118. sjednica Vlade Federacije BiH

Sarajevo, 05.06.2014.
Saopćenje o radu

 UTVRĐENI PRIJEDLOZI TRI ZAKONA O POMOĆI
PODRUČJIMA FBiH UGROŽENIM POPLAVAMA I KLIZIŠTIMA

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici utvrdila i Parlamentu FBiH po hitnoj proceduri uputila prijedloge Zakona o Fondu za pomoć u obnovi područja zahvaćenih prirodnom nesrećom, Zakona o finansiranju pomoći područjima nastradalim u prirodnoj nesreći, te Zakona o prijenosu vlasništva nad nekretninama u vlasništvu FBiH, kantona, gradova i općina.

Na ovaj način Vlada potvrđuje opredjeljenje da joj je apsolutni prioritet da svim svojim resursima pomogne obnovu poplavama i klizištima uništenih i oštećenih kuća i drugih objekata na području cijele FBiH, te strateški cilj da svima koji su ostali bez domova do zime budu izgrađene nove kuće. Među ciljevima je i da bude osigurana maksimalna pomoć privrednicima koji su pretrpjeli štete kako bi bila sačuvana radna mjesta u područjima pogođenim prirodnom nesrećom. Fond za pomoć u obnovi područja zahvaćenih prirodnom nesrećom je institucija u čiji rad bi bili uključeni predstavnici Vlade FBiH, kantona i donatora radi efikasnog nadzora i pravilne i ravnomjerne raspodjele sredstava. Ovo je dugorčni projekat koji treba osigurati sistem pružanja pomoći u narednih nekoliko godina.

Zakon o finansiranju pomoći nastradalim usljed prirodne nesreće podrazumijeva nekoliko konkretnih pogodnosti za općine i kantone. To se, prije svega, odnosi na mogućnost prenamjene sredstava prikupljenih od različitih naknada, poput naknada za izgradnju skloništa, za korištenje i unapređenje šuma, za zaštitu okoliša i drugih naknada i taksi koje sada imaju striktnu namjenu utroška. Namjera je da ovaj zakon osigura da tako prikupljen novac može, u periodu od godinu dana, biti korišten za projekte obnove i sanacije. Procjene su da bi, na ovaj način, bilo osigurano oko 100 miliona konvertibilnih maraka za ove namjene.

Zakonom o finansiranju pomoći za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom, pored ostalog, predviđeno je i da se iz neto plaće svih radnika zaposlenih u organima vlasti Federacije BiH, kantona i jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba, čiji je osnivač Federacija, kanton i jedinica lokalne samouprave, izdvoji u narednih šest mjeseci, počev od dana stupanja na snagu ovog zakona, po jedna dnevna zarada iz mjesečne neto plaće svakog zaposlenika i usmjeri na otklanjanje i ublažavanje posljedica prirodne nesreće i obnovu. Ovaj novac neće se izdvajati ukoliko zaposlenik pisanim putem obavijesti poslodavca da to ne želi.

Također, predviđeno je i da se iz plaće svih drugih zaposlenika u FBiH izdvaja po jedan posto od neto plaće u periodu od šest mjeseci u iste namjene, a novac se neće izdvajati ukoliko radnik obavijesti poslodavca da nije saglasan s tim.

Federalna vlada je Parlamentu FBiH predložila i Zakon o prijenosu prava vlasništva nad nekretninama u vlasništvu Federacije BiH, kantona i općina. Na ovaj način stvaraju se preduslovi za dodjeljivanje zemljište bez naknade onim porodicama ili privrednim subjektima koji su zbog klizišta ostali bez svoje imovine i koji se na ta se područja više ne mogu vratiti.

Kada je riječ o Fondu za pomoć u obnovi područja zahvaćenih prirodnom nesrećom, njegovi izvori sredstava su multilateralni i bilateralni programi pomoći, ulaganja koja iz Budžeta FBiH, grant sredstva međunarodnih organizacija i drugih država, donacije domaćih i stranih privrednih društava i građana, zajmovi na osnovu potpisanih projektnih sporazuma, sredstava u skladu s posebnim zakonom, sredstva koje osigurava Vlada FBiH, te ostala u skladu sa Zakonom.

Sredstva Fonda mogu biti dodijeljivana pravnim i fizičkim osobama putem zajmova, subvencija, pomoći i donacija, a pod uslovima utvrđenim općim aktima Fonda. Korisnici su sredstva dužni koristiti namjenski, na način i u rokovima utvrđen ugovorom. U suprotnom, dužan ih je vratiti Fondu, a za štetu nanesenu Fondu odgovara na način utvrđen ugovorom o korištenju sredstava i zakonom.

Vlada je, upućujući ovaj set zakona u proceduru, zaključkom pozvala oba doma Parlamenta FBiH da ih što prije razmotre i usvoje, kako bi se što hitnije moglo pomoći ugroženom stanovništvu.

PREDLOŽEN REPROGRAM KREDITNIH OBAVEZA KANTONA,
GRADOVA I OPĆINA POGOĐENIM POPLAVAMA I KLIZIŠTIMA

Vlada FBiH usvojila je danas Informaciju o reprogramu kreditnih obaveza kantona, gradova i općina pogođenim poplavama i klizištima, te podržala provođenje mjera kako bi ovi kantoni, gradovi i općine bili rasterećeni otplate vanjskog duga na rok do četiri godine, odnosno u periodu od 2014. do kraja 2017. godine. U tom kontekstu podržana je inicijativa da se u periodu moratorija, u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine osiguraju transferi kantonima, gradovima i općinama u područjima pogođenim poplavama i klizištima u svrhu plaćanja kamata na reprogramirane kredite.

Realizacija ovih mjera konkretna je finansijska pomoć i podrška Vlade FBiH ugroženim područjima u ukupnom iznosu od 52,6 miliona KM (glavnica 44 miliona KM, kamata 8,6 miliona KM), što bi trebalo značajno ojačati finansijsku poziciju kantonalnih i lokalnih vlasti u ovim područjima.

Istovremeno, Vlada predlaže da kantoni, gradovi i općine kojima se omogući reprogramiranje kreditnih obaveza, dio oslobođenih sredstava direktno usmjere u mjere obnove, sanacije i zaštite od poplava i klizišta.

KANDIDIRANI ČLANOVI TIMA ZA PROCJENU ŠTETA

Vlada Federacije BiH je prihvatila Informaciju u vezi sa izraženom spremnosti Europske unije, Svjetske banke i Ujedinjenih nacija za pružanjem pomoći u svrhu procjene posljedica nedavnih poplava na život stanovništva i vitalne sektore u pogođenim područjima.

U cilju podrške ovom projektu, Federalna vlada je danas u tim za procjenu kandidirala svoje predstavnike - iz Ureda premijera FBiH, pojedinih federalnih ministarstava, federalnih zavoda, agencija, javnih preduzeća i drugih institucija.

Istovremeno, zadužila je federalna ministarstva, federalne organe uprave i upravne organizacije, te uputila preporuku kantonalnim i općinskim organima uprave, da timu za procjenu šteta i gubitaka pruže svu potrebnu pomoć.

Ove zaključke Vlada je donijela nakon što su predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, entitetske premijere i gradonačelnika Brčko Distrikta BiH Evropska unija, Ujedinjeni narodi i Svjetska banka obavijestili da će udružiti snage i provesti brzu procjenu potreba za oporavkom, odnosno posljedica nedavnih poplava, za život stanovništva i vitalne sektore u pogođenim područjima.

Prema pismu od 23. maja ove godine, kojeg su potpisali šefica Ureda Svjetske banke u BiH Anabel Abreu, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU Peter Sorensen i stalni koordinator Ujedinjenih naroda Yuri Afanasiev, opredjeljenje je da procjena bude završena i domaćim vlastima izvještaj prezentiran do 18. juna 2014. godine.

Ujedno, Federalna vlada ovlastila je danas tim za procjenu šteta za pristup podacima iz Informacijskog sistema Registra malih i srednjih preduzeća u FBiH (ISR MSP), u svrhu realizacije aktivnosti procjene nastale štete privrednih subjekata u poplavljenim područjima FBiH. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta zaduženo je da timu za procjenu šteta osigura pristup ISR MSP sistemu. Tim preuzima obavezu čuvanja podataka na osnovu postojeće zakonske regulative o tajnosti, nepovredivosti i zaštiti određenih podataka.

INFORMACIJE FEDERALNIH ZAVODA ZA AGROPEDOLOGIJU I ZA POLJOPRIVREDU

Federalna vlada prihvatila je danas Informaciju Federalnog zavoda za agropedologiju o monitoringu tla na poplavljenim područjima u FBiH, te ga zadužila da tamo gdje je utvrđen visok sadržaj teških metala u poljoprivrednom zemljištu, izvrši dodatna detaljna istraživanja i u optimalnom roku predloži adekvatne mjere prevencije i dekontaminacije zemljišta. Zavod je, također, dužan da pruži pomoć općinama i kantonima prilikom izrade programa sanacije, reklasiranja i bonitiranja poljoprivrednog zemljišta, te izrade projekata rekultivacije i remedijacije zemljišta.

Zavod je izradio Program hitnih mjera sanacije poplavljenog poljoprivrednog zemljišta u Federaciji BiH, dostavio ga Federalnom štabu civilne zaštite i Federalnoj upravi civilne zaštite i obavijestio sve općine u poplavljenim područjima o poduzimanju hitnih mjera sanacije poplavljenog poljoprivrednog zemljišta, s preporukama poljoprivrednim proizvođačima.

Ekipe Zavoda su upućene na teren u pravcu Tuzle, Zenice-Doboja, Travnika-Jajca, Unsko-sanskog i Kantona Sarajevo, gdje će se provesti preliminarna istraživanja zagađenosti tla poplavljenog poljoprivrednog zemljišta i utvrditi stepen zagađenosti organskim polutantima i neorganskim elementima, kako bi bile predložene adekvatne mjere zaštite i sanacije zemljišta.

Federalna vlada usvojila je i Izvještaj Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo o ispitivanju uzoraka sa izvršenim mikrobiološkim i fizikalno-hemijskim analizama poljoprivrednih proizvoda s poplavljenih područja, te ga zadužila da na lokalitetima na kojima je registrovano prisustvo Escherichie coli, izvrši ponovno uzorkovanje i ispitivanje.

Inače, ispitivanje je rađeno na uzorcima iz Zeničko-dobojskog, Tuzlanskog Sarajevskog kantona. Od ukupno 274 uzroka poljoprivrednih proizvoda, kod 20 je otkrivena Escherichija coli, a u jednom slučaju solmonela.

INFORMACIJA O CALL CENTRU

Vlada FBiH prihvatila je danas Informaciju Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke o realizaciji zaključka koji se odnose na uspostavljanje Call centra za pružanje svih informacija građanima i pravnima osobama u vezi pomoći za nastradale u Federaciji BiH.Otvorene su tri telefonske linije: 033 276 383 u Sarajevu i 036 355 726 u Mostaru (od 7:00 do 21:00 sat ), te 062 575 656 dežurni (od 21:00 do 07:00 sati). Za pružanje informacija po upućenim pozivima građana i pravnih lica, zaposlenici su bili raspoređeni u smjene u toku 24 sata.

Na dežurne telefone Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke je od 18.5.2014. godine do 1.6.2014. godine primljeno ukupno 268 poziva. Najveći broj poziva se odnosio na informiranje o adresama i kontaktima punktova (primarnoo civilne zaštite i Crvenog križa) na koje je moguće donirati prioritetne artikle za nastradale u poplavama. Riječ je o pozivima javnih ustanova (škola), pravnih i fizičkih osoba za donaciju hrane, odjeće, obuće, lijekova, deka i madraca, higijenskih potrepština i namještaja.

Sva pitanja su uspješno rješavana tj. pronađeni su punktovi na koje se donacije trebaju odnijeti, a sve je rađeno u saradnji sa Crvenim križom i Federalnom upravom civilne zaštite i kantonalnim štabovima civilne zaštite.

Evidentiran je i veliki broj poziva kojima su tražene informacije o kontakt brojevima nadležnih službi u kantonima i općinam, civilne zaštite i crvenog križa.

Veliki broj poziva se odnosio na prijave za pomoć u volontiranju, te na pronalaženje najboljeg načina za prijevoz i lagerovanje humanitarne pomoći iz inostranstva, te proces njenog carinjenja. Evidentirani su i pozivi građana koji su tražili brojeve telefona mobilnih operatera otvorenih u svrhu prikupljanja humanitarne pomoći. Određen broj poziva odnosio se na informiranje o broju računa na koje je moguće uplatiti, odnosno donirati sredstva za stradale u poplavama. Pozivaoci su informirani o brojevima računa koje je otvorila Vlada Federacije BiH za potrebe pomoći nastradalima.

UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O FEDERALNIM
MINISTARSTVIMA I DRUGIM TIJELIMA FEDERALNE UPRAVE

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila i Parlamentu FBiH na donošenje po skraćenoj proceduri uputila Prijedlog zakon o dopuni Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave.

Dopuna je da je na spisak tijela federalne uprave dodan i Federalni zavod za sudsku i forenzičku medicinu.

Formiranje ovog federalnog zavoda omogućava institucionalizaciju i razvoj sudsko-medicinske djelatnosti i forenzičke medicine s ciljem profesionalizacije ove oblasti, poboljšanja efikasnosti i pružanja kvalitetnih usluga pravosudnim i policijskim organima i drugim fizičkim i pravnim osobama u Federaciji BiH.

U Federaciji nedostaju specijalisti sudske medicine, kao i stručnjaci iz drugih grana forenzike, što ozbiljno utiče na rad i efikasnost pravosudnih i policijskih agencija, a uvođenje standarda i kriterija u oblasti sudske i forenzičke medicine putem Zavoda kao upravne organizacije omogućava brže i efikasnije okončanje krivičnih i istraga ratnih zločina i drugih radnji.

Prema odluci Vijeća Evropske unije o akreditaciji forenzičkih usluga i obavljanju laboratorijske djelatnosti, koja je prerasla u Zakon Evropske unije od 2013. godine, u njenim državama članicama se u krivičnim istragama priznaju isključivo dokazi koji su izvedeni u skladu sa ovim zakonom i u akreditovanim laboratorijama.

Razlog i potreba za osnivanje Zavoda su posebno naglašeni u Zakonu o krivičnom postupku, prema kojem nadležno tužilaštvo vještačenje obavezno povjerava stručnoj ustanovi, a to se naročito koristi kod složenijih vještačenja (obdukcija i ekshumacija).

Razlog za osnivanje Zavoda je i nedostatak ovlaštenih specijalista sudske medicine (trenutno ih je samo šest u Federaciji BiH), dok se u Bosni i Hercegovini još traga za posmrtnim ostacima oko 9.000 nestalih osoba, od čega je nekoliko hiljada već ekshumirano i čeka obradu i identifikaciju. Svake godine se pojavljuje stotine novih slučajeva. Uz određen broj krivičnih i drugih djela (ubistva, samoubistva, saobraćajne i druge nesreće), situaciju otežava i činjenica da je i ovaj mali broj specijalista sudske medicine na vrhuncu ili na samom kraju svoje karijere, te su neophodni zapošljavanje i obuka novih kadrova.

Osnivanje Federalnog zavoda za sudsku i forenzičku medicinu podržala su udruženja porodica nestalih osoba, a dobio je pisanu podršku glavnog federalnog tužioca.

O BANKARSKOM SEKTORU FBiH U 2013. GODINI

Vlada FBiH danas se upoznala s Izvješćem o radu Agencije za bankarstvo FBiH za 2013. godinu, te informacijama o bankarskom i o mikrokreditnom sustavu Federacije BiH, te o sektoru lizinga sa stanjem na dan 31.12.2013. godine. Ovi dokumenti će biti upućeni Parlamentu FBiH.

Ukupni prihodi Agencije su u 2013. godini iznosili 10.345.594 konvertibilne marke, ukupni rashodi 8.988.246 KM, a višak prihoda nad rashodima je 1.357.348 KM.

Kao regulatorna, samostalna, neprofitna institucija FBiH, Agencija je sve aktivnosti iz svoje nadležnosti financirala isključivo iz vlastitih sredstava, odnosno iz osnova naknada za izdavanje dozvola i za nadzor poslovanja banaka, MKO i lizing društava u FBiH i drugih prihoda. Sredstva po osnovu izrečenih novčanih kazni za prekršaje koje su učinile banke, MKO i lizing društva u FBiH, odnosno odgovorne osobe u njima, u cijelosti se uplaćuju u budžet FBiH, što je za 2013. godinu iznosilo 197.100 KM.

U Federaciji BiH bankarsku dozvolu je 31.12.2013. godine imalo 17 banaka, odnosno jedna manje nego godinu ranije, nakon što je ukinuta dozvola za Postbank BH d.d. Sarajevo. U U bankarskom sektoru radio je 7.051 zaposleni, što je manje za 79 zaposlenika ili jedan posto u odnosu na kraj 2012. godine.

Bilansna suma bankarskog sektora iznosila je 15,4 milijarde KM i za razliku od predhodne dvije godine ostvarila je rast od 3,1 posto ili 458 milijuna KM. Krediti, kao najveća stavka aktive banaka, u 2013. godini imali su blagi rast od 1,7 posto ili 186 milijuna KM i na kraju godine iznosili su 10,9 milijardi KM ili 70 posto od bilansne sume banaka

Ukupni nekvalitetni krediti iznose 1,6 milijardi KM (14,6 posto) na ukupne kredite.

Depoziti od 11,5 milijardi KM i sa sudjelovanjem od 74,6 posto i dalje su najbitniji izvor finansiranja banaka u FBiH. Štedni depoziti zadržali su pozitivan trend rasta i na kraju 2013. godine iznosili su 6,2 milijarde KM, što je za 7,7 posto ili 445 milijuna KM više nego na kraju 2012. godine. Štedni depoziti, u odnosu na kraj 2008. godine, kada su iznosili četiri milijarde KM, u proteklom periodu povećani su za 54 posto ili 2,2 milijarde KM.

Kreditne obaveze banaka iznosile su 1,04 milijarde KM ili 6,7 posto od ukupnih izvora financiranja i manje su odnosu na kraj 2012. godine za 102 milijuna KM ili devet posto. I u 2013. godini je nastavljen trend smanjenja zaduživanja banaka iz FBiH u inozemstvu.

Ukupni kapital banaka je s 31.12.2013. godine iznosio 2,3 milijarde KM, što je za 4,2 posto ili 93 milijuna KM više nego na kraju 2012. godine.

SMJERNICE EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE FBiH ZA PERIOD 2015.-2017.

Vlada FBiH usvojila je danas Smjernice ekonomske i fiskalne politike FBiH za period 2015.-2017. No, treba napomenuti da su projekcije na koje se oslanjaju ove Smjernice rađene prije situacije nastale zbog ovogodišnjih kišnih padavina koje su prouzrokovale izlijevanje rijeka i bujičnih potoka i plavljenja velikog broja infrastrukturnih i stambenih objekata, kao i poljoprivrednog i drugog zemljišta u BiH. Pretpostavke su da će posljedice biti dalekosežne u mnogim oblastima ekonomije, uključujući i fiskalnu stabilnost i politiku svih nivoa vlasti u Federaciji BiH. Zbog novonastale situacije, sasvim je realno očekivati povećanje troškova u budžetima na svim nivoima, s jedne, te smanjenje ekonomske aktivnosti, naročito u poljoprivredi, s druge strane. Prije poplava su prihodi od PDV-a, akciza, carina i putarina u maju ove godine na dnevnom nivou iznosili između 20 i 22 miliona KM. Nakon što su poplave pogodile BiH, prihodi su u prvoj sedmici na dnevnom nivou iznosili 10 do 15 miliona KM, što je za oko 30 posto manje od uobičajenih.

Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine (DEP), objavljenim u aprilu 2014. godine, očekuje se da bi pozitivan ambijent u međunarodnom ekonomskom okruženju trebao omogućiti nastavak rasta industrijske proizvodnje u BiH, a time i u FBiH sa stopom od 4,5 posto u 2014. godini, 5,7 posto u 2015., dok se za 2016. i 2017. godinu očekuje povećanje više od šest posto. Najveći doprinos ovako projiciranom rastu trebalo bi pružila prerađivačka industrija, koja je u velikoj mjeri izvozno orijentirana. Očekuje se pozitivan napredak i doprinos i drugih grana industrije koje zavise od domaće tražnje. Također se očekuje da će energetski sektor ostvariti povećanje proizvodnje od oko pet posto na nivou BiH u 2015. godini. U prilog ovim projekcijama idu podaci Federalnog zavoda za statistiku da je indeks industrijske proizvodnje dostigao nivo rasta od 7,3 posto u 2013. u odnosu na 2012. godinu.

Može se očekivati rast broja zaposlenih u BiH u 2014. godini od 0,4 posto i neto plaća za jedan posto. Poboljšanja u poslovnoj klimi mogla bi se pozitivno odraziti na zaposlenost koja bi se mogla povećati za jedan posto u 2015., za 1,5 posto u 2016. i za 1,7 posto u 2017. godini. Rast zaposlenosti bi se pozitivno odrazio na plate koje bi mogle biti veće za 3,2 posto u 2015., za 2,9 posto u 2016., odnosno za 3,2 posto u 2017. godini.

U skladu sa ovim, očekuje se da će se broj nezaposlenih osoba tokom projeciranih godina smanjivati u BiH.

U BiH se u 2014. godini očekuje gotovo nepromijenjen nivo cijena, tek 0,1 posto. Ipak, procjene Evropske komisije govore da će se cijene uvećati 2015. godine, te bi inflacija u EU mogla biti od 1,5 posto i 1,3 posto u euro zoni.

Obzirom na ove procjene, kao i nastavak uvećanja akciza, u BiH se u 2015. godini može očekivati rast cijena od 1,1 posto, jedan posto u 2016. i 1,2 posto u 2017. godini.

Prema procjenama DEP-a, u 2014. godini očekuje se rast izvoza od pet posto (nominalna vrijednost od 5,8 milijardi KM) i rast uvoza od 2,2 posto (nominalna vrijednost od 13,5 milijardi KM). Tokom svih projeciranih godina do 2017. godine procjenjuje se nastavak rasta i izvoza i uvoza u svim kategorijama proizvoda.

U bankarskom sektoru se očekuje usporavanje stope rasta depozita sektora stanovništva koja bi mogla dostići nivo do pet posto u 2014. godini. S druge strane, očekuje se slab rast krajnje potrošnje koja će dijelom biti finansirana kreditima. Rast ukupnih kredita bi u 2014. godini mogao dostići četiri posto. Kako se u periodu od 2015. do 2017. godine očekuje nastavak ekonomskog rasta, očekuje se rast kredita pet do šest posto i depozita između šest i osam posto. Također se očekuje realizacija niza kapitalnih projekata u elektroenergetskom sektoru, koji će se realizirati uglavnom putem direktnih stranih ulaganja, te rast direktnih stranih ulaganja do 690 miliona KM u 2014. i do 940 miliona KM u 2015. godini, te bi 2017. godine mogla dostići milijardu KM.

Prema preliminarnim predviđanjima od strane Međunarodnog monetarnog fonda u 2014. godini će, zbog poplava i klizišta, očekivani rast biti usporen i dostići nivo od približno 0,5 posto.

Zadaci Vlade Federacije BiH povezani sa strateškim pravcima su usmjereni na dalje smanjivanje fiskalnih i finansijskih rizika i poticanje ekonomskog rasta, te kontinuirana i održiva fiskalna konsolidacija, s posebnim naglaskom na poboljšanje izvršenja prihoda, racionalizaciji javnog sektora i drugo.

Mjere konsolidacije budžeta svih nivoa, koje su već dijelom realizovane u 2011., 2012. i 2013. godini, moraju osigurati održivost fiskalnog sistema u Federaciji BiH. Deficit iz ranijeg perioda definira potrebu ciljanog planiranja blagog fiskalnog deficita kako bi u periodu 2015. - 2017. godina bila dostignuta fiskalna održivost u skladu sa kriterijima EU.

O DRŽAVNOJ POMOĆI U PROTEKLOJ GODINI

Federalno ministarstvo financija upoznalo je danas Vladu FBiH s Pоpisоm prоgrаma držаvnе pоmоći u Federaciji BiH. Ministarstvu je naložila da ovaj dokument dоstаvi Vijeću za državnu pomoć BiH rаdi ispunjаvаnjа оbvеzе izvјеšćivаnjа Еurоpskе kоmisiје.

U 2013. godini u FBiH je dodijeljena državna pomoć u ukupnom iznosu od 158.521.384 KM ili 81 milijun eura.

Ukupnu državnu pomoć čini državna pomoć sektoru industrije i usluga (dostupna cijelom gospodarstvu ili određenim sektorima), u koju nije uključena dodijeljena državna pomoć u poljoprivredi. Udio državne pomoći u bruto domaćem proizvodu FBiH iznosi oko 0,89 posto.

Državna pomoć, dostupna cijelom gospodarstvu i određenim sektorima (horizontalna i vertikalna) u 2013. godini dodijeljena je u apsolutnom iznosu od 89.557.384 KM ili 45,8 milijuna eura, što čini njezino sudjelovanje u ukupno dodijeljenoj državnoj pomoći za 2013. godinu od 56,5 posto.

Državna pomoć u sektoru poljoprivrede za 2013. godinu je, prema podacima Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, dodijeljena u apsolutnom iznosu od 68.500.000 KM ili 35 milijuna eura, što čini njen udio ove u ukupno dodijeljenoj državnoj pomoći za 2013. godinu od 43,2 posto.

Horizontalna državna pomoć u FBiH za 2013. godinu iznosi 41.440.156 KM, što je 26,1 posto svih dodijeljenih pomoći, a vertikalna državna pomoć za 2013. godinu iznosi 48.117.228 KM što je 30,4 posto svih dodijeljenih pomoći.

Preostali dio u iznosu od 96.000 KM ili 0,1 posto odnosi se na državnu pomoć za promoviranje regionalnog razvoja i na državnu pomoć male vrijednosti u iznosu od 368.000 KM ili 0,4 posto svih dodijeljenih pomoći.

INFORMACIJA O VJETROELEKTRANAMA

Vlada Federacije BiH upoznata je danas s Informacijom o realizaciji projekata izgradnje vjetroelektrana u FBiH i statusu priključenja na prijenosnu mrežu.

Vlada je zadužila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da se, pod određenim kriterijima, nove vjetroelektrane priključe na prijenosnu mrežu Elektroprijenosa a.d. Banja Luka ukupne raspoložive instalisane snage 230 MW. Pri tome ono treba dati prethodnu saglasnost na priključak na prijenosnu mrežu novih vjetroelektrana ukupne instalisane snage 103 MW za koje je Parlament Federacije BiH dao saglasnost za kreditno zaduženje kod Njemačke Razvojne Banke KfW, odnosno za projekte. Riječ je o projektima VE Mesihovina, investitora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, instalisane snage 55 MW, te VE Podveležje, investitora JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, instalisane snage 48 MW.

Prethodna saglasnost za priključak na prenosnu mrežu za nove vjetroelektrane, za preostalu raspoloživu instalisanu snagu od 127 MW, bit će dodijeljena investitorima projekata koji prvi dostave Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije energetsku dozvolu, bankovnu garanciju i potpisan predugovor o isporuci vjetroturbina za projekat.

UREDBA I ODLUKA IZ OBLASTI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Vlada FBiH donijela je Uredbu o poticanju proizvodnje električne energije iz OIEIEK i određivanju naknada za podsticanje, koju je, u saradnji s FERK-om, pripremilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

Uredba, između ostalog, definiše način određivanja i prikupljanja naknada za podsticanje od krajnjih kupaca električne energije, kriterije u pogledu veličine pojedinačnih postrojenja za svaku tehnologiju koja mogu imati status privilegiranog proizvođača, maksimalno vrijeme izgradnje postrojenja i njegovo priključenje na mrežu, te plan prikupljanja naknada za podsticanje korištenja OIEiEK za period od deset godina.

Svi krajnji kupci električne energije u Federaciji su obavezni da plaćaju naknadu za podsticanje.

Uredba precizno i detaljno definiše i metodologiju za izračun potrebnih sredstava, odnosno visinu naknade, uključujući i mehanizam umanjivanja potrebnih sredstava za narednu godinu ukoliko ostanu neiskorištena sredstva za podsticanje u tekućoj godini.

Danas je donesena i Odluka o donošenju Akcionog plana za korištenje obnovljivih izvora energije u FBiH (APOEF). Ovaj plan predstavlja sastavni dio NAPOE-a (ukupnog Nacionalnog akcionog plana korištenja obnovljivih izvora energije Bosne i Hercegovine) kojim se, u okviru obavezujućeg nacionalnog cilja korištenja obnovljivih izvora energije do 2020. godine, iskazuju obavezujući ciljevi Federacije BiH o udjelu energije iz OIE u ukupnoj finalno potrošnji električne energije, energije za grijanje i/ili hlađenje i energije za transport.

APOEF je pripremljen u saradnji sa Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija, Federalnim ministarstvom okoliša i turizma i nadležnim kantonalnim ministarstvima.

Izmjene i dopune APOEF-a će biti rađene jedanput godišnje, a najkasnije do 31.3. tekuće godine.

Vlada je donijela i Odluke o načinu uplate i visini novčanog depozita ili dostave bankovne garancije naplative po pozivu koji su garancija da će postrojenje biti izgrađeno u predviđenom roku.

Prema ovoj odluci, svaka pravna ili fizička osoba koje finansira izgradnju postrojenja za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju, a koja su, po zahtjevu za dobijanje statusa potencijalnog privilegovanog proizvođača, od Operatora za obnovljive izvore energije i efikasne kogeneracije dobila pozitivan odgovor, dužna su, u roku od 30 dana, uplatiti novčani depozit ili dostaviti bankovnu garanciju. Cilj je garancija da će postrojenje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne koenergacije biti izgrađeno u predviđenom roku.

IZJAŠNJENJA NA INICIJATIVE

Federalna vlada danas je razmotrila i prihvatila kao osnovanu Inicijativu Skupštine Zeničko-dobojskog kantona za donošenje Zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH. Vlada FBiH je 3.4.2014. godine donijela zaključak kojim predložene mjere u dokumentima “Prijedlog mjera za prevazilaženje teške gospodarsko-socijalne situacije u FBiH” Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine i “Prijedlog mjera za izlazak iz gospodarske i društvene krize” Udruženja poslodavaca FBiH, postaju sastavni dio Programa rada Vlade FBiH za 2014. godinu. Ti prijedlozi predviđaju i ukidanje naknade plaće izabranim dužnosnicima i njihovim savjetnicima nakon prestanka obavljanja javne funkcije, a do zasnivanja novog radnog ili ugovornog odnosa ili do ispunjavanja uvjeta za mirovinu, što je regulirano odredbom članka 11. Zakona o plaćama i naknadama, a čije ukidanje se predlaže u Inicijativi.

Prihvatajući mišljenje Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada FBiH smatra da nije potrebno izvorno tumačenje članka 39. stavak 15. prijelaznih i završnih odredbi Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije, za što je inicijativu podnio direktor gospodarskog društva “Solar-energy” d.o.o. Čapljina.

UREDBA O NAKNADAMA ZA RAD RADNIH TIJELA U FBiH

Vlada FBiH donijela je danas Uredbu o načinu osnivanja i utvrđivanja visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade FBiH i rukovodilaca organa državne službe.

Uredbom je uređen način osnivanja radnih tijela, kriteriji za ostvarivanje prava na visinu naknade za rad u njima, kao i naknade za rad državnih službenika, odnosno namještenika, koji obavljaju stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe radnih tijela. Utvrđena je i obaveza da se rad radnih tijela odvija izvan radnog vremena.

Uvedeno je graničenje da članovi radnih tijela mogu ostvariti naknadu u visini od maksimalno 350 KM u toku mjeseca, bez obzira na broj komisija u koje su imenovani. Također, članovima radnih tijela pripada naknada samo pod uslovom da su zadatke za koje su zaduženi obavljali izvan redovnog radnog vremena.

Sekretar Vlade FBiH i rukovodioci federalnih organa i službi, dužni su Federalnom ministarstvu finansija dostavljati tromjesečne izvještaje o visini isplaćenih naknada za članove radnih tijela na koje se ova uredba primjenjuje.

IZMJENE UREDBE O DAVANJU U ZAKUP POSLOVNIH PROSTORA VLADE FBiH

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je danas Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o uslovima, postupku i kriterijima davanja u zakup poslovnih prostora na kojima pravo upravljanja i korištenja ima Vlada FBiH.

Izmjenama je, između ostalog, predviđeno da poslovni prostor izuzetno može biti dodijeljen bez javnog oglašavanja u slučaju da postojeći zakupac ne izmiruje uredno svoje obaveze, da je protiv njega pokrenut sudski postupak i da treća osoba pristane preuzeti cjelokupni dug na način da se ugovor zaključuje između dužnika-zakupca i preuzimaoca duga, na koji pristaje zakupodavac.

Predviđeno je, također, da direktor Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH rješava o dodjeli poslovnog prostora u zakup preuzimaocu duga kada se utvrdi da su za to ispunjeni uslovi. Služba će informirati Vladu Federacije BiH o poduzetim aktivnostima i dodjeli prostora bez javnog oglašavanja.

Razlozi za izmjene i dopune leže u činjenici što se u svakodnevnom radu Služba susreće sa kompleksnim i teško rješivim pitanjima koja nisu obrađena niti regulisana Zakonom o zakupu poslovnih zgrada i prostorija, jer je on donesen 1977. godine i tretira pitanja zakupa u doba SRBiH, a izmjene i dopune su do sada bile minimalne.

Ovaj zakon je u slučaju neizvršavanja ugovornih obaveza od strane zakupaca predvidio samo mogućnost pokretanja postupaka utuženja pred nadležnim sudovima, a ti postupci su dugotrajni (traju više godina), te često i nakon donošenja presuda Služba ih nije u mogućnosti provesti iz razloga nesolventnosti zakupaca.

U toku trajanja sudskih postupaka u posjedu poslovnih prostora se nalaze zakupci koji ne izmiruju svoje obaveze, a ne žele dobrovoljno vratiti prostore, te zbog toga Služba s takvim prostorima ne može upravljati dok se u njihovom posjedu nalaze zakupci/utuženi, niti se za takve prostore može provesti procedura propisana Zakonom o zakupu poslovnih zgrada i prostorija, odnosno javno oglašavanje.

Izmjene se odnose i na gotovinske pologe i plaćanje zakupnine unaprijed.

PLAN KONTROLE PROIZVODNJE MLIJEKA NAMIJENJENOG ZA IZVOZ U EU

Vlada FBiH donijela je Odluku koja određuje organe za pripremu plana službenih kontrola i provođenje revizije službenih kontrola koju vrše kantonalni veterinarski inspektori kod subjekata u poslovanju s mlijekom i proizvodima od mlijeka namijenjenih za izvoz u zemlje Europske unije.

Plan kontrola zajednički donose Federalna uprava za inspekcijske poslove i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Reviziju službenih kontrola će provoditi Federalna uprava putem Inspektorata veterinarske inspekcije u skladu sa Protokolom o uspostavi komandnog lanca kojim se zadovoljavaju uslovi za izvoz mlijeka i proizvoda od mlijeka porijeklom iz BiH u Europsku uniju.

Današnja odluka je jedna od hitnih mjera koje je bilo potrebno provesti radi realizacije Akcionog plana kojeg predlažu nadležni organi po preporukama inspekcije EU.

REZULTATI PRIVATIZACIJE U 2013. GODINI

Vlada FBiH danas je usvojila Izvješće o realizaciji Programa rada i Financijsko izvješće Agencije za privatizaciju u FBiH (APF) za 2013. godinu.

Kako se kaže u Izvješću, pokazatelji upućuju na kontinuirani pad obujma prodaje i gotovo potpuni zastoj u privatizaciji državnog kapitala u posljednjih pet do šest godina, što iziskuje žurne i radikalne mjera koje trebaju rezultirati ubrzanjem privatizacije.

Planom privatizacije i programom rada APF-a u 2103. godini bila je predviđena prodaja državnog kapitala u iznosu od 566.072.625 konvertibilnih martaka (knjigovodstvena vrijednost). Kao i prethodnih godina, nisu bili specificirani predmeti niti kvantificirana imovina za prodaju u maloj privatizaciji. Uz to, planovi kantonalnih agencija za privatizaciju APF-u nisu bili dostupni.

U 2013. godini je knjigovodstvena vrijednost prodatog kapitala i imovine, ostvarena kroz prodaju paketa dionica jednog poduzeća, prodaju po jednog poduzeća u postupku male i velike privatizacije i 20 predmeta imovine poduzeća, iznosila 13.153.004,45 KM. Ostvarena je prodajna cijena od 12.488.381,21 KM.

APF je lani prodala 100.000 dionica “Unisa” d.d. Sarajevo po cijeni od 4,5 KM i realizirala 13 prodaja predmeta u maloj privatizaciji.

Agencija Hercegovačko-neretvanskog kantona u 2013. godini privatizirala je Hotel “Neum” d.o.o. Neum po cijeni 4.001.000 KM, uz obvezu preuzimanja postojećih 83 i upošljavanja novih 40 radnika, te investicije od 21.260.850 KM, a tri imovine prodane su u postupku male privatizacije.

Agencija za privatizaciju Srednjobosanskog kantona realizirala je u postupku male privatizacije prodaju poduzeća JP “Veterinarska stanica” Gornji Vakuf-Uskoplje. Početna cijena bila je 40.514 KM, a prodajna 28.765 KM.

Agencija Zeničko-dobojskog kantona realizirala je četiri prodaje u postupku male privatizacije.

Ukupno je, kaže se u Izvješću, od 1999. do 2013. godine prodan državni kapital u iznosu od 5,670 milijardi KM. Dakle, kroz sve vidove prodaje, uključujući i malu privatizaciju, prodato je oko 42 posto državnog kapitala nominiranog za prodaju. Ostvarena cijena za ovaj kapital je 9,042 milijardi KM, od čega je iznos naplaćen u certifikatima 8,485 milijardi KM, a u gotovini 0,557 milijardi KM. U potpunosti je privatizirana 1.081 tvrtka, a djelimično 94. Od tog broja, u 275 slučajeva radilo se o maloj privatizaciji. Dakle, u potpunosti je privatizirano 74 posto poduzeća predviđenih za prodaju prema Registru iz 1999. godine.

POTICAJI ZA VETERINARSTVO

Vlada FBiH donijela je danas Odluku o usvajanju utroška s kriterijima raspodjele sredstava “Podsticaj za veterinarstvo” utvrđenog Budžetom FBiH za 2014. godinu u iznosu od 2.500.000 konvertibilnih maraka.

Usvojenim programom za 2014. godinu predviđeno je finansiranje provođenja mjera sprječavanja širenja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti. Također, bit će nastavljeno dijagnostičko ispitivanje na tuberkulozu i brucelozu goveda s ciljem utvrđivanja zdravstvenog statusa stada i osiguranja uslova za plasman naših proizvoda na strano tržište. Predviđeno je i da na području Federacije BiH bude proveden popis svih goveda namijenjenih za proizvodnju mlijeka, te imanja na kojima se životinje nalaze.

Od ostalih zaraznih oboljenja bitnih sa ekonomskog, ali i sa aspekta zaštite javnog zdravlja u ovoj godini, predviđeno je finansiranje dijagnostičke pretrage na prisustvo salmonele kod peradi. Nadalje, u 2014. godini će biti nastavljena realizacija Programa za suzbijanje i kontrolu bruceloze kod ovaca i koza u Federaciji BiH.

Po zdravlje siguran proizvod i dalje je osnovni cilj kada je riječ o realizaciji ovog programa i zbog toga će biti provedeno službeno uzorkovanje namirnica životinjskog porijekla.

IZRADA STUDIJE ISKORIŠTENJA TOPLOTNE ENERGIJE IZ TE KAKANJ

Vlada FBiH je danas prihvatila Informaciju o izradi Studije iskorištenja toplotne energije iz TE Kakanj za potrebe grijanja do/i Sarajeva.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Vlada je zadužila da, u saradnji s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, koordinira izradu Studije s preciziranim rokovima i obavezama, a JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo da imenuje radnu grupu za izradu projektnog zadatka. U nju će biti uključeni predstavnici Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Federalnog ministarstva okoliša i turizma i KJKP Toplane Sarajevo.

Fond za zaštitu okoliša je zadužen da s JP Elektroprivredom BiH d.d. Sarajevo finansira izradu Studije, a Federalno ministarstvo prostornog uređenja da, s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, nakon izrade Studije, informiše Vladu FBiH o prijedlogu daljnih aktivnosti.

OSTALE ODLUKE I ZAKLJUČCI VLADE FBiH

Vlada FBiH dala je saglasnost na Odluku Upravnog odbora Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije Sarajevo o usvajanju Izvještaja o radu za 2013. godinu.

Saglasnost je data i na Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji na implementaciji projekta Fe-Uprava sa funkcijama G2G, G2B i G2C. Riječ je o zajedničkom aranžmanu Vlade Federacije BiH, BH Telecoma d.d. Sarajevo i Hrvatskih telekomunikacija d.d. Mostar, odnosno projektu informatizacije javne uprave.

Vlada FBiH donijela je danas Odluku o davanju saglasnosti na Plan poslovanja JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo za 2014. godinu. Planirani su prihodi u iznosu od 60,68 miliona KM, što je jedan posto više u odnosu na Rebalans plana za 2013. godinu. Javni rashodi planirani su u iznosu od 45,60 milion KM. Troškovi redovnog održavanja čine 71 posto planiranih sredstava tj. 32,34 miliona KM. Predviđene su investicije od 55,98 miliona KM. Usvojen je i Izvještaj o realizaciji Plana poslovanja Cesta Federacije BiH za 2013. godinu.

Vlada FBiH je usvojila Izvještaj Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o provođenju njenih zaključaka od 3.9.2013. godine koji se odnose na zaštitu izvorišta Kruščica. Vlada je ponovo pozvala na provođenje aktivnosti za zaštitu izvorišta Krušćica, te da o tome, u roku od šest mjeseci, bude podnesen novi izvještaj Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Nakon što je razmotrila Izvještaj Radne grupe za izradu prijedloga rješenja kojim će se regulirati upravljanje nacionalnim spomenikom BiH - historijskim gradskim područjem Počitelj, Vlada je zaključila da delegacija koju čine premijer FBiH i federalni ministri kulture i sporta, prostornog uređenja, te okoliša i turizma organizuje sastanak s načelnikom i predsjednikom Općinskog vijeća Čapljine na kojem bi bilo razgovarano o modalitetima osnivanja javnog preduzeća koje bi se staralo o očuvanju Počitelja.

KADROVSKA RJEŠENJA

Vlada Federacije BiH danas je donijela odluke o raspisivanju javnog konkursa i o kriterijima za izbor i imenovanje direktora Federalne uprave civilne zaštite. U Komisiju za izbor direktora FUCŽ su, uime Vlade FBiH, imenovane Edita Kalajdžić i Elvedina Hodžić.

U privremeni Upravni odbor Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje su, na period do šest mjeseci, imenovani Vinko Jerinić (predsjednik), Faruk Salčinović, Nasef Milanović, Safet Husanović, Mirsad Kaljiković, Sedina Obuća, Almir Spaho, Leon Begić, Joso Damjanović, Omer Omerefendić i Stanko Ćurčić (članovi).

Na današnjoj sjednici date su saglasnosti za razrješenje dosadašnjeg, te za imenovanje privremenog Nadzornog odbora „Terminala Federacije“ d.o.o. Sarajevo (na period do tri mjeseca) u sastavu Rifat Fetić, Zvonimir Šušnjar i Milan Dmitrović.

Danas su donesene odluke o raspisivanju Javnog oglasa i o utvrđivanju kriterija za izbor jednog člana Upravnog odbora Kompanije „Elektroprijenos BiH“ d.d. Banja Luka iz Federacije BiH, kao i Rješenje kojim je Amira Pintul imenovana za predsjednicu, a Haris Abaspahić, Marinko Bošnjak, Jasmina Pašić i Darko Pranjić za članove Komisije za provođenje postupka ovog izbora.

* * *

Sjednica Vlade FBiH je završena u 15.40 sati.

Subota,
24. august 2019.
VIŠE