ljekarnicki djelatnik ako:
1. obavlja ljekarnicku djelatnosti izvan ljekarne i spremista (clanak 65.);
2. obavlja ljekarnicku djelatnost izvan mreze zdravstvene djelatnosti, odnosno na podrucju koje nije odredila zupanija (clanak 66.);
3. ne vodi financijsko i materijalno knjigovodstvo (clanak 67. stavak 2.);
4. posluje pod nazivom ljekarne, a ne obavlja ljekarnicku djelatnost iz clanka 64. ovoga zakona.
Za prekrsaj iz stavka 1. ovog clanka kaznit ce se novcanom kaznom u iznosu od 250 do 500 KM, odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi.

Clanak 158.

Novcanom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM, kaznit ce se za prekrsaj privatni zdravstveni djelatnik ako:
1. primi zdravstvenog djelatnika visoke strucne spreme suprotno clanku 98. ovoga zakona;
2. obavlja privatnu praksu, a ne ispunjava uvjete iz cl. 116. i 117. ovoga zakona;
3. obavlja privatnu praksu bez nadzora doktora medicine i doktora stomatologije (clanak 117. stavak 1.);
4. poslove ne obavlja osobno, odnosno ima vise od jedne ordinacije, laboratorija ili ljekarne (clanak 121. stavak 1.);
5. obavlja skupnu privatnu praksu suprotno clanakku 122. ovoga zakona;
6. svojim bolesnicima ne osigura zamjenu ugovorom s drugim zdravstvenim djelatnikom iste struke koji obavlja privatnu praksu ili zdravstvenom ustanovom (clanak 124.);
7. ne postupa sukladno s clankom 125. ovog zakona;
8. privremeno obustavi rad bez rjesenja nadleznog tijela (clanak 126. stavak 1.);
9. ne postupi po rjesenju nadleznog tijela o prestanku odobrenja za obavljanju privatne prakse (clanak 127. stavak 2.);
10. obavlja privatnu praksu u djelatnosti koja je zabranjena (clanak 131.).

Clanak 159.

Novcanom kaznom u iznosu od 300 KM, kaznit ce zdravstveni inspektor na licu mjesta za prekrsaj zdravstvenog djelatnika:
1. kojeg zatekne u provedbi mjera i radnji suprotnih zakonu ili provodenom propisu (clanak 141. stavak 1. tocka 2.),
2. kojeg zatekne da radi bez polozenog strucnog ispita (clanak 141. stavak 1. tocka 4.),
3. ako ne osigurava kakvocu i sadrzaj zdravstvenih usluga (clanak 141. stavak 1. tocka 5.).

Clanak 160.

Novcanom kaznom u iznosu od 50 do 100 KM, kaznit ce se za prekrsaj gradjanin ako:
1. ne pruzi prvu pomoc sukladno svojem znanju unesrecenoj ili bolesnoj osobi,odnosno ako joj ne omoguci pristup do najblize zdravstvene ustanove (clanak 3. stavak 4.),
2. ne prijavi smrti slucaj iz clanka 147. stavak 1. ovoga zakona.

Clanak 161.

Do pustanja u opticaj KM, novcane kazne predvidjene u cl. 156. do 160. ovog zakona, mogu se placati u DEM ili u protuvrijednosti valuta koje se koriste u planom prometu Federacije, po srednjem tecaju koji objavljuje nadlezna financijska institucija na dan placanja.

XVII - OVLASTI ZA DONOSENJE PROVEDBENIH PROPISA

Clanak 162.

Ovlascuje se ministar zdravstva da donese provedbene propise o:
1. vrsti i opsegu lijecnickih pregleda radi utvrdjivanja zdravstvene sposobnosti za rad djelatnika (clanak 22. stavak 2.),
2. uvjetima glede prostora, djelatnika i medicinsko-tehnicke opreme (clanak 44. stavak 3. i clanak 65. stavak 4.),
3. postupku i nacinu rada lijecnickog konzilija (clanak 28. stavak 5.),
4. uvjetima organizacije i nacina rada ustanove za zdravstvenu njegu u domu (clanak 63. stavak 3.),
5. kriterijima za dodjelu naziva referentnog centra (clanak 93. stavak 6.),
6. o uvjetima za rad zdravstvenih djelatnika izvan punog radnog vremena (clanak 98. stavak 1.),
7. sadrzaju u nacinu provedbe pripravnickog staza;
- uvjetima sto ih moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni djelatnici, kod kojih zdravstveni djelatnik obavlja pripravnicki staz,
- nacinu polaganja strucnog ispita,
- sadrzaju i izgledu uvjerenja o polozenom strucnom ispitu,
- sadrzju i izgledu odobrenja za samostalan rad (clanak 109.)
8. kriterijima prema kojima ce zdravstvene ustanove i zdravstveni djelatnici visoke strucne spreme, koji obavljaju privatnu praksu primati zdravstvene djelatnike na pripravnicki staz (clanak 110. st. 4. i 5.),
9. granama, trajanju i programu specijalizacije i subspecijalizacija (uze specijalizacije) (clanak 112. stavak 3.),
10. utvrdjivanje kriterija za obavljanje specijalizanstkog staza i subspecijalizacije (uze specijalizacije),
- nacin polaganja specijalistickog ispita odnosno ispita subspecijalizacije, (uzih specijalizacija)
- odredjuje ovlascene zdravstvene ustanove i zdravstvene djelatnike koji obavljaju privatnu praksu za provedbu specijalizantskog staza (clanak 113. stavak 5.),
11. utvrdjivanju kriterija za priznanje naziva primarijus (clanak 115. stavak 4.),
12. uvjetima glede prostora, djelatnika i medicinsko-tehnicke opreme za obavljanje privatne prakse (clanak 120.),
13. programu strucnog ispita za zdravstvenog inspektora, sastav ispitne komisije i nacin provedbe ispita (clanak 137. stavak 3.),
14. nacinu pregleda umrlih, te nacinu utvrdjivanja vremena i uzroka smrti (clanak 151.).
Ministar je zdravstva duzan propise iz stavaka 1. ovog clanka donijeti u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clanak 163.

Ovlascuje se ministar zdravstva da:
1. donese plan i program mjera zdravstvene zastite na teritoriju Federacije (clanak 18. stavak 1.),
2. donese propis o uvjetima sto ih moraju ispunjavati klinike, klinicke bolnice, bolnicki centri za dodjelu naziva klinickih ustanova, a uz suglasnost nadleznog ministra prosvjete (clanak 76. stavak 1.).
Ministar je zdravstva duzan propise iz stavka 1. ovog clanka donijeti u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 164.

Ovlascuje se ministar zdravstva da:
1. donese uputstvo iz clanka 94. stavak 3. ovog zakona, nakon prethodno pribavljenog misljenja Zdravstvenog vijeca,
2. donese uputstvo za osposobljavanje zdravstvenih djelatnika za utvrdjivanje vremena i uzrok smrti (clanak 145. stavak 3.).
Ministar je zdravstva duzan donijeti uputstvo iz stavka 1. ovog clanka u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clanak 165.

Zupanijsko je ministarstvo duzno donijeti provedbene propise o pocetku, svrsetku i rasporedu radnog vremena (clanak 96. stavak 8.).
Zupanijsko je ministarstvo duzno da donijeti propis iz stavka 1. ovoga clanka u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 166.

Ovlascuje se nadlezna komora da donese provedbene propise o:
1. uvjetima strucnog usavrsavanja za prosirenje djelatnosti (clanak 118. stavak 3.),
2. ponasanju privatnih zdravstvenih djelatnika (clanak 129. stavak 2. tocka 6.).
Nadlezna je komora duzna propise iz stavka 1. ovog clanka donijeti u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

XVIII - PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 167.

Danom stupanja na snagu ovog zakona, drustvena imovina nad kojom zdravstvene ustanove ostvaruju pravo koriscenja, zadrzavaju ova prava do zakonskog reguliranja ove oblasti, sukladno odluci osnivaca, sa svim pravima i obvezama glede imovine i djelatnika.
Zdravstvene ustanove za obavljanje specificne zdravstvene zastite djelatnika, ciji je osnivac poduzece, ostaju vlasnistvo poduzeca.

Clanak 168.

Osnivac zdravstvene ustanove moze prodati, odnosno dati u zakup, kapacitet ili dio kapaciteta zdravstvene ustanove sukladno zakonu, a uz prethodno pribavljeno misljenje ministra zdravstva, odnosno za kapacitete primarne razine, zupanijskog ministra zdravstva.

Clanak 169.

Postojece su zdravstvene ustanove duzne uskladiti svoju organizaciju i poslovanje s odredbama ovoga zakona u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Do uspostave instituta obiteljskog lijecnika, poslove primarne zdravstvene zastite obavljaju domovi zdravlja, sukladno ovom zakonu.
Postojece zdravstvene ustanove hitne medicinske pomoci nastavljaju s radom do organiziranja ove djelatnosti, sukladno ovom zakonu.

Clanak 170.

Do donosenja mreze zdravstvene djelatnosti, postojece zdravstvene ustanove nastavljaju rad u postojecoj mrezi.

Clanak 171.

Vlasnici su zdravstvenih ustanova duzni imenovati upravno vijece u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Upravno vijece duzno je u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona:
- imenovati vrsitelja duznosti ravnatelja koji ce obavljati ravnateljske poslove do uskladjivanja iz clanka 169. ovoga zakona,
- donijeti statut zdravstvene ustanove.

Clanak 172.

Zdravstveni djelatnici koji su prije stupanja na snagu ovog zakona stekli strucno zvanje specijalista higijene-zdravstvene ekologije, specijalista socijalne medicine sa organizacijom i ekonomikom zdravstvene zastite, odnosno specijalista epidemiolog, na podrucju Federacije, zadrzavaju steceno zvanje i pravo da rade na poslovima zdravstvene zastite sukladno tom zvanju.

Clanak 173.

Zdravstvenim djelatnicima kojima je priznata odgovarajuca srucna sprema na podrucju Federacije, odnosno koji su strucno obrazovanje stekli u odgovarajucim skolama zdravstvenog obrazovanja, mogu i dalje obavljati poslove zdravstvene zastite za koje se trazi strucna sprema, sto ju imaju po propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 174.

Pripravnicki odnosno specijalizantski staz koji je zapoceo prema propisima koji su vazili na podrucju Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona, obavit ce se sukladno ovom zakonu, ako je to povoljnije za pripravnika, odnosno specijalizanta.

Clanak 175.

Osobe imenovane za obavljanje pregleda umrlih izvan zdravstvene ustanove od opcinskog tijela nadleznog za poslove zdravstva, nastavljaju s radom do imenovanja potrebnog broja doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih djelatnika iz clanka 146. stavka 1. ovoga zakona.

Clanak 176.

Lijecnicka komora, farmaceutska komora, komora medicinskih biokemicara i komora zdravstvenih tehnicara, osnovat ce se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Zdravstvene ustanove, poduzeca i druge pravne osobe dostavajaju podatke nadleznoj komori o zdravstvenim djelatnicima odnosno zdravstvenim suradnicima i njihovu radu, koji su nadleznoj komori potrebni za obavljanje svojih zadataka.
Do pocetka rada komore iz stavka 1. ovoga clanka poslove iz clanka 154. ovoga zakona obavljaju strucno-medicinska drustva.

Clanak 177.

Do donosenja posebnog zakona koji ce regulirati preventivni sanitarni nadzor nad izgradnjom objekata, ostaju u primjeni odredbe odgovarajucih propisa u zakonu koji je na snazi na podrucju Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona.

Clanak 178.

Strucne poslove i zadatke u oblasti zastite od zracenja, toksikologije i kontrole lijekova, do donosenja posebnog propisa iz clanka 93. stavka 6. ovoga zakona, odnosno do utemeljenja Zavoda za kontrolu lijekova Federacije Bosne i Hercegovine, obavljat ce postojece znanstvene, strucne i zdravstvene ustanove na podrucju Federacije, a koje su i obavljale djelatnost zastite od zracenja, toksikologije i kontrole lijekova do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clanak 179.

Do donosenja provedbenih propisa i pravilnika koji proistjecu iz ovog zakona, a odnose se na:
1. Pravilnik o blizim uvjetima za obavljanje privatne prakse u zdravstvenoj djelatnosti;
2. Uputstvo o sadrzaju i nacinu vodjenja registra izdanih odobrenja za obavljanje privatne prakse zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika;
3. Pravilnik o specijalizaciji zdravstvenih djelatnika;
4. Pravilnik o pripravnickom stazu i strucnom ispitu zdravstvenih djelatnika;
5. Pravilnik o nomenklaturi, standardima i normativima u zdravstvenoj djelatnosti;
6. Pravilnik o konzilijarnom pregledu;
7. Pravilnik o dodjeljivanju zvanja primarijus;
8. Pravilnik o nacinu utvrdjivanja uzroka smrti;
9. Pravilnik o uvjetima za organizaciju porodilista;
10. Pravilnik o organiziaciji hitne medicinske pomoci;
11. Pravilnik o uvjetima, nacinu i postupku placanja naknade za zdravstvenu zastitu pruzenu stranim drzavljanima na teritoriju RBiH;
12. Pravilnik o vrsenju prethodnih i periodicnih pregleda djelatnika na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada; ostaju u primjeni vazeci propisi na podrucju Federacije.

Clanak 180.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena propisa koji su uredjivali oblast zdravstvene zastite i zdravstvenog osiguranja na teritoriju Federacije.

Clanak 181.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Predsjedatelj
Doma naroda
Mariofil Ljubic, v. r.

Predsjedatelj
Zastupnickog doma
Enver Kreso, v. r.