53. sjednica Vlade Federacije BiH

Sarajevo, 24.04.2008.
Saopćenje o radu

 

UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O INTERNOJ REVIZIJI U JAVNOM SEKTORU FBiH
 
Nakon parlamentarne rasprave o Nacrtu, Vlada FBiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila Prijedlog zakona o internoj reviziji u javnom sektoru FBiH. Ovaj zakon sastavni je dio reforme u upravljanju javnim izdacima u zemljama u tranziciji i izraz potrebe da se sistemski uredi interna finansijska kontrola i revizija, u skladu sa načelima okvirnog zakona čije donošenje je inicirala Svjetska banka.
 
Interna revizija u Federaciji vršiće se uspostavom jedinica za internu reviziju u okviru organizacija (svi korisnici javnih sredstava) koje ispunjavaju jedan od Zakonom utvrđenih uvjeta (ukupan godišnji budžet, broj zaposlenih, kompleksnost transakcija i stepen rizika koji je uključen), dok za organizacije koje ne ispunjavaju te uvjete internu reviziju obavljaju Jedinice oformljene u tu svrhu pri ministarstvima, odnosno službama za finansije.
 
Interni revizori su, prema Prijedlogu zakona, ovlašteni da vrše sistematičan pregled i ocjenu upravljanja rizikom, internu kontrolu i rukovođenje organizacije, što uključuje politike, procedure i aktivnosti organizacije. Oni će, također, ocjenjivati da li su sredstva korištena efikasno, ekonomično, efektivno i u skladu sa propisima.
 
Prijedlogom zakona predviđeno je da se pri Federalnom ministarstvu finansija osnuje Centralna harmonizacijska jedinica u FBiH ovlaštena za razvoj u oblasti interne revizije i nadzor nad implementacijom svih važećih propisa o internoj reviziji od strane jedinica za internu reviziju i koordinaciju njihovog rada.
 
UTVRĐEN NACRT ZAKONA O LEASINGU
 
Kao relativno novi oblik poslovanja u našoj zemlji, leasing nije pravno reguliran, što je rukovodilo Vladu Federacije BiH da danas utvrdi i u parlamentarnu proceduru uputi Nacrt zakona o leasingu.
 
Zakon propisuje kako leasing društvo može biti upisano u sudski registar tek nakon što mu Agencija za bankarstvo FBiH izda dozvolu za bavljenje tom djelatnošću.
 
Također, bez suglasnosti Agencije, nitko ne može u nazivu tvrtke ili u pravnom prometu koristiti riječ “leasing” ili njezine izvedenice, a samo leasing društvo ne smije bez te suglasnosti u nazivu sadržavati riječ “banka” ili njezine izvedenice.
 
Sam leasing definiran je kao pravni posao u kojem davatelj leasinga prenosi pravo posjedovanja i uporabe predmeta leasinga na korisnika na određeno vremensko razdoblje, a zauzvrat se korisnik obvezuje na plaćanje ugovorene leasing naknade.
 
Leasing može biti financijski, kada postoji opcija kupovine i stjecanje vlasništva, odnosno poslovni, kada te opcije ne postoje. Minimalan iznos temeljnog kapitala leasing društva je 250.000 konvertibilnih maraka i u cijelosti mora biti uplaćen prije osnivanja i upisa u sudski registar. Taj kapital ne može biti opterećen na bilo koji način niti potjecati iz kredita za druge nakane.
 
Fizička i pravna osoba ne može steći ili povećati vlasnički interes u leasing društvu više od 10, 20, 33 ili 50 posto bez prethodne suglasnosti Agencije. Suglasnost je nužna i u slučaju kada leasing društvo želi steći interes u drugom pravnom subjektu ako to iznosi više od pet posto njegova temeljnog kapitala, s tim što takav interes ne može premašiti 25 posto temeljnog kapitala.
 
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I
DOPUNI ZAKONA O AGENCIJI ZA BANKARSTVO FBiH
 
Izmjena i dopuna Zakona o Agenciji za bankarstvo BiH koju je Vlada FBiH sa današnje sjednice u formi Prijedloga uputila u parlamentarnu proceduru, logično je proizašla iz rješenja predloženih u Prijedlogu zakona o leasingu.
 
Na ovaj način omogućeno je da Agencija za bankarstvo bude nadzorni i regulatorni organ, ne samo za banke i mikrokreditna društva, već i za leasing društva. Stavljanjem u njenu nadležnost izdavanja dozvola za rad, kao i nadzor nad radom ovih društava stvaraju se pretpostavke za veću transparentnost i efikasniju kontrolu njihovog rada.
 
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O INVESTIRANJU JAVNIH SREDSTAVA
 
Izmjene i dopune postojećeg Zakona, koje je Vlada FBiH u formi Prijedloga utvrdila na današnjoj sjednici, vrše se u cilju stvaranja pravnih pretpostavki za investiranje javnih sredstava u oročene depozite kod banaka i u vrijednosne papire.
 
Iz tih razloga, investicijskim institucijama se omogućava donošenje politika investiranja slobodnih javnih sredstva sa što manjim rizikom i većim prinosom.
 
Propisuje se obvezna disperzija rizika kod investiranja na način da se ograničava investiranje raspoloživih sredstava maksimalno do 25 posto kao oročeni depozit kod jedne banke ili jednog izdavatelja vrijednosnih papira.
 
Pored definiranja raspoloživih javnih sredstava koja se mogu investirati, precizirano je u koje se vrste depozita, odnosno vrijednosnih papira mogu investirati slobodna sredstva.
 
Također je propisano obvezno čuvanje vrijednosnih papira iz portfelja odobrenih investicija na posebnom računu depozitara.
 
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O PREMJERU I KATASTRU NEKRETNINA
 
Nakon što je, prema Zaključku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, obavljena javna rasprava o Nacrtu, Vlada FBiH je danas, uvažavajući iznesene prijedloge i sugestije, utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o premjeru i katastru zemljišta.
 
Ovaj zakonski projekat sačinjen je u skladu sa rješenjima novog Zakona o zemljišnim knjigama u FBiH, kao i promjenama u vlasničko-pravnim odnosima sa jasnom orijentacijom na pojednostavljenje i uspostavu jedinstvene evidencije nekretnina u FBiH.
 
Novopredložena rješenja podrazumijevaju uvođenje novih tehnologija koje će doprinijeti efektivnijem i bržem provođenju katastarske izmjere, kao i upravljanje podacima i njihovim prikazom u svrhu izrade i održavanja geodetskog informacijskog sistema – GIS, GSP-mjerenja, digitalnih geodetskih instrumenata i slično.
 
Značajan aspekat novog zakona je i usaglašavanje propisa iz geodetske djelatnosti u oba entiteta sa ciljem harmonizacije u Bosni i Hercegovini, a više prostora nego do sada dato je i privatnom sektoru u izvođenju radova u ovoj oblasti. Prijedlogom zakona regulira se upravna struktura službene geodezije, osnovni geodetski radovi, geodetski poslovi za posebne namjene, premjer, katastar nekretnina, katastar komunalnih uređaja, ovlaštene geodete, geodetski informacioni sistem, geodetska preduzeća i radnje, te nadzor nad primjenom zakona, kao i sankcije za kršenje njegovih odredaba. Predviđeno je da upravne i stručne poslove obavlja Federalna uprava za geodetske poslove, katastarski premjer obavljaju ovlašteni geodeti, a stručne poslove definirane Zakonom obavljaju geodetska preduzeća, ovlašteni geodeti i geodetske radnje.
 
UTVRĐEN NACRT ZAKONA O ZAŠTITI OD POŽARA I VATROGASTVU
 
Federalna vlada je, na temelju Prednacrta koji je sačinila u tu svrhu oformljena ekspertna Radna grupa, danas utvrdila Nacrt zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu.
 
Nacrt zakona polazi od toga da se organizacija i funkcionisanje zaštite od požara i vatrogastvo zasnivaju na principima sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od svih vrsta prirodnih i drugih nesreća i u okviru organizacije vlasti u Federaciji BiH, utvrđene Ustavom FBiH. Predviđena rješenja, dakle, osiguravaju da zaštita od požara i vatrogastvo budu sastavni dio postojeće strukture sistema zaštite i spašavanja koja se, direktno i bez posrednika, može koristiti i za te potrebe, posebno vatrogastva.
 
S obzirom na funkcionalnu povezanost zaštite od požara (preventiva) i vatrogastva (represiva), Nacrtom zakona regulisani su zajednički elementi obe oblasti, a kao samostalna pitanja, i njhove osobenosti.
 
Tako se u 15 poglavlja i 175 članova reguliše nadležnost u ovoj oblasti, programiranje razvoja zaštite od požara i vatrogastva, organizacija i funkcionisanje, planiranje i sprovođenje mjera zaštite od požara, kao i vatrogastva, vatrogasne intervencije, radno-pravni status vatrogasaca, finansiranje zaštite od požara i vatrogastva, upravni i inspekcijski nadzor, te kazne za nepridržavanje zakonskih odredaba.
 
Zaključeno je da se u daljem radu na izradi ovog zakona uzmu u obzir prijedlozi i sugestije iz današnje rasprave, kao i mišljenja kantona i općina, kako bi ih Vlada razmotrila prije utvrđivanja i upućivanja u parlamentarnu proceduru Prijedloga zakona.
 
POLITIKA PRIVATIZACIJE DRŽAVNOG KAPITALA
U FBiH S PROGRAMOM PRIORITETNIH ULAGANJA
 
Prijedlog dokumenta Politika privatizacije državnog kapitala u FBiH s Programom prioritetnih ulaganja, utvrđen na današnjoj sjednici Federalne vlade, te upućen u parlamentarnu raspravu, ima četiri glavna cilja.
 
Prije svega, riječ je o ostvarivanju znatnih prihoda od prodaje dijela državnog kapitala i usmjeravanju ovih sredstava u strategijske i razvojne projekte, prema posebnom programu Vlade FBiH. Povećanje ukupne ekonomičnosti poslovanja i ukupnog prihoda gospodarskih subjekata dovelo bi do uvećanja prihoda BiH temeljem poreza i doprinosa, a poboljšanje poslovanja bilo bi postignuto eliminiranjem ograničavajućih uvjeta nametnutih javnim poduzećima kroz Zakon o poduzećima i Zakon o nabavkama. Konačno, promjenom statusa tvrtke osigurava se jednostavnije upravljanje i donošenje odluka.
 
Sredstva dobijena privatizacijom prioritetno bi bila investirana u transportnu, zdravstvenu, obrazovnu i infrastrukturu zaštite okoliša, u reguliranje vodotokova i hidroakumulacija, u vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu, u objekte za kulturu i sport, te u poduzetništvo.
 
Očekivani iznos od prodaje telekom operatera, te manjinskog i većinskog državnog kapitala u pojedinim kompanijama je od 2,7 do 3,2 milijarde konvertibilnih maraka. Bit će utemeljeni posebni fondovi za investicije, koji mogu biti u sastavu Investicijske banke FBiH, a služiti za otvaranje velikog broja investicija.
 
Prema stajalištu Svjetske banke, na sredstva dobijena privatizacijom može se gledati kao na dodatnu prigodu za financiranje većeg broja projekata nego što bi inače bilo moguće. Sredstva bi bila raspoređena tako što bi 70 posto bilo uloženo u razvitak i unaprjeđenje infrastrukture, u projekte lokalnih zajednica išlo bi 15 posto, u održivi povratak deset posto, po dva posto bi bilo namijenjeno poticaju poduzetništva i znanstveno-istraživačkom radu, a jedan posto bi išao u druge svrhe.
 
Prijedlog danas razmatranog dokumenta bit će upućen Parlamentu FBiH nakon što Kolegij premijera u njega ugradi prijedloge i sugestije iz današnje rasprave.
 
SREDSTVA PODUZEĆIMA NAMJENSKE INDUSTRIJE
 
Federalna vlada danas je, prvo, donijela Odluku o dopuni Odluke o raspodjeli novčanih sredstava s ESCROW računa, te potom, sukladno dopunama, i sedam pojedinačnih odluka o dodjeli sredstava poduzećima namjenske industrije.
 
Tako je bugojanski “Binas” dobio 200.322,82 konvertibilne marke, konjički “Igman” 53.239,52 KM, hadžički Tehnički remontni zavod 850.000 KM, vogošćanski “Pretis” 100,000 KM, sarajevski “Zrak” 398,089,56 KM, viteški “Vitezit” 50.735,98 KM, te goraždanski “Unis-Ginex” 46.622,65 KM.
 
Svi odobreni i dodijeljeni iznosi namijenjeni su pokriću obveza spram Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, na čiji će račun izravno biti prebačena sredstva s računa Agencije za privatizaciju u FBiH.
 
MATERIJALNO-TEHNIČKA SREDSTVA I OPREMA ZA
FEDERALNU UPRAVU CIVILNE ZAŠTITE
 
Federalna vlada je donijela dvije odluke kojima se iz federalnih robnih rezervi na trajno korištenje Federalnoj upravi civilne zaštite daju materijalno-tehnička sredstva i oprema za potrebe zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara.
 
Prema prvoj odluci riječ je o 610 vatrogasnih naprtnjača i 17 šatora za 25 osoba, sa kompresorom za naduvavanje, a u drugoj o 27 agregata za proizvodnju električne energije, 21 gumenom čamcu sa izvanbrodskim motorom i pripadajućom opremom i 10 muljnih pumpi sa odgovarajućom opremom.
 
Ova sredstva namijenjena su kantonalnim upravama i općinskim službama civilne zaštite.
 
O RADU AGENCIJE ZA BANKARSTVO FBiH
 
Vlada FBiH je razmatrala i usvojila Izvještaj o radu Agencije za bankarstvo u 2007. godini i Informaciju o bankarskom sistemu Federacije BiH.
 
U Izvještaju se ukazuje na ocjene i preporuke Svjetske banke i MMF-a koje se odnose na pojačani rast kredita u privatnom sektoru od 25 do 30 godišnje što je bilo izraženo još više u prošloj godini. Cijeni se neophodnim pojačati praćenje ovog trenda kako ne bi došlo do slabljenja kreditnih politika i kriterija opreza banaka.
 
U skladu sa ovim preporukama, Federalna agencija za bankarstvo je već do kraja prošle godine poduzela korake na ublažavanju zahtjeva za usklađivanje dospijeća između bankarske aktive i obaveza, kako bi se smanjila zaduživanja banaka kod banaka “roditelja” i osigurala stabilnost.
 
Inače, u toku 2007. godine Agencija je, između ostalog, izvršila 29 kontrola banaka na licu mjesta, a još 18 u okviru Odjela za kontrolu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Nastavljen je i rad na ranije započetim postupcima uspostave privremenih uprava u Una banci Bihać, Poštanskoj banci Sarajevo (završen posao), Privrednoj banci Sarajevo i Hercegovačkoj banci Mostar i likvidacionih uprava u Posavskoj banci Orašje, Gospodarskoj banci Mostar, Komercijalnoj banci Tuzla, BH banci Sarajevo i Ljubljanskoj banci Sarajevo.
 
Federalna agencija je u prošloj godini učestvovala i u radu grupe bankarskih supervizora Centralne i Istočne Evrope, radila na edukaciji kadrova, te svoje finansiranje osigurala iz propisanih naknada banaka.
 
U Informaciji o bankarskom sistemu FBiH u 2007. godini konstatuje se da je u prošloj godini došlo do daljeg razvoja i jačanja kapitalne osnove, kao i priliva novih stranih investicija kroz kreditna i depozitna sredstva i dokapitalizacije u ovom sektoru. Integracijski su procesi doveli do okrupnjavanja banaka i smanjenja broja malih banaka. Smanjio se broj banaka koje imaju licencu sa 29 u 2002.godini na 22 na kraju prošle godine. Najveće učešće u ovom sektoru imaju bankarske grupe i banke iz Austrije (48,7 posto) i talijanske banke (21,9 posto).
 
SAGLASNOST NA STATUT FONDA ZA STUDENSKE ZAJMOVE FBiH
 
Vlada Federacije BiH dala je saglasnost na Statut Fonda za studentske zajmove Federacije BiH.
 
Fond je osnovala Vlada FBiH u cilju poticanja osiguranja sredstava, podrške i omogućavanja studiranja studentima na visokoškolskim ustanovama u Federaciji BiH. Za osnivanje i početak njegovog rada Vlada je osigurala sredstva od 500.000 KM iz Budžeta Federacije za 2007.godine kroz transfer Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, a 1.000.000 KM iz sredstava Federalnog zavoda za zapošljavanje.
 
Fondom upravlja Upravni odbor, kojeg imenuje Vlada na prijedlog federalne ministrice obrazovanja i nauke, sastoji se od predsjednika i četiri člana, od kojih je najmanje jedan iz reda predstavnika studenata.
 
O FINANSIRANJU “PROGRAMA ENERGETSKE ZAJEDNICE JUGOISTOČNE EVROPE“ IZ SVJETSKE BANKE – IDA KREDITA
 
Vlada Federacije BiH usvojila je Informaciju o finansiranju “Programa energetske zajednice Jugoistočne Evrope (ECSEE Projekta – Komponenta Bosna i Hercegovina) iz kredita Svjetske banke – IDA kredita. Države jugoistočne Evrope potpisale su u oktobru 2005.godine Povelju o osnivanju Energetske zajednice Jugoistočne Evrope (ECSEE) kojom se uspostavlja regionalno energetsko tržište povezano sa evropskim tržištem, a čija je potpisinica i BiH.
 
Svjetska banka je u januaru iste godine, u okviru podrške ECSEE, odobrila program pod nazivom APL (Adatptable Program Loan), za čiju realizaciju traju pripreme i u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da je ovaj Sporazum ratificiran od strane nadležnih organa BiH, čime je kreditni sporazum BiH i Svjetske banke postao efektivan, kao i da je Vlada Federacije prihvatila odgovarajuće odluke u tom smislu, neophodno je da ove odluke usvoji Parlament FBiH, na osnovu čega će se potpisati supsidijrani sporazumi sa Elektroprivredom BiH i Elektroprivredom HZ HB.
 
Kredit Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA) iznosi 26 miliona USD za BiH, od čega se na Federaciju BiH odnosi 16,9 miliona USD. Projekat će implementirati Elektroprivrede Bosne i Hercegovine i Elektroprivreda HZ HB koje će osigurati i vlastito učešće, kao i povrat sredstava iz vlastitih izvora.
 
Planirano je da se Projektom implementiraju aktivnosti na unapređenju sigurnosti brana, smanjenja negativnog utjecaja termoelektrana na okoliš, zamjena zastarjele opreme i postrojenja, obezbjeđenje hardwarea i softwarae i tehnička pomoć.
 
O SIGURNOSTI U ŽELJEZNIČKOM SAOBRAĆAJU
 
Vlada Federacije BiH razmatrala je i prihvatila Informaciju Federalnog ministarstva prometa i komunikacija o stanju sigurnosti u željezničkom saobraćaju za 2007.godinu sa posebnim osvrtom na stanje sigurnosti putnih prijelaza.
 
Stanje sigurnosti željezničkog saobraćaja u prošloj godini karakteriše 759 vanrednih događaja, što je za 37 ili 5,1 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
 
Najviše utjecaja na to imali su tehničko-tehnološka zastarjelost mobilnih i stabilnih transportnih kapaciteta, nepoštivanje propisanih saobraćajno- tehničkih normi od strane učesnika u drumskom prometu i trećih lica, otuđenje željezničke imovine od trećih lica, te stanje osiguranja prijelaza-ukrštanja željezničke pruge i ceste u nivou.
 
Vlada je zaključila neophodnim da JP Željeznice Federacije BiH poduzmu planske i dugoročne mjere na unapređenju stanja sigurnosti, a posebno planiranju unapređenja sigurnosti na putnim prijelazima tokom više narednih godina. Vlada cijeni da JP Željeznice Federacije, u saradnji sa subjektima odgovornim za upravljanje putevima i nadležnim organima uprave, treba da odmah pristupe rješavanju pet kritičnih putnih prijelaza na prugama u Federacije BiH i to: Kisikana, Stari Ilijaš, Šurmanci, Vinište i Kiseljak na pruzi Brčko - Banovići.
 
O PROVEDBI UREDBE O PRAVU NA STAROSNU MIROVINU PO
POVOLJNIJIM UVJETIMA ZA PRIPADNIKE BIVŠE VOJSKE FBiH I FMO-a
 
Na današnjoj sjednici Vlada FBiH je razmatrala Informaciju o provedbi Uredbe o stjecanju prava na starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima pripadnika bivše Vojske FBiH i državnih službenika i namještenika bivšeg Federalnog ministarstva obrane.
 
Nadležna federalna ministarstva zadužena su da, za sljedeću sjednicu, Vladi dostave usuglašen prijedlog za rješenje problema koji proizilaze iz praktične provedbe Uredbe, kako bi, na temelju toga, Vlada o ovom pitanju zauzela stajalište.
 
PODSTICAJI “KRIVAJI” I NAFTNIM TERMINALIMA FEDERACIJE
 
Vlada FBiH je donijela dvije odluke o raspodjeli dijela sredstava tekućih grantova “Podsticaj proizvodnji i prestrukturiranju industrije i rudarstva” Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.
 
Prvom odlukom se sa ovog budžetskpg transfera odobrava 690.000 KM za obezbjeđenje uslova za održavanje proizvodnog procesa u IP “Krivaja” d.o.o. Zavidovići, a drugom 500.000 KM za nabavku neophodne mjerne opreme Trgovačkog društva Naftni terminali Federacije d.o.o. Ploče.
 
O PROGRAMU UTROŠKA SREDSTAVA NIŽIM NIVOIMA VLASTI
 
Federalna vlada je usvojila Program utroška sredstava sa transfera nižim nivoima vlasti od 3.685.500 KM utvđenih Budžetom za 2008. godinu Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.
 
Od toga je 600 hiljada KM namijenjeno sanaciji slapišta rijeke Trebižat, 500 hiljada KM za obnovu Počitelja, dok će se po 400 hiljada KM izdvojiti za razvoj ruralnog eko turizma u Šabićima, za prikupljanje i prečistaće otpadnih voda u Širokom Brijegu, Odžaku i Ljubuškom.
 
Za izgradnju pretovarne stanice za deponiju “Mošćanica” u Busovači odobreno je 250 hiljada KM, a po 150 hiljada KM za parkove od interesa za Federaciju – Blidinje i za sanaciju deponije u Srebreniku.
 
Ukupno 100 hiljada KM se transferiše za očuvanje starih zanata u Općini Stari Grad - Sarajevo, a 40 hiljada KM za izradu master plana “Bobovac i Kraljeva Sutjeska”. Preostalih 295.500 KM se čuvaju kao interventna sredstva. Sa korisnicima ovih sredstava će se sklopiti ugovor i nadzirati njihovo trošenje.
 
Drugom današnjom odlukom o usvajanju utroška sredstava s pozicije koja se odnosi na učešće Vlade FBiH u sufinansiranju projekata izgradnje i rekonstrukcije eko-toplana u kantonima i lokalnim zajednicama, odobreno je ukupno 275.286 KM. Od toga se 240.000 odnosi na izgradnju eko-toplane u Gračanici, a ostatak na izradu studije za eko-toplanu u Vitezu.
 
FINANSIJSKE ODLUKE
 
Vlada FBiH je na današnjoj sjednici donijela više odluka finansijske prirode, kojima se za određene projekte iz nadležnosti federalnih ministarstava, odobravaju budžetska sredstva.
 
Federalnom ministarstvu okoliša i turizma odobreno je 20.000 KM na ime pokrića troškova organiziranja Međunarodne konferencije “Turistički potencijali Jadranskog zaleđa” koja je početkom ovog mjeseca održana u Mostaru.
 
Danas je donesena i Odluka o rasporedu dijela sredstava “Transfera za političke stranke i koalicije”. Riječ je o 750.000 KM za finansiranje rada 16 političkih stranaka i koalicija u II kvartalu ove godine.
 
Istovremeno, za aktivnosti u I kvartalu ove godine Forumu parlamentaraca je odobreno 6.256 KM, dok je Udruženju za brigu i prava djeteta “Naša djeca” iz Velike Kladuše za aktivnosti u ovoj godini izdvojeno 10.427 KM.
 
KADROVSKA RJEŠENJA
 
Federalna vlada je donijela Odluku kojom je dala saglasnost na Odluku Nadzornog odbora JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo da se za generalnog direktora ove firme imenuje Mensud Bašić.
 
Za člana Zajedničke bosanskohercegovačko-jordanske komisije o trgovini i ekonomskoj saradnji između BiH i Hašemitske Kraljevine Jordan imenovan je Sulejman Ćurić iz Federalnog ministarstva trgovine, a za člana Zajedničkog komiteta između BiH i Republike Indije Mario Živković iz istog ministarstva.
 
Donesena su rješenja o privremenom imenovanju na period od 60 dana predsjednika i članova nadzornih odbora Hrvatskih pošta i Hrvatskih telekomunikacija. U prvom slučaju su imenovani Zvonko Landeka (predsjednik), Osman Lindov, Enver Oručević, Božo Krstanović, Robert Leko i Romeo Zelenika, a u drugom Žarko Pušić (predsjednik), Stjepan Đorđa, Emir Nuspahić, Ante Glavaš, Esad Eminović i Zlatan Tomas. Riječ je o osobama koje i sad obavljaju ove dužnosti.
 
Vlada je danas dala saglasnost na Odluku Nadzornog odbora JP direkcije cesta FBiH o raspisivanju konkursa za izbor i imenovanje direktora ovog javnog preduzeća.
 
Danas je Federalna vlada donijela Rješenje kojim je Hajrudina Hadžimehanovića imenovala za predsjednika, a Davora Šimića, Miru Bradaru, Šefiku Hafizović, Midhata Arifovića, Enisu Jažić i Radovana Vignjevića za članove Odbora za nadzor nad implementacijom Zakona o porezu na dohodak.
 
* * *
Sjednica Vlade FBiH završena je u 15.00 sati.
Srijeda,
27. maj 2020.
VIŠE