196. sjednica Vlade Federacije BiH

Sarajevo, 24.10.2019.
Saopćenje o radu
 

 
196. sjednica Vlade Federacije BiH:
 
IZJAŠNJENJA O INICIJATIVAMA
 
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, razmatrala inicijativu za donošenje Uredbe o odsustvu s posla usvojitelja djeteta, koju je podnijela zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Lana Prlić.

Izražavajući senzibilitet i želju da ovo pitanje bude riješeno na adekvatan način, Vlada FBiH će inicirati izmjene i dopune relevantnih propisa i to predložiti Parlamentu FBiH na usvajanje.

Povodom inicijative koju su pokrenuli poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Elzina Pirić i Safer Demirović za izmjenu i dopunu Zakona o Poreznoj upravi FBiH, po kojoj bi u nadležnost ove institucije bio uvršten Zakon o finansijskoj konsolidaciji rudnika uglja u Federaciji BiH prema obračunatim, a neuplaćenim javnim prihodima u periodu 2008. do 2015. godine. Stav Federalne vlade je da, ni prema ovom zakonu ni prema obrazloženju inicijative, nije jasno koji bi to bili poslovi Porezne uprave, jer ona ne može kontrolisati budžet Federacije BiH u izdvajanju sredstava. To je razlog što inicijativa nije mogla biti prihvaćena.
 
INFORMACIJA O DUGU U TREĆEM KVARTALU 2019. GODINE
 
Vlada FBiH danas se uspoznala sa informacijom o dugu za treći kvartal 2019. godine. Kako je navedeno, vanjski dug je na kraju ovog kvartala iznosio 4.666.785.375 KM ili 2.609.189.205 dolara. Nominalni iznos vanjskog duga izražen u domaćoj valuti veći je nego u proteklom kvartalu za 39.224.248 KM odnosno za 0,85 posto. Dug izražen u dolarima je na kraju trećeg kvartala, u odnosu na podatak s kraja drugog, manji za 83.357.254 dolara ili 3,1 posto.
 
Tijekom trećeg kvartala je, po osnovi vanjskog duga, ukupno bilo angažirano 68.300.343,25 KM u više valuta i od više kreditora.
 
U ovom razdoblju je, na ime glavnice i kamate, isplaćeno ukupno 118.438.917,87 KM. Od toga se 95.827.392,83 KM ili 80,91 posto odnosilo na otplatu glavnice, a 22.611.525,04 KM ili 19,09 posto na kamatu. U odnosu na planirano servisiranje vanjskog duga (116.378.576 KM), realizacija je u trećem kvartalu iznosila 101,77 posto.
 
Ukupan unutarnji dug Vlade Federacije BiH na dan 30. 9. 2019. iznosio je 683.877.510 KM (382.354.377 dolara) i u odnosu na protekli kvartal je veći za 0,002 posto odnosno 11.561 KM.
 
U trećem kvartalu održane su dvije aukcije vrijednosnih papira i to desetogodišnjih trezorskih obveznica od 30 milijuna KM (održana 11. 7. 2019.) i trogodišnjih trezorskih obveznica (održana 24. 9. 2019.) u istom iznosu.
 
U ovom kvartalu izvršena je isplata trezorskih zapisa  u ukupnom iznosu od 40 milijuna KM, čime je stanje duga Federacije BiH po osnovi kratkoročnih vrijednosnih papira jednako nuli. Također, tijekom trećeg kvartala su otplaćene i dugoročne obveznice emitirane po osnovi neisplaćenih obveza stare devizne štednje u iznosu od 19.987.463 KM. Preostali dug Federacije BiH po ovoj osnovi na dan 30. 9. 2019. iznosi 1.873.605 KM.
 
Ukupan dug kojim upravlja i za koji je odgovorna Vlada Federacije BiH na dan 30. 9. 2019. iznosi 5.350.662.884 KM ili 2.991.543.581 dolara i veći je od duga u proteklom kvartalu za 0,74 posto ili 39.235.809 KM.
 
Ukupan vanjski i unutarnji dug Vlade Federacije BiH, u koji nisu uključene verificirane obveze za koje nisu izdani vrijednosni papiri, niti obveze spram zaposlenika i dobavljača bivšeg Federalnog ministarstva obrane i Vojske Federacije, iznosi 5.338.328.950 KM ili 2.984.647.707 dolara i veći je u odnosu na dug iz proteklog kvartala za 0,74 posto ili 39.236.781 KM.
 
Informacija o dugu za treći kvartal 2019. godine bit će objavljena na web stranici Federalnog ministarstva financija i upućena Parlamentu FBiH.
 
IZVJEŠTAJ O UTROŠKU TEKUĆE REZERVE
 
Vlada FBiH danas je usvojila izvještaj o odobravanju izdvajanja sredstava iz Tekuće rezerve Budžeta FBiH za 2019. godinu, po odlukama Vlade FBiH i rješenjima premijera i dvoje zamjenika premijera, za prvih devet mjeseci ove godine. U ovogodišnjem Budžetu FBiH planirani iznos sredstava na poziciji tekuća rezerve Vlade FBiH iznosi 5.000.000 KM, premijera 75.000 KM i po 40.000 KM na pozicijama dva zamjenika premijera.
 
Iz tekuće rezerve Vlade FBiH je za prvih devet ovogodišnjih mjeseci izdvojeno 1.859.522,35 KM. Istovremeno, ukupno izdvojena sredstva iz tekuće rezerve premijera iznose 31.120 KM dok su izdvojena sredstva zamjenika premijera 1 iznosila 30.500 KM, a 28.500 KM zamjenika premijera 2.
 
U trećem kvartalu, po odlukama Vlade FBiH, izdvojeno je ukupno 1.401.022,35 KM. Službi za zajedničke poslove organa i tijela FBiH je izdvojeno 107.353,35 KM za priključenje objekta Porezne uprave FBiH i objekta Vila Braun na toplifikacioni sistem KJKP Toplane Sarajevo, Federalnom zavodu za programiranje razvoja 61.600 KM za izradu Strategije razvoja FBiH 2021.-2027. godina, Federalnom ministarstvu zdravstva 260.000 KM za nabavku opreme s ciljem realizacije projekta NeurNet za bolesnike sa epilepsijom i Parkinsonovom bolešću, Federalnom ministarstvu pravde 80.000 KM za digitalizaciju sudske arhive kao sastavnog dijela Projekta registracije poslovnih subjekata, Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta 30.000 KM za organizovanje Sarajevo Business Foruma 2019., a Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova 400.000 KM za nabavku 300 kompleta uniformi za opremanje kadeta na Policijskoj akademiji. Iznos od 462.069 KM je, po odluci Vlade FBiH, izdvojen kao finansijska pomoći Budžetu Grada Mostara.
 
Raspoloživo stanje tekuće rezerve Budžeta Federacije BiH na dan 30.9.2019.godine iznosi 3.140.477,65 KM.
 
O IZGRADNJI TUNELA HRANJEN I PRVE TRANSFERZALE
 
Federalna vlada usvojila je izvještaj o provedbi Programa utroška dijela sredstava s budžetske pozicije transfera za izgradnju autocesta i brzih cesta  u iznosu od 153.000.000 KM, sa stanjem na dan 30.9.2019. godine.
 
Izvođači odobrenih projekata - JP Autoceste Federacije BiH i Direkcija za puteve Kantona Sarajevo - zaduženi su da, prije početka zimske sezone, intenziviraju njihovu realizaciju na terenu.
 
Riječ je o projektima izgradnje brze ceste Prača - Goražde, LOT 1 tunel Hranjen, faza 1, u dužini od 5.500 metara i izgradnje 1. transferzale, dionica II, poddionica Bare - tunel Kobilja Glava dužine 1.060 metara, za 3. kvartal 2019. godine.
 
STRATEGIJA SARADNJE SA ISELJENIŠTVOM
 
Prihvativši izvještaj Interresorne radne grupe za izradu Strategije saradnje sa iseljeništvom Federacije BiH, Federalna vlada je usvojila Nacrt ove strategije za period od 2020. do 2024. godine i Akcioni plan za njenu realizaciju, te Aneks koji se odnosi statističke podatke, institucionalni i strateški okvir i situacionu analizu.
 
Prema dostupnim zvaničnim podacima agencija za statistiku zemalja prijema i diplomatsko­konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine u svijetu, procijenjeno je da u iseljeništvu živi najmanje dva miliona osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine, što čini 56,6 posto od 3.531.159 ukupnog stanovništva naše zemlje. Svjetska banka smatra da je taj postotak nešto manji i iznosi 44,5 posto, što Bosnu i Hercegovinu pozicionira na 16. mjesto u svijetu po stopi emigracije u odnosu na broj stanovnika u zemlji (od ukupno obuhvaćenih 214 zemalja i teritorija). Razlika je nastala zbog toga što se podaci Svjetske banke odnose samo na prvu generaciju bosanskohercegovačkih emigranata.
 
Na osnovu podataka iz Migracijskog profila BiH za 2017. godinu, zemlje u kojima živi najveći broj državljana BiH su Hrvatska (394.146), zatim Srbija (333.687), Nemačka (200.510) i Austrija (170.864). Značajan broj državljana BiH živi i u SAD (125.442), Sloveniji (103.663), Švicarskoj (59.685), Švedskoj (58.372) i Kanadi (41.722).
 
Jedina institucija u BiH koja raspolaže zbirnim podacima o broju državljana koji su odjavili prebivalište ili boravište radi iseljenja u inostranstvo je Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, a prema njenim statistikama je u 2017. godini boravak u BiH odjavilo 4.270 osoba.
 
Prema navodima EUROSTAT-a za 2017. godinu, 20.251 državljanin BiH je prvi put regulisao boravak u zemalja Evropske unije za takozvane plaćene poslove. Postoji ozbiljan trend odlazaka iz BiH, ne samo visokoškolovanih osoba, već i drugih obrazovnih profila, a visokoobrazovani se zapošljavaju i na poslovima koja ne zahtijevaju visoku stručnu spremu. Istovremeno, u toku 2017. godine su 2.103 državljana BiH regulisala je boravak po osnovu obrazovanja.
 
Ciljevi i prioriteti Strategije su uspostavljanje i razvoj pravnog sistema i institucionalnih kapaciteta rada sa iseljeništvom, njegovo uključivanje u društveni razvoj i sudjelovanje poslovnog iseljeništva u ekonomskom razvoju Federacije BiH, te uključenost mladih iz iseljeništva u razvojne politike Federacije BiH.
 
INFORMACIJA O NEDOVOLJNOJ OBNOVI ŠUMA
KAO POSLJEDICI NEEFIKASNOG SISTEMA UPRAVLJANJA
 
Federalna vlada usvojila je informaciju o svojim aktivnostima na osnovu izvještaja revizije o učinku nedovoljne obnove šuma u Federaciji BiH kao posljedice neefikasnog sistema upravljanja šumama, objavljenog u 2014. godini, sa odgovorima na Upitnik revizije učinka Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH, koji će biti dostavljeni ovom uredu.
 
U ovom upitniku dat je pregled preporuka datih u izvještaju, s procjenom o tome u kojoj mjeri su preporuke realizovane.
 
U preporukama Parlamentu i Vladi FBiH je navedeno da je potrebno osigurati donošenje propisa za oblast šumarstva na nivou Federacije BiH kojim bi bile stvorene pretpostavke za adekvatno upravljanje i održivo gospodarenje šumama i jasno bile definisane obaveze i odgovornosti institucija nadležnih za održivo upravljanje i gospodarenje šumama, te precizno riješeno pitanje finansiranja šumskouzgojnih mjera. Također, propisom je potrebno istaknuti da delegiranjem poslova gospodarenja državnim šumama na šumarska preduzeća ne prestaje odgovornost nadležnih ministarstava da aktivno učestvuju u osiguranju uslova za odgovorno gospodarenje šumama. Navedeno je da je ova preporuka djelimično provedena, jer je Vlada FBiH utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o šumama. Vladi FBiH i kantonalnim vladama je preporučeno da definišu jasne kriterije i pravila na osnovu kojih se državne šume daju na korištenje šumskoprivrednim društvima, kao i sankcije za njihovo nepoštivanje. Ova preporuka je potpuno provedena, što je definisano Prijedlogom zakona o šumama.
 
Federalnoj i kantonalnim vladama je preporučeno i da, s obzirom da je šumskoprivrednim društvima povjeren na gospodarenje jedan od najvrjednijih resursa kojima Federacija BiH raspolaže, osiguraju analizu organizacije i načina upravljanja u ovim preduzećima, s konkretnim mjerama kojima bi bila osigurana racionalizacija poslovanja šumskoprivrednih društava.
 
Također, treba osigurati namjensko korištenje sredstava prikupljenih po osnovu naknada za općekorisne funkcije šuma, kako bi bilo osigurano da ova sredstva budu zaista uložna u obnovu i unapređenje šuma. Ove preporuke, kako je navedeno, nisu provedene jer nije usvojen Zakon o šumama.
 
O PROVEDBI AKTA O MALOM BIZNISU
 
Federalna vlada se upoznala sa informacijom o provedbi Akta o malom biznisu (Small Business Act for Europe - SBA), koji definira okvir politika podrške malom i srednjem poduzetništvu koje države trebaju donositi kako bi bilo poboljšano poduzetničko okruženje i povećana konkurentnost MSP-a. S tim u vezi, Vlada je zadužila Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta da, u saradnji s koordinirajućim i ostalim relevantnim institucijama uključenim u provedbu ovog akta, izradi Akcioni plan provedbe SBA principa za Federaciju BiH za naredni dvogodišnji period.
 
Rezultati provedene procjene od strane OECD-a i partnerskih organizacija o nivou poduzetničke klime, stanju politika i instrumenata usmjerenih u područje MSP-a u pogledu dostizanja EU standarda, sadržanih u Indeksu MSP politika: Zapadni Balkan i Turska 2019., pokazuju da je BiH u ovom periodu, u odnosu na 2016. godinu, ostvarila napredak, ali da nastavlja zaostajati u približavanju svoje politike načelima SBA u odnosu na zemlje zapadnog Balkana.
 
S ciljem efikasnog iskoraka ka uspostavi konkuretnog poduzetničkog ambijenta i harmoniziranja MSP politika različitih nivoa vlasti neophodno je u budućnosti sve sektorske politke koje imaju utjecaj na MSP sektor razvijati u skladu s SBA principima i dimenzijama politika.
 
U tom kontekstu, s ciljem unaprjeđenja indikatora Indeksa politika za MSP i osiguranja stanja napretka na putu buduće provedbe politika ka konkurentnom okruženju za MSP-a, bit će izrađen Akcioni plan provedbe SBA principa za Federaciju BiH za naredni dvogodišnji period, strukturiran po SBA dimenzijama politika saglasno preporukama sadržanim u novom Indeksu MSP politika.
 
O USKLAĐIVANJU ZAKONODAVSTVA FBiH S PRAVNOM STEČEVINOM EU
 
Federalna vlada je prihvatila informaciju Ureda Vlade FBiH za zakonodavstvo i usklađenost s propisima Evropske unije o usklađivanju zakonodavstva FBiH s pravnom stečevinom Evropske unije u periodu od 2009. - 2019. godina. Ovaj ured je zadužen da na sjednici Vlade FBiH organizira održavanje prezentacije o važnosti TAIEX instrumenta, od strane nacionalnog TAIEX koordinatora Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara BiH.
 
TAIEX je instrument Evropske komisije za tehničku potporu i razmjenu informacija, odnosno za pružanje kratkoročne tehničke pomoći novim državama članicama, te zemljama u procesu pristupanja Evropskoj uniji u oblastima preuzimanja zakonodavstva EU i njegovog provođenja u domaći pravni sistem. Njegova uloga je posredovanje između stručnjaka i korisnika putem seminara, radionica i studijskih posjeta.
 
INFORMACIJA O REVIZIJI PRIVATIZACIJE ZA PERIOD JANUAR - JUNI 2019. GODINE
 
Federalna vlada upoznala se sa informacijom o izvršenim revizijama privatizacije državnog kapitala privrednih društava i banaka u Federaciji BiH za period januar - juni 2019. godine, koja će biti upućena Parlamentu FBiH.
 
Odlukom Vlade FBiH od 27.2.2019. godine, usvojen je Plan rada za 2019. godinu, kojim je planirano revidiranje sedam privrednih društava i četiri banke.
 
U postupku revizije privatizacije privrednog društva Energopetrol d.d. Sarajevo sačinjen je Nacrt izvještaja koji je obuhvatio reviziju postupka privatizacije i poslovanje ovog društva poslije privatizacije i postupka dokapitalizacije. Poslano je stotinjak zahtjeva za prikupljanje dokumentacije potrebne za sačinjavanje Nacrta izvještaja, obzirom da se provodi revizija cjelokupnog postupka privatizacije, ali se prikazuje i poslovanje ovog društva nakon postupka privatizacije, o čemu se ne donosi ocjena.
 
U informaciji je navedeno da je u toku rad na izvještaju o reviziji privatizacije privrednog društva Polihem d.d. Tuzla i da se njegovo kompletiranje može očekivati u drugoj polovini ove godine.
 
I u postupku revizije Rudnika boksita d.d. Jajce je u toku prikupljanje dokumentacije i izrada Nacrta izvještaja, u što je uključen i ovlašteni revizor ekonomske struke.
 
U bankarskom sektoru revidirana je Gospodarska banka d.d. Mostar, u likvidaciji. Prikupljanje dokumentacije i revizija privatizacije ove banke trajali su do 11.3.2019. godine, kada je sačinjena službena zabilješka, obzirom da Agenciji za reviziju privatizacije Federacije BiH nije dostavljena ključna dokumentacija potrebna za provođenje postupka revizije. Dana 17.4.2019. godine privremeno je prekinut postupak ove revizije.
 
OSTALE ODLUKE I ZAKLJUČCI
 
Vlada FBiH donijela je odluku kojom je Federalnom ministarstvu zdravstva odobrila prenos nabavljenih stalnih sredstava u okviru provođenja Projekta smanjenje faktora rizika za zdravlje u Bosni i Hercegovini (RHRF).
 
S ciljem efikasnijeg obavljanja učestalih poslova i zadataka, donesena je odluka kojom se Federalnoj upravi civilne zaštite poklanja trajno oduzeta imovina - teretno motorno vozilo Mercedes Benz i prateća oprema - oduzeti presudama općinskih sudova u Gračanici i Kaknju.
 
Usvojeni su kvartalni izvještaji o napretku projekata podrške zapošljavanju (ESP), smanjenja faktora rizika za zdravlje u BiH (RHRF) za period juli - septembar 2019. godine, kao i izvještaj o provođenju projekta po Programu javnih investicija u sektoru energije, zaključno sa 30. 6. 2019. godine.
 
Federalna vlada upoznala se sa izvještajem o realizaciji godišnjih planova rada federalnih ministarstava i drugih organa federalne uprave, upravnih organizacija i institucija, te prihvatila 24. tromjesečni izvještaj o provedbi Projekta registracije nekretnina u FBiH za period juli - septembar 2019. godine.
 
Vlada FBiH je usvojila informaciju Federalnog ministarstva zdravstva o utrošku sredstava dodijeljenih korisnicima po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću u prošloj godini i zadužila ovo ministarstvo da poduzme aktivnosti kako bi bila vraćena sredstava od korisnika koji nisu opravdali namjenski utrošak u skladu s potpisanim ugovorima.
 
KADROVSKA RJEŠENJA
 
Vlada FBiH je, izmjenom Rješenja, za članicu Odbora za praćenje implementacije Programa utroška sredstava „Kapitalni transferi javnim preduzećima - transfer za izgradnju autocesta i brzih cesta“ utvrđenih Budžetom FBiH za 2018. godinu Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, imenovala Sanju Bazinu Crnokić.
 
Izmijenjeno je i  Rješenje o imenovanju Savjeta za strane investitore FBiH, kojim je za člana ovog savjeta imenovan Denis Lasić.
 
Federalna vlada je Nadzornom odboru JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar dala prethodnu saglasnost za imenovanje Adise Kadić za vršiteljicu dužnosti članice Uprave ovog društva i izvršne direktorice za opće, kadrovske i pravne poslove, do okončanja konkursne procedure, a najduže do dvanaest mjeseci.
 
* * *
Sjednica Vlade FBiH je završena u 12.00 sati.
Petak,
15. novembar 2019.
VIŠE