|
Ovakav zaključak Vlada je donijela nakon što je resorni ministar prezentirao rezultate poslovanja BH Pošte i Hrvatskih telekomunikacija u prvom polugodištu ove godine, a koji ukazuju na nedjelotvoran rad upravljačkih struktura u ovim preduzećima. Tako je BH Pošta, i pored ostvarene planske subvecije od 11.500.000 KM, iskazala gubitak od 1.875.571 KM, dok su troškovi reprezentacije veći 77 posto od planiranih. Povećanje u odnosu na plan zabilježeno je i u troškovima putovanja. Inače, ovi troškovi nisu, kako je to uobičajeno, bili predmetom mjesečne ili bar tromjesečne kontrole od strane Upravnog odbora. Istovremeno, naknade članova Upravnog odbora su u ovom periodu iznosile 84.510 KM, što je za 24 procenta više od iznosa ostvarenog u istom prošlogodišnjem periodu. Kao rezultat nedonošenja i usvajanja konkretnog plana i programa provođenja kadrovske politike u JP BH Pošta broj zaposlenih je u istom periodu povećan za 44 uposlenika, što je dva posto više od plana. Dio analize posvećen Hrvatskim telekomunikacijama Mostar pokazuje da
je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvaren pad fizičkog obima u odnosu
na isti lanjski period. Članovi Nadzornog odbora nisu dostavili izvještaj
o otklanjanju nedostataka na koje je ukazano u revizorskom izvještaju
za 2002. godinu, a ni izvještaj o svom radu na šta ih obavezuje Zakon
o prvrednim društvima i Statut Hrvatskih telekomunikacija Mostar. Analiza,
nadalje, pokazuje da Nadzorni odbor Hrvatskih telekomunikacija nema
programiran plan izvršenja fizičkog obima.
Ukidanje se odnosi, prije svega, na naknade koje se plaćaju zbog premještanja na funkciju u drugi sud ili tužilaštvo (naknada za odvojeni život, naknada troškova prijevoza za dane u kojima se ne radi iz mjesta u kojem ima službeni stan do mjesta stalnog prebivališta i nazad, odnosno naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja porodice u vrijeme nedjeljnog odmora, državnih praznika i neradnih dana i naknadu troškova selidbe iz mjesta stalnog prebivališta u mjesto gdje ima službeni stan i nazad), pri čemu se pošlo od toga da se sam sudija, odnosno tužilac dobrovoljno prijavio na tu funkciju, koja je doživotna. Tako umjesto dosadašnjih devet, sudija, odnosno tužilac ima pravo na tri vrste naknada: otpremninu pri odlasku u penziju, regres za godišnji odmor i jubilarne nagrade. Budući da su broj i vrsta naknada regulisani Zakonom o sudijskoj i
tužilačkoj funkciji u FBiH, a njihova visina posebnim zakonom, odnosno
drugim propisom kantona, predloženim izmjenama postojećeg zakona, regulisana
je obveza njihovog usklađivanja u roku od 30 dana od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
Budući je uočeno kako se Zakonom o šumama Federacije BiH (koji je na snazi od prošle godine) neprecizno definiraju pojedini pojmovi, te da su Federalni parlament, te OHR, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka tražili da se u što kraćem roku ti nedostaci isprave, Vlada FBiH danas je utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama ovog pravnog akta. Prije svega, novim rješenjima želi se gospodarenje društvenim i privatnim šumama utemeljiti na istim principima, što sada nije slučaj. Aktualnim zakonskim rješenjem u ovoj oblasti, također, nisu do kraja razdvojene ekonomske od administrativnim funkcija, tako da su gospodarska društva, privatni vlasnici i državne institucije obavljale obje funkcije istodobno. Nacrtom je, pak, ponuđeno rješenje po kojem se ekonomska prava i odgovornosti prenose na kantonalna šumsko-gospodarska društva i privatne vlasnike, a administrativni poslovi na Federalnu i kantonalne uprave za šume i nadležna ministarstva. Zbog transparentnosti i uspostave trezorskog načina poslovanja, nužno je u dijelu Zakona koji se odnosi na financiranje u šumarstvu ukinuti postojanje takozvanih namjenskih fondova. Praktično, umjesto što se, po važećim odredbama, sva sredstva prikupljena na temelju općekorisnih funkcija šuma usmjeravaju k fondovima Federacije BiH i kantona, novim rješenjima predviđa se da ona idu k federalnom i kantonalnim proračunima. Naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma u visini od 0,1 posto ukupnog prihoda, kaže se u Nacrtu, plaćat će sve pravne osobe koje obavljaju djelatnost na teritoriju Federacije BiH sukladno Odluci o standardnoj kalsifikaciji djelatnosti. Međutim, ova se odredba neće primjenjivati kada u federalnom i kantonalnim proračunima budu predviđena i izdvojena sredstva za općekorisne funkcije u šumarstvu. Od ovako prikupljenih sredstava, 15 posto ide u federalni proračun radi unapređenja šuma, a 85 posto pripada proračunu kantona na čijem je teritoriju ostvaren prihod. Bitna je i odredba po kojoj imovina, prava i obveze javnih poduzeća Bosanskohercegovačke šume Sarajevo i Šume Herceg-Bosne Mostar, kao i ostalih preduzeća šumarstva prelaze, prema teritorijalnoj pripadnosti kantonu i sukladno s diobnom bilancom, u sastav kantonalnih šumsko-gospodarskih društava. Uposlenike ovih poduzeća preuzet će kantonalna šumsko-gospodarska društva, odnosno Federalna i kantonalne uprave. U Nacrtu zakona znatno su pooštrene kaznene mjere kojima je cilj zaštititi
šume od nedozvoljene sječe, požara i drugih oblika uništavanja. *** Članovi Vlade Federacije BiH upoznali su se s Radnim materijalom okvirnog proračuna za 2004. godinu koji je utemeljen na Srednjoročnom okvira rashoda (SOR) za 2004.-2006. godinu. Temeljni cilj SOR-a je, inače, postizanje većeg stupnja fiskalne održivosti kroz smanjenje postojećih, vrlo visokih razina javne potrošnje. Budući da se radi o iznimno bitnom dokumentu, Vlada je zaključila nužnim da sva federalna ministarstva dostave pismene prijedloge i sugestije o kojima će se raspravljati na jednoj od sljedećih vladinih sjednica i tako dadnu doprinos traženju što kvalitetnijih rješenja.
|