SARAJEVO , 27. NOVEMBRA (FENA)

Na današnjoj 40. sjednici Vlade FBiH utvrđen je Nacrt zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Potreba donošenja zakona kojim bi se utvrdile mjere za sprečavanje ali i suzbijanje zaraznih bolesti cijeni se prioritetnom iz više razloga: zarazne bolesti su opasnost ne samo za pojedinca, već za

društvo; u našoj zemlji na snazi su različiti propisi koji regulišu ovu materiju i stajalište Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da postoji opasnost od alarmantne pojave nekad zaboravljenih bolesti, posebno u zemljama tranzicije.

Nacrtom ovog zakona utvrđuju se zarazne bolesti čije je spriječavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju BiH, kao i mjere za zaštitu stanovništva od ovih bolesti. Tako se taksativno nabraja 80 bolesti sa šifrom i latinskim nazivima bolesti, koje su utvrđene Odlukom Komisije Evropske zajednice o zaraznim bolestima čije je stalno praćenje, prema odluci Evropskog parlamenta i Vijeća, obaveza mreže Zajednice. Interesantno je da se prvi put u ovoj listi pojavljuje bolest kao što je SARS.

O značaju spriječavanja i suzbijanja ovih bolesti govore odredbe zakona kojima je zaštita od zaraznih bolesti dužnost svih nivoa vlasti, svih zdravstvenih ustanova (neovisno od oblika vlasništva), nositelja privatne prakse ali i svih pravnih i fizičkih osoba.

Značajno je, također, da je Nacrtom zakona otvorena mogućnost za uvezivanje mjera spriječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti ljudi sa zaraznim bolestima životinja koje se prenose na ljude-zoozone.

Centralni dio Nacrta zakona odnosi se na mjere za zaštitu stanovništva koje su razvrstane u grupe općih, posebnih i ostalih mjera. U prvu grupu spadaju opće higijenske mjere koje se stalno poduzimaju radi spriječavanja pojava zaraznih bolesti, a odnose se na higijenski ispravnu vodu za piće, životne namirnice, uklanjanje otpadnih voda, sanitarno-tehničke i druge mjere. Devet posebnih mjera obuhvataju obvezu zdravstvenog vaspitanja, rano otkrivanje izvora zaraze, prijavljivanje, prijevoz, izolaciju i liječenje, utvrđivanje obaveznih pregleda i druge mjere koje se odnose na zaštitu drugih u okruženju i koje su od općeg interesa.

Pored ovih, Nacrtom zakona su utvrđene i posebne vanredne mjere koje može narediti Federalno ministarstvo zdravstva kao što su: zabrana putovanja u zemlje gdje vlada epidemija, zabrana kretanja stanovništva u zaraženim ili neposredno ugroženim područjima, vakcinacija i hemoprofilaksa protiv zaraznih bolesti koje su prisutne u zemlji obilaska i sl. Utvrđena je i obaveza graničnih sanitarnih inspektora za sanitarni nadzor nad putnicima, njihovim stvarima, kao i nad sredstvima u međunarodnom prometu preko granica FBiH.

Budući da su u prethodnim godinama, pored redovnog izdvajanja za sprovođenje programa obaveznih imunizacija, iz Budžeta FBiH izdvajana sredstva za suzbijanje određenih zaraznih bolesti, ovisno od postojeće epidemiološke situacije i materijalnih mogućnosti FBiH, što će se činiti i ubuduće, za sprovođenje ovog zakona nisu predviđena posebna sredstva.

***

SARAJEVO , 27. NOVEMBRA (FENA)

Poboljšanje kvaliteta je jedan od prioriteta reforme u oblasti zdravstva Federacije BiH, pa se Vlada FBiH, sukladno tome, opredijelila za standardiziranje zdravstvenih usluga u skladu s evropskim standardima. To je konkretizirano u dokumentu Politika kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite u FBiH koji je danas podržala Vlada i na osnovu kojeg je utvrdila Nacrt zakona o sustavu poboljšanja kvalitete, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu. Ovim zakonom se prvi put sistemski definira pitanje razvoja organizacijskih, tehnoloških i kliničkih standarda koji se odnose na procese i ishode zravstvene zaštite, standarda koji će biti mjerljivi i na temelju kojih će se objektivno ocjenjivati stupanj

kvalitete i sigurnosti zdravstvene ustanove ponaosob i u tom okviru kvalitete pruženih zdravstvenih usluga.

Naime, pored sustava poboljšanja kvalitete i sigurnosti zdravstvenih usluga, danas utvrđenim Nacrtom zakona se uređuje i postupak akreditacije zdravstvenih ustanova na teritoriju FBiH, te afirmiraju prava pacijenta kroz savjetodavnu ulogu u razvoju i usvajanju organizacijskih i kliničkih standarda, kao temelja za akreditaciju zdravstvenih ustanova.

Nacrtom zakona se utemeljuje i Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu u FBiH koja obavlja poslove i zadatke definiranja, mjerenja i poboljšanja standarda kliničke prakse i menadžmenta zdravstvenih usluga, kao i akreditaciju u zdravstvu FBiH, utvrđuje njezin pravni položaj, djelatnost, ovlasti, upravljanje i rukovođenje, finansiranje, kao i druga pitanja od značaja za njen rad.

Osnovna namjena standarda za akreditaciju jeste definiranje onoga što se smatra prihvatljivom odnosno dobrom praksom, a konačan rezultat cijelog procesa poboljšanja kvalitete i sigurnosti zdravstvenih usluga treba da bude unaprjeđivanje zdravlja cjelokupne populacije, zadovoljstvo pacijenta i ekonomičnost u zdravstvu.