|
Sarajevo, 29. mart/ožujak 2004.
PRIJEDLOZI ZAKONA O STANOVIMA U Danas je u Sarajevu održana 57. sjednica Vlade Federacije BiH kojoj je, po ovlaštenju Premijera Federacije BiH predsjedavao zamjenik premijera Gavrilo Grahovac. Sa ove sjednice su u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku upućeni prijedlozi tri zakona kojima se regulišu aktuelna pitanja stambene problematike usaglašena s ombudsmenima Federacije i predstavnicima Ureda visokog predstavnika. Utvrđujući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo , Vlada je uvažila inicijativu jednog broja poslanika Parlamenta FBiH o produženju roka za podnošenje zahtjeva za kupnju određenih kategorija stanova (član 7a), za koje se ocjenjuje da u sadašnjem utvrđenom roku iz objektivnih razloga nije bilo moguće podnijeti zahtjev za kupovinu. Time se građani, odnosno nositelji stanarskog prava na tim stanovima dovode u ravnopravan položaj sa drugim nositeljima stanarskog prava. Bitna novina, predložena ovim izmjenama, odnosi se na mogućnost da stan kupe zakonski nasljednici prvog reda (za koje nije nužno da žive u istom domaćinstvu) u slučaju da su kumulativno ispunjeni Zakonom navedeni uslovi, čime bi se spriječilo odugovlačenje postupka prodaje stranova. Radi ublažavanja razlika u pogledu plaćanja cijene stana u entitetskim zakonima o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (u FBiH, pored novca i općim potraživanjem, a u RS samo gotovim novcem) propisano je da nositelj stanarskog prava koji se vratio u posjed stana na teritoriji RS i stekao pravo na kupnju stana po odredbama Zakona o privatizaciji državnih stanova ima pravo na novčanu pomoć od Federacije u iznosu od 25 posto ugovorene cijene stana., uz kumulativno ispunjavanje uslova definiranih Zakonom. U cilju ispunjenja obaveze Federacije BiH prema odlukama Doma za ljudska prava, predloženim izmjenama i dopunama definira se koji su ugovori o otkupu stana zaključeni sa SSNO-om pravno valjani, te prava iz kupoprodajnog ugovora u situaciji kada je nakon napuštanja stana stekao novo stanarsko pravo ili pravo koje odgovara tom pravu i u situaciji kada je ostao u službi u oružanim snagama izvan teritorije BiH. Značajnu novinu predstavlja odredba po kojoj je kupnja stana dozvoljena osobama koje su kod nadležnog organa pokrenule postupak za prijenos stanarskog prava, osobama koje su pokrenule sudski postupak radi sticanja stanarskog prava (na inicijativu zastupnika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mirnesa Ajanovića), osobama čije je pravo na kupovinu stana bilo onemogućeno nedefiniranom međuentitetskom linijom, kao i osobama kojima je do 06. decembra 2000. godine rješenjem dodijeljen stan u izgradnji, stan u postupku eksproprijacije ili stan za koji nije izvršen tehnički prijem. Kupovina stana omogućena je, također, i nositeljima stanarskog prava na nacionaliziranim i konfiskovanim stanovima, s tim što je propisano da je rok za podnošenje takvog zahtjeva tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Iz ovih razloga bilo je neophodno regulirati i način na koji će se obeštetiti bivši vlasnici ovakvih stanova, što je Vlada učnila utvrđujući Prijedlog zakona o obeštećenju bivših vlasnika nacionalioziranih stanova . Cijeni se da bi obeštećenje prema odredbama danas predloženog zakona imalo oko 2000 od ukupno 2.300 takvih vlasnika, jer je određeni broj obeštećen temeljem međudržavnog ugovora ili im je isplaćena pravična naknada na drugi način. Inače, novčana naknada, kako je predloženo, utvrđivat će se u visini cijene stana utvrđene članom 11. Zakona o vraćanju, dodjeli i prodaji stanova, što znači da će cijena stana biti 600 KM po jednom kvadratnom metru, a isplaćivat će se jednokratno bivšim vlasnicima. Isplata naknada obaveza je općina na čijoj se teritoriji stan nalazi. Također, utvrđeno je da će se nosiocima vakufskih stanova, legata i zadužbina, umjesto naknade, dodijeliti odgovarajući stan, kako bi masa imovine ostala nepromijenjena. Istovremeno, dato je pravo nasljednika prvog reda ranijeg vlasnika da umjesto novca može tražiti dodjelu stana iste kakvoće pod uslovom da na odgovarajući način nije riješio stambeno pitanje. U skladu sa zaključkom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, Prijedlogom zakona o vraćanju, dodjeli i prodaji stanova , reguliše se vraćanje davaocima stana na korištenje napuštenih stanova za koje nije podnesen zahtjev za vraćanje u posjed, te napuštenih stanova za koje je zahtjev za vraćanje u posjed odbijen, odbačen ili povučen, kao i uvjeti i način prodaje ovih stanova i raspodjela sredstava dobijenih njihovom prodajom. Princip od kojeg polazi ovaj zakon je da se vraćanju ovih stanova njihovim davaocima pristupi u onim općinama koje su izvršile rješenja po svim zahtjevima za vraćanje u posjed stana, odnosno nekretnina u vlasništvo, s tim da se decidirano definiraju prioriteti po kojima davalac stana na korištenje može raspolagati stanovima vraćenim rješenjem nadležnog organa. Da bi se licima kojima se dodijele ovi stanovi omogućila i njihova kupovina, Prijedlogom ovog zakona se, u funkciji posebnog zakonskog akta, propisuje rok za podnošenje zahtjeva za kupovinu stana, način utvrđivanja i plaćanja cijene stana, kao i način raspodjele sredstava dobijenih po tom osnovu, dok za pojedinačna prava i obaveze prodavca i kupca koje nisu obuhvaćene ovim, primjenjivaće se odredbe Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. IZVJEŠĆE O RADU VLADE FBiH U 2003. Od 14. veljače, kada ju je potvrdio Federalni parlament, do konca prošle godine Vlada Federacije BiH održala je 46 sjednica, te utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila 138 akata, među kojima i 108 nacrta ili prijedloga zakona i prijedloge ustavnih amandmana koji se odnose na oblast obrane. Kako se ističe u danas razmatranom Izvješću o radu u 2003. godini, o kojem će konačnu riječ dati zastupnici Federalnog parlamenta, Vlada Federacije BiH donijela je 23 uredbe, 374 odluke, 152 zaključka, Poslovnik o svom radu, a Vijeću ministara BiH uputila 13 inicijativa za reguliranje određenih pitanja na državnoj razini. Prošle godine je federalni premijer s resornim ministrima ostvario oko 60 posjeta kantonalnim vladama, općinskim rukovodstvima i gospodarskim subjektima kako bi, na najizravniji način, bila pružena pomoć u rješavanju problema. Ostvarena je i kontinuirana suradnja s vladama Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH, te s pojedinim ministarstvima BiH. U 2003. godini je, u odnosu na prethodnu, u FBiH ostvaren šestpostotni rast javnih prihoda, prihoda kantona za 14,6, a općinskih za 11,2 posto. Istodobno su povećani i prihodi fondova zadravstva (6,6 posto), zapošljavanja (3,2 posto) i mirovinskog i invalidskog osiguranja (5,6 posto). Vlada je prošle godine sačinila i projekt otplate javnog duga FBiH prema građanima i pravnim osobama za potraživanja nastala za vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti. Koncipiran je i novi pristup privatizaciji, a radi ubrzanja ovog procesa usvojen je Plan žurnih reformi i s istim ciljem utemeljena Radna skupina na razini BiH. Rezultat ovih nastojanja je i upućivanje u parlamentarnu proceduru prijedloga za izmjene nekoliko zakona. I u drugim oblastima Vlada FBiH je poduzimala korake koji su polučili pozitivne učinke. PROGRAM RADA FEDERALNE VLADE U 2004. GODINI U 2004. godini, Federalna vlada će se fukusirati na tri oblasti, sukladno danas usvojenom Programu rada, koji će u roku od sedam dana biti upućen u parlamentarnu raspravu. Prva se odnosi na obveze prema Studiji izvodljivosti Europske unije, odnosno tzv. Programa 16 kao vrhunskog prioriteta bh. vlasti. Zadaci u 16 prioritetnih područja podrazumijevaju donošenje 46 zakona i uspostavu ili restrukturiranje 27 državnih i entitetskih institucija. Među 16 oblasti su ispunjenje postojećih uvjeta i međunarodnih obveza, djelotvornija uprava, javna uprava i sudstvo, europske integracije, borba protiv organiziranog kriminala, pitanja azila i emigracije, donošenje sustavnog Zakona o proračunu BiH, konzistentna trgovinska politika, uređenje BiH kao jedinstvenog ekonomskog prostora, i tako dalje. Druga oblast, koja se naslanja na Program 16, odnosi se na inicijative Vlade FBiH prema Vijeću ministara BiH radi stvaranja uvjeta za zaštitu domaće proizvodnje uz istodobno povećanje javnih prihoda na svim razinama vlasti. To se, među ostalim, može postići izmjenama Zakona o carinskoj tarifi, odnosno povećanjem carinskih stopa za robe koji se uspješno proizvode i u našoj zemlji. Nužna je i dosljedna provedba Zakona o carinskoj politici, odnosno utvrđivanje carinske vrijednosti kao osnovice jedinstveno u svim bh. carinarnicama. Naime, ne može se više tolerirati da utvrđena carinska osnovica za pivo, kavu i druge proizvode bude niža od cijene koštanja domaćih proizvođača. Veće prihode moguće je osigurati povećanjem akciza na naftne derivate i cigarete. Povećanje naknada za ceste iz maloprodajne cijene naftnih derivata omogućilo bi stvaranje inicijalnih sredstava za vlastito sudjelovanje u gradnji koridora 5c. Kao treća oblast na koju će Vlada FBiH u ovoj godini obratiti posebnu pozornost je donošenje mjera koje se odnose na funkcioniranje Federacije. IGMAN, BJELAŠNICA, TRESKAVICA I KANJON RAKITNICE Vlada je utvrdila i Parlamentu uputila Prijedlog odluke kojom se za područja od posebnog značaja za FBiH proglašavaju dijelovi Igmana, Bjelašnice, Treskavice i kanjona rijeke Rakitnice (Visočica). Ovo je učinjeno sa ciljem očuvanja bioloških, pejsažnih i geomorfoloških vrijednosti ovog područja, kao i zaštite ugroženih biljnih i životinjskih vrsta od kojih su neke i endemske. Radi se o površini od oko 1.200 kvadratnih kilometara od kojih na teritoriju Federacije BiH otpada 900 kvadratnih kilometara u općinama Ilidža, Hadžići, dio Trnova, Konjic i dio Kalinovika. Nadležna tijela FBiH, u skladu sa ovom odlukom, osiguraće materijalne i druge pretpostavke na zaštiti i racionalnom korištenju ovih područja. Preuzete su i planske pretpostavke u skladu sa Prostornim planom BiH od 1981. do 2000. godine kojim je predviđeno da se dijelovi ovih planina i kanjon Rakitnice zaštite kao nacionalni park. Nakon provedenih istraživanja odrediće se konačne granice područja i donijeti prostorni plan područja posebnih obilježja čime će se steći uslovi za unošenje njegovih granica u Prostorni plan Federacije BiH i utvrđivanje režima zaštite ovog područja. RADNA GRUPA ZA OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNU SLUŽBU Vlada je imenovala Radnu grupu za sprovođenje Zaključaka Parlamenta FBiH vezanih za Obavještajno-sigurnosnu službu Federacije BiH. Njeni su članovi Fazila Musić, Kermal Jogić, Filip Šarić, Dragan Andrić, Bruna Jurić, Fuad Godinjak i Darinko Mikulić. Obaveza Komisije je da u skladu sa zaključcima Parlamenta FBiH izvrši uvid u stanje i predloži mjere koje će Vlada FBiH poduzeti po zaključcima Parlamenta FBiH. * * * Sjednica Vlade FBiH je završena u 14.30 sati |