SARAJEVO, 17. APRILA (ONASA)
Radi usklađivanja federalnog materijalnog i procesnog krivičnog zakonodavstva sa rješenjima sadržanim u državnim zakonima iz te oblasti, Federalna vlada je na današnjoj sjednici u Sarajevu utvrdila Prijedlog krivičnog zakona Federacije BiH i prijedloge zakona o krivičnom postupku i o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka.

Ovo usklađivanje posebno se odnosi na razgraničenje nadležnosti između države BiH i Federacije BiH u pogledu propisivanja pojedinih krivičnih djela, čime se ostvaruje harmoniziranje krivične legislative u BiH.

Federalna ministrica pravde Borjana Krišto kazala je na konferenciji za novinare da će ovi zakonski prijedlozi biti upućeni u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku, zbog toga što su ovi zakoni dio cjelokupne reforme u oblasti pravosuđa.

Prema njenim riječima, osnovni cilj reforme pravosuđa je povećanje učinkovitosti suđenja uz poštivanje i zaštitu ljudskih prava. Zakon o krivičnom postupku Federacije BiH utvrđuje pravila kaznenog postupka, prema kojima su dužni postupati kantonalni sudovi, Vrhovni sud Federacije BiH, nadležni tužitelj i svi koji sudjeluju u krivičnom postupku pred sudom.

Krišto je kazala da je u ovom zakonu akcenat na načelu akuzatornosti, a ne inkvizicija, što znači da nadležni tužitelj može samo podnijeti krivičnu prijavu pred nadležnim sudom. Prema njenim riječima, Krivični zakon Federacije BiH se sastoji iz dva dijela.

Prvi dio je opći koji regulira sva krivična djela: krivično djelo, krivičnu odgovornost i sankcije za određena krivična djela, a drugi, posebni dio ovog zakona regulira krivična djela koja su strukturirana prema određenim grupama.

"Osnovna novina kada je u pitanju Krivični zakon Federacije BiH je uvođenje krivične odgovornosti za pravne osobe za počinjena krivična djela", kazala je Krišto i dodala da je uvedena i definicija produženog krivičnog djela, te
propisane odredbe o gonjenju po privatnoj tužbi. Posebno su interesantna krivična djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina među kojima je sankcionirano (zatvorom od jedne do deset godina) sprečavanje povratka izbjeglica i raseljenih osoba.

Prijedlog zakona o krivičnom postupku rezultat je potrebe da se, u odnosu na sadašnje stanje, poveća efikasnost suđenja u krivičnom postupku, uz zaštitu ljudskih prava, te da se izbjegne nepotrebno odugovlačenje postupka u istrazi i suđenju koje je, do sada, najčešće rezultiralo velikim brojem zaostalih neriješenih predmeta.

Osnovni razlog za donošenje Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka je potreba da se na jasno određen način omoguće mjere zaštite svjedoka u krivičnim postupcima i garantiraju prava pojedincima na pošteno suđenje, njegove pravedne rezultate i bezbjednost svjedoka.

S obzirom na to da je visoki predstavnik u BiH 24. januara ove godine proglasio Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka kao zakona BiH koji se primjenjuje u postupcima koje vode Sud BiH ili glavni tužilac BiH, neophodan je i federalni zakon koji će se primjenjivati u postupcima koje vode općinski i kantonalni sudovi, odnosno Vrhovni sud Federacije BiH ili kantonalni i federalni tužilac.

***
SARAJEVO, 17. APRILA (ONASA)
Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici donijela više odluka kojima se Uredu potpredsjednika Federacije BiH, Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova i Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i okoliša omogućava unutarnja preraspodjela budžetom Federacije BiH odobrenih sredstava za njihov rad.

Na današnjoj sjednici Vlada je federalnog pravobranitelja Jasminku Puticu razriješila ove dužnosti zbog odlaska na mjesto člana Odbora Državne službe. Vlada je donijela i Odluku o utvrđivanju kandidata za dva člana Državne
regulatorne komisije za električnu energiju u ime Federacije BiH, koju treba potvrditi Parlament Federacije BiH.

Kandidati za članove ove komisije u ime Federacije BiH na mandatni period od pet godina su Mirsad Salkić i Željko Topić.

***
SARAJEVO, 17. APRILA (ONASA)
Federalna vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku da Elektroprivrede BiH i Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u korist jedinstvenog računa Gradske uprave Mostara, od aprila 2003. do marta 2004. godine, uplate 7.945.000 konvertibilnih maraka, što je jednako prošlogodišnjoj uplati.
Od ovog iznosa, namijenjenog realiziranju razvojnih projekata od značaja za Mostar, Elektroprivreda BiH uplatiće 6.477.000 KM, a Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne 1.468.800 KM. Ukupni iznos obuhvata i naknadu propisanu odredbama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata.

***
SARAJEVO, 17. APRILA (ONASA)
Federalna vlada usvojila je danas Izvještaj o radu Jedinice za implementaciju Hitnog pilot-projekta radnog prezapošljavanja otpuštenih vojnika Vojske Federacije BiH, formirane 15. aprila 2000. godine.

Kako se navodi, pozitivnim je ocijenjen rad na dosadašnjoj implementaciji ovog projekta, iako je, zbog kašnjenja u startu, njegovo trajanje, uz saglasnost Svjetske banke (WB), produženo za godinu dana. Za ovaj projekat WB odobrila je IDA kredit od 15 miliona dolara (10,5 za Federaciju BiH), uz najpovoljnije uvjete otplate.

Holandska vlada je donirala Federaciji BiH 1,2 miliona dolara, a Vlada Kraljevine Norveške 1,5 miliona dolara, dok Federalna vlada sufinansira projekat s deset posto sredstava potrebnih za servisne ugovore i tekuće troškove. Od 7.384 vojnika koji su, zaključno sa 31. martom 2001. godine otpušteni iz Vojske Federacije BiH, 4.000 ih je pozvano da se uključe u projekat, dok ostali nisu ispunjavali uslove za ovaj vid pomoći.

Do kraja prošle godine su, u okviru projekta, potpisana sa poslodavcima iz cijele Federacije BiH ukupno 274 ugovora za obuku uz rad i zapošljavanje kojima su obuhvaćena 802 bivša vojnika. U ovom je periodu 190 tih ugovora po isteku trajanja od godinu dana okončano, a zahvaljujući njima je najveći broj od ukupno 647 korisnika projekta nastavilo raditi ili je dobilo bolji posao.

Do kraja prošle godine ova je jedinica dobila 2.406 izvještaja od poslodavaca iz kojih je vidljivo da se obuka otpuštenih vojnika odvija bez problema. Najbolji rezultati na njihovom zapošljavanju ostvareni su u 2001. godini
kada je 647 ljudi dobilo posao.

Za samozapošljavanje u poljoprivredi potpisana su 382 ugovora čime je omogućeno da 2.087 bivših vojnika počnu samostalnu poljoprivrednu proizvodnju, čime je ovaj projekat u potpunosti ostvaren u prošloj godini i svih 2.087
korisnika je dobilo novi posao u ovoj djelatnosti.

U 2003. godini bi oko 1.000 bivših pripadnika Vojske Federacije BiH trebalo, uz pomoć ovog programa, biti zaposleno u poljoprivredi i malom biznisu.

Razmatrajući mogućnosti zbrinjavanja pripadnika Vojske Federacije BiH otpuštenih od 1997. do 2001. godine odlukom civilnog zapovjednika, Federalna vlada je danas donijela Odluku da ovoj skupini, do iznalaženja trajnog rješenja, a najduže u periodu od šest mjeseci, osigura novčanu pomoć koja će mjesečno iznositi 80 posto prosječne plaće u Federaciji BiH.Ovo rješenje, kako se navodi, odnosi se na 506 otpuštenih vojnika, izuzev na one među njima koji su se u međuvremenu zaposlili ili ostvaruju stalni prihod po drugom osnovu.

Vlada je posebnim zaključkom zadužila federalna ministarstva odbrane i rada i socijalne politike da u roku od 30 dana sačine potpunu analizu s preciznom identifikacijom otpuštenih profesionalnih pripadnika Vojske Federacije BiH koji, nakon otpusta, nisu ostvarili nikakva socijalna prava.

Istovremeno, treba pripremiti i prijedlog rješenja njihovog zbrinjavanja, s akcentom na mogućnosti zapošljavanja kroz posebne programe. Federalno ministarstvo odbrane će, u skladu sa svojim nadležnostima u vršenju nadzora nad primjenom propisa iz oblasti odbrane, pripremiti informaciju o zakonitosti dosadašnjih odluka koje Vladi Federacije BiH stvaraju neplanirane proračunske rashode.

Federalna vlada traži da civilni zapovjednici Vojske Federacije BiH van snage stave rješenja kojima su utvrđene novčane naknade za otpuštene vojnike kojima je, prevođenjem u rezervu, utvrđeno pravo na naknadu u visini plaće.