|
Sarajevo, 06 juni/lipanj 2002.
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O OBRTU Vlada je utvrdila Prijedlog Zakona o obrtu kojim se uređuju uslovi, otvaranje, poslovanje, zajedničko obavljanje, kao i prestanak obavljanja obrtničke djelatnosti na području FBiH i uputila ga u parlamentarnu proceduru. Obrtom, pod kojim se podrazumijeva stalno i samostalno obavljanje registriranih djelatnosti u osnovnom i dopunskom zanimanju u cilju ostvarenja dobiti prometom, proizvodnjom ili pružanjem usluga na tržištu, prema ovom zakonu, mogu se baviti poslovna sposobna lica koja su državljani BiH, ako nema zakonske mjere zabrane bavljenja ovom djelatnošću.Za strane državljan uvjet je radna dozvola i primjena načela uzajamnosti. Obrt se kao dopunska djelatnost može obavljati uz drugo zanimanje ako posebnim zakonom nije drugačije propisano. Za vezani obrt neophodna je odgovarajuća stručna osposobljenost, stručna sprema ili majstorski ispit. Da bi obavljao ovu djelatnost obrtnik mora imati dozvolu za rad "obrtnicu", koju izdaje nadležni organ kantona na čijem je teritoriju sjedište ove djelatnosti. Za obavljanje posebnih obrta saglasnost izdaje nadležno federalno ministarstvo prema njegovoj vrsti. Sadržaj i oblik obrtnice i saglasnosti za poseban obrt izdaje federalni ministar trgovine. U slučaju smrti ili gubljenja radne sposobnosti obrtnika, Zakonom je utvrđeno da se djelatnost može prenijeti na njegove nasljednike - supružnika ili djecu, odnosno na roditelje, braću i sestre. Prestanak obrta je po sili zakona ili odjavom djelatnosti, a to utvrđuje nadležni organ rješenjem. Privremena obustava obrta do jedne godine dopuštena je uz pismeno obavještavanje nadležnog organa koji izdaje rješenje. Radi lakšeg ostvarivanja zajedničkih interesa, najmanje trideset obrtnika mogu formirati udrugu obrtnika, koje se osnivaju na teritorijalnom i strukovnom principu. Udruga je pravno lice i postaje članicom obrtničke komore kantona na čijem je teritoriju osnovana. Nadležna inspekcija će zabraniti obavljanje obrta ako se djelatnost obavlja suprotno izdatoj obrtnici ili ako obrtnik ne posjeduje odobrenje za rad. Ako se obrt obavlja u neuslovnim prostorima nadležna će inspekcija dati rok da se nedostaci otklone, a ako se to u predviđenom roku ne uradi donijeće rješenje o zabrani vršenja djelatnosti. Obrtnici kojima je obavljanje djelatnosti dozvoljeno po ranijim propisima uskladit će poslovanje sa odredbama ovog zakona. UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O ARHIVSKOJ GRAĐI Donošenje Zakona o arhivskoj građi Federacije BiH je neophodno kako bi se definisala materija vezana za registraturnu i arhivsku građu nastalu u radu federalnih tijela i institucija, kao i udruženja građana i drugih pravnih i fizičkih lica koja su organizovana na nivou Federacije. Pored toga, Prijedlogom ovog zakona bliže se uređuje i djelatnost Arhiva Federacije BiH koji je ustanovljen Zakonom o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave. U nadležnosti Arhiva FBiH je donošenje jedinstvene metodologije evidentiranja arhivske građe, a metodološke norme su izrađene u skladu sa međunarodnim iskustvima. Utvrđujući Prijedlog zakona, Vlada je imala u vidu primjedbe date na Nacrt ovog zakona od strane zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta FBiH koje se odnose na reguliranje registraturne i arhivske građe institucija BiH i arhivske građe nastale radom institucija SR BiH i RBiH, kao i međunarodne, odnosno međudržavne arhivske saradnje koja se obavlja preko Arhiva BiH. UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O NOTARIMA Vlada je utvrdila i uputila Federalnom Parlamentu na razmatranje i usvajanje Prijedlog zakona o notarima kojim se uređuju sva pitanja od značaja za rad notara na teritoriji FBIH. Notarima se, prema predloženim rješenjima, povjeravaju zadaci preventivne primjene i zaštite prava, kao i sastavljanje ugovora. Njihov je posao javan, a mogu ga obavljati do 70. godine života. Notarske su isprave, prema ovom zakonu, javni dokumenti koji važe na području cijele Federacije BiH. Notari se biraju konkursom a rješenje o izboru donosi rukovodilac kantonalnog organa uprave, uz saglasnost federalnog ministra pravde. Notar ne može, istovremeno, biti i advokat, niti se baviti dopunskom djelatnošću u nekom organu, privrednom društvu ili pravnom licu gdje bi ostvarivao dobit. Svi su notari dužni da se organizuju u Notarsku komoru Federacije BiH. Prilikom utvrđivanja Prijedloga ovog zakona Vlada je imala u vidu i primjedbe date na Nacrt ovog dokumenta u raspravi u oba doma Federalnog parlamenta. Za one koje nisu prihvaćene dato je obrazloženje da je osnovno opredjeljenje da se rješenja iz ovog zakona u što većoj mjeri usklade sa zakonima drugih evropskih zemalja. Primjedba da bi zakon, umjesto na federalnom, trebalo donijeti na kantonalnom nivou, ocijenjena je neutemeljenom, zbog potrebe jednakosti svih građana Federacije pred zakonom, a u skladu sa Ustavom FBiH. Nije prihvaćen ni prijedlog da komisijom za polaganje notarskog ispita naizmjenično rukovode predstavnici različitih konstitutivnih naroda pošto se ovdje radi o stručnom, a ne političkom pitanju. Takođe nije prihvaćen ni prijedlog da se brišu odredbe o potrebi davanja saglasnosti federalnog ministra pravde na izbor notara, pošto bi se time izgubilo načelo jedistvenih kriterija prilikom izbora na cijeloj teritoriji FBiH. PRIJEDLOG ZAKONA O FINANSIRANJU ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE Donošenje ovog zakona izraz je potrebe za institucionalnim uređenjem oblasti željeznica, čija sanacija i potreba za normaliziranje uvjeta gospodarenja željezničkim sektorom, prevazilaze mogućnosti federalnog budžeta. U skladu sa ustavnom mogućnošću da se, na bazi dogovora Federacije i kantona, željeznička infrastruktura povjeri Federaciji, Prijedlogom zakona je regulisano da održavanje željezničke infrastrukture osigurava Federacija iz federalnog budžeta, dok bi se djelatnost obavljanja usluga željezničkog putničkog i kombiniranog prometa, kao i izvanredne usluge u prijevozu roba finansirale sredstvima federalnog i kantonalnih budžeta. Održavanje, sanaciju, rekonstrukciju i izgradnju željezničke infrastrukture Federacija povjerava Željeznicama FBiH, o čemu resorno federalno ministarstvo zaključuje sa ovim preduzećem godišnji ugovor. Regulisano je, također, da će planove sredstava potrebnih za finansiranje usluga putničkog i kombiniranog prometa, na prijedlog federalne Vlade, odobravati Parlament Federacije BiH, dok bi standarde održavanja željezničke infrastrukture i naknade za njeno korištenje određivala bosanskohercegovačka željeznička javna korporacija. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju imovine i lica, koji je rezultat potrebe da se otklone određene nepravilnosti u poslovanju društava za osiguranje koje su, dijelom, nastale i zbog nedorečenosti teksta zakona. Usaglašavanjem postojećeg zakona sa Zakonom o privrednim društvima, a koji uređuje oblik poslovanja, upravljanja i prestanka sa radom privrednog društva, izbjegnuto je ponavljanje odredbi koje se odnose na dionička društva. Agenciji za nadzor dana su veća ovlaštenja radi uvođenja reda u oblast osiguranja. Također, mijenja se i cenzus neophodan za osnivanje osiguravajućeg društva na 2.000.000 KM (za obavljanje poslova životnog osiguranja), 1.000.000 (za obavljanje jednog od neživotnih osiguranja), odnosno 3.000.000 KM (za obavljanje više skupina neživotnih osiguranja ili za poslove reosiguranja). Usklađivanje sa rješenjima Zakona o stranim ulaganjima rezultiralo je odredbom prema kojoj društvo za osiguranje mogu osnovati pravna i fizička lica ako ispunjavaju uslove utvrđene zakonom, što je u duhu smjernica Evropske unije. UREDBE O NAKNADI TROŠKOVA EKSHUMACIJE Federalno ministarstvo pravde je predložilo, a Vlada FBiH donijela uredbe o naknadama troškova ekshumacije u sudskom postupku i o naknadi troškova smještaja i ukopa ekshumiranih osoba. Prvom Uredbom precizira se kako će se u FBiH primjenjivati jedinstvena naknada vještacima sudske medicine za troškove ekshumacije i obdukcije od 100 KM po jednom tijelu. Ovaj iznos može biti uvećan do 50 posto ovisno o složenosti i težini vještačenja, o čemu odlučuje sudac. Istodobno, pomoćniku vještaka pripada naknada od 40 KM po jednom tijelu. Kako se navodi u Uredbi o naknadi troškova smještaja i ukopa ekshumiranih osoba, troškove snosi Federalno ministarstvo socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica iz sredstava osiguranim federalnim proračunom. Nalog, pak, za ukop ekshumiranih i identificiranih tijela daje Federalna komisija za traženje nestalih osoba, a za neidentificirane nadležni sud po čijem je nalogu i izvršena ekshumacija. PLAN POSLOVANJA FONDACIJE ZA IZDAVAŠTVO Vlada je prihvatila Plan poslovanja Fondacije za izdavaštvo u ovoj godini koji, uz program rada, obuhvata i plan raspodjele 1,5 milion KM koje su obezbijeđene iz Budžeta Federacije BiH. Prema programu raspodjele, autorima i izdavačima djela iz novije književnosti i kritičke teorije namijenjeno je 240.000 KM, a kriterij za njihovu dodjelu je da je riječ o prvim izdanjima novih djela sa estetskom, kritičko-teorijskom i kulturnom vrijednošću. Isti iznos je predviđen i za prevodilaštvo, pod uslovom da se radi o važnijim djelima novije književnosti u svijetu i teorijiskim razmatranjima. Djela koja se odnose na kulturnu baštinu biće finansirana sa 300.000 KM, a preferiraće se izvorni tekstovi i istraživanja iz ove oblasti. Najveći iznos od 375.000 KM ostavljen je za periodiku u kojoj je osnovni kriterij da se radi o afirmiranim časopisima sa višegodišnjom tradicijom, kao i novim projektima sa dobrom programskom orijentacijom. Promocija i plasman časopisa i knjiga biće stimulisani sa 180.000 KM, a prednost će imati društveno vrijedne knjige, elektronsko izdavaštvo i časopisi. U dizajn knjiga biće utrošeno 45.000 KM, a za materijalne troškove Fondacije 120.000 KM. Prema odluci Vlade za sve stavke iz ovog programa će biti raspisan konkurs, a izbor korisnika će, u skladu sa Pravilnikom, vršiti Odbor povjerenika Fondacije. Polovina od sredstava planiranih za stvaralaštvo pisaca, prevodilaštvo i kulturnu baštinu dodijeliće se kao revolving sredstva sa obavezom povrata, što će se regulisati ugovorom. TREBA LI UVESTI CESTARINU ZA VOZILA IZ INOZEMSTVA? Uvođenje zakona na razini Bosne i Hercegovine kojim bi se utvrdila
obveza plaćanja cestarine, što je inicirao član Zastupničkog doma Federalnog
parlamenta Jusuf Pušina, vrlo je delikatna stvar, stajalište je Vlade
FBiH. POTPORE I PRERASPODJELA BUDŽETSKIH SREDSTAVA Na večerašnjoj sjednici Vlada je donijela odluku kojom se u povodu obilježavanja Dana Zlatni ljiljan, za kupovinu poklona dobitnicima ovog ratnog priznanja, odnosno članovima njihovih porodica, odobravaju sredstva od 176.000 KM. Uz ovu, donesena je i odluka da se pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane dodijeli 51.000 KM, a ova sredstva bit će raspoređena po kriterijima koji će biti određeni u Federalnom ministarstvu za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata. Vlada je donijela Odluku o odobravanju 75.485,74 KM Federalnom ministarstvu socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica, kako bi se izmirila potraživanja JKP "Gradska groblja" Visoko za troškove exhumiranja, opremanja i ukop štićenika Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica "Drin" Fojnica. Istovremeno je Federalnom ministarstvu zdravstva odobreno 3.000 KM za obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv pušenja. Vlada je donijela i odluke kojima se Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumrstva, Federalnom zavodu za lijekove i Službi za zajedničke poslove organa i tijela FBiH odobrava unutrašnja preraspodjela budžetskih sredstava, odnosno pokrivanje određenih rashoda sredstvima iz vlastitih ušteda. KADROVSKA RJEŠENJA Federalna vlada je, uz prethodnu suglasnost federalnog ministra financija, prihvatila ostavku i razriješila Slavka Sikirića dužnosti direktora Carinske uprave Federacije BiH. Istovremeno, na ovu dužnost imenovan je Želimir Rebac iz Mostara. Vlada je večeras donijela Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora Direkcije cesta Federacije BiH. U periodu od četiri godine dužnost predsjednika obavljaće Matija Lapenda, a funkciju zamjenika predsjednika Šemso Saković, dok su članovi Dedo Pjanić, Rasim Kovač, Josip Petrović, Velimir Jukić, Tomislav Sušac, Ismet Briga, Mirzeta Čizmić, Zeir Mlivo i Smail Ćorić. Istovremeno, Vlada je zaključila da je neophodno da se Upravni odbor što prije sastane kako bi imenovao vršioce dužnosti direktora i zamjenika direktora Direkcije cesta FBiH. PARLAMENTU UPUĆEN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA U skladu sa zahtjevom Međunarodnog monetarnog fonda da se, radi rješavanja problema unutrašnjih dugova, sva sredstva od privatizacije preduzeća moraju izdvojiti na poseban račun, Vlada je utvrdila izmjene i dopune Zakona privatizaciji preduzeća i predložila ih na usvajanje Federalnom parlamentu po hitnom postupku. Novčana sredstva ostvarena prodajom prebacuju se na posebne račune federalnog ili kantonalnih budžeta, ovisno o značaju preduzeća. Namjenu korištenja ovih sredstava utvrđuju vlade Federacije i kantona. Dvadeset posto ovih sredstava namijenjeno je saniranju i osiguravanju osnovnog kapitala u fondu penzijskog i invalidskog osiguranja. * * * |